Kad ste preopterećeni stresom, možda ćete se pokušati smiriti s nekim naizgled opuštajućim navikama. No, one bi zapravo mogle imati suprotan učinak, odnosno još bi više mogle povećati stres.
Od gledanja sati i sati televizije do pretvaranja da stresa nema, postoje uobičajena opuštajuća ponašanja koja činimo kako bismo se opustili, a koja zapravo mogu uzrokovati više štete nego koristi. "I sama radim stvari koje pogoršavaju stres. I znam da ih radim, ali to je prirodno za ljude", rekla je za HuffPost psihoterapeutkinja Niro Feliciano.
Evo i koje su to navike prema terapeutima za koje mislite da vas opuštaju, a u biti pogoršavaju vašu anksioznost.
Previše gledate tv ili šopingirate
"Jedina stvar koju se najviše trudim ne učiniti kad sam pod stresom je ne zaglaviti u obrascima pretjeranog uživanja u bilo čemu - gledanju serija ili filmova, šopingiranju, jedenju brze hrane itd.", rekla je Sadaf Siddiqi, psihoterapeutkinja za HuffPost. “Svi mi trebamo povremene trenutke bijega i opuštanja, ali takve aktivnosti ne mogu biti obrambeni mehanizmi pomoću kojih se suočava sa stresom”, nadodala je. Ovakva ponašanja često su samo načini pomoću kojih izbjegavamo suočavanje s vlastitim emocijama.
"Istraživanje pokazuje da potiskivanje teških misli na dulje vrijeme može dovesti do lošeg mentalnog, kao i fizičkog zdravlja. Jake emocije treba osjetiti, obraditi i upravljati njima ", objasnila je Siddiqi.
Umjesto da pretjeruje s navedenim "opuštajućim aktivnostima", Siddiqi se pokušava usredotočiti na tehnike koje je odmah oslobađaju stresa, poput odlaska u šetnju, plesanja uz omiljene pjesme ili razgovora s prijateljima. Druga opcija je prakticiranje vježbi disanja, poput udisanja kroz nos, zadržavanja, izdisanja kroz nos i ponavljanja dok ne osjetite pomak. Čak i brzo tuširanje može pomoći; topla voda može opustiti vaše mišiće i smanjiti napetost, dok hladna voda može poboljšati vašu cirkulaciju i smanjiti razinu kortizola.
Za dugoročno upravljanje stresom Siddiqi je preporučila stvaranje rutine koja uključuje kretanje, zdrav san, meditaciju, cjelovitu hranu, hidrataciju i terapiju.
Uvjeravanje sebe kako ne smijete imati "loše misli"
"Kada imam grozne misli da će nešto ispasti jako loše, ne izbjegavam te misli", rekao je psiholog Calvin Fitch.
Objasnio je da to može dovesti do "problema ružičastog slona", u kojem misao postaje intenzivnija jer je pokušavate izbjeći. Naprimjer, ako se od vas traži da ne razmišljate o ružičastim slonovima 30 sekundi, to je teško izbjeći.
Fitch voli zamišljati svoje misli kao "kutije na pokretnoj vrpci", a on odlučuje o tome hoće li ih otvoriti ili ne. “Kad za neku moju 'lošu' misao nema argumenata koji bi je poduprli i/ili trenutno ne mogu ništa učiniti u vezi s tim, pustim tu kutiju da prođe jer znam da njezino otvaranje i pregledavanje sadržaja nije korisno i zapravo sprječava druge misli ili kutije da prolaze”, rekao je.
Naučiti da pretjerano ne kontrolirate svoje misli ne samo da ublažava stres, već može pomoći i kod određenih anksioznih stanja poput opsesivno-kompulzivnog i paničnog poremećaja, prema Fitchu.
Ispitivanje drugih za njihovo mišljenje
"Ponekad kada se suočavamo s nekim izazovom, naša je tendencija da se želimo konzultirati s drugim ljudima o tome i dobiti razna mišljenja te povratne informacije. A ponekad to zapravo može samo zakomplicirati stvari", objasnila je Tamika Lewis, direktorica i osnivačica Women of Color Therapy.
Dobivanje puno različitih savjeta od drugih može odvratiti pažnju od onoga što zapravo osjećate. Umjesto toga, Lewis pokušava sjediti u tišini i osluškivati svoje tijelo.
"Pokušavam vjerovati toj mudrosti tijela, koja je obično bolji vodič od mišljenja drugih ljudi", rekla je. Nadodala je da isto tako korisno može biti i pokretanje tijela, bilo da se radi o disanju, istezanju ili hodanju.
Slušanje bijelog šuma
"Za mene bijeli šum uzrokuje povećanje moje tjeskobe.", rekla je Priya Tahim, savjetnica i osnivačica Kaur Counselinga. Iako bijeli šum može pomoći nekim ljudima da se opuste kada se koristi uz meditaciju, drugima bi njegove visoke frekvencije mogle biti previše stimulativne, prema Tahimi.
Radije sluša svoju opuštajuću listu pjesama, koja uključuje "pjesme s blagom ili romantičnom vibrom" i omogućuje njezinom mozgu da se opusti. Slušanje glazbe sporim, umirujućim tempom može pomoći u fizičkom opuštanju i smirivanju uma, objasnila je.
Preuzimanje dodatnih zadatka za distrakciju
"Kad sam pod stresom, nastojim nikada ne preuzimati dodatne zadatke. Kada počnemo govoriti 'da' stvarima za koje nemamo vremena ili za koje nemamo emocionalnu ili mentalnu snagu, počinjemo osjećati ogorčenost", rekla je Feliciano. Objasnila je kako to može povećati razinu stresa i uzrokovati više tjeskobe, panike i simptoma depresije. Umjesto toga, Feliciano se usredotočuje na postavljanje čvrstih granica i određivanje prioriteta.
"Počinjem govoriti 'ne' stvarima koje nisu bitne. Gledam što mogu odgoditi i stvaram više vremena u svom životu za brigu o sebi. Ako sami namjerno ne odvojimo vrijeme za brigu o sebi, neće ni nitko drugi", rekla je.
Za nju briga o sebi može uključivati šetnju s prijateljem, boravak u prirodi, meditaciju ili prakticiranje dubokog disanja (čak i samo pet ili deset minuta dnevno). Što se tiče zadataka koje treba obaviti, ona pravi popise kako bi ih poredala po prioritetu. To joj pomaže organizirati misli i smanjiti pritisak da ih se prisjeti.
Ignoriranje stresa ili pretvaranje da on ne postoji
“Izbjegavanje nečega nikad nije rješenje. To samo pogoršava situaciju”, rekao je za HuffPost Jeffrey Barnett, profesor psihologije na Sveučilištu Loyola u Marylandu. Kao alternativu pokušava si dati dopuštenje da uzme pauzu kako bi učinio nešto opuštajuće ili pomlađujuće. Također je naglasio važnost metoda prevencije stresa, poput redovitog vježbanja, održavanja zdrave prehrane, odgovarajućeg odmora i ne pretjeranoj strogosti prema samom sebi.
Leanna Stockard, bračna i obiteljska terapeutkinja u LifeStance Healthu, složila se da što duže ignorira svoj stres, to joj se on više zadržava u pozadini svijesti. “Čak se i najmanje stvari djeluju nesavladivo”, rekla je. Objasnila je kako to vodi do ciklusa kontinuiranog odugovlačenja i pojačanog stresa, sve dok se osoba ne dovede do prijelomne točke i mora to riješiti.
Umjesto toga, pokušava priznati svoje osjećaje i utvrditi može li kontrolirati neki od svojih stresora (na primjer, poduzimanjem manjih koraka prema većem cilju). Za stresore koji su izvan njezine kontrole, koristi se vještinama suočavanja poput dubokog disanja i vođenja dnevnika.
Pronađite ono što vam najbolje odgovara
Siddiqi je istaknula da upravljanje stresom puno uspona i padova. Samo zato što je određena tehnika učinkovita za nekog ne znači da će biti dobra i za vas. Najbolje što možete učiniti je isprobavati nove metode dok ne pronađete one koje vas najviše smiruju.
"Ono što je najvažnije, nemojte se bojati tražiti pomoć. Kao ljudskim bićima, nije nam suđeno da se liječimo sami ", rekla je Siddiqi.
