Psihologinja objašnjava zašto sjedenje ispred TV-a može povećati stres.
Ne možete se isključiti? Stalno provjeravate poruke, lajkove i e-poštu? Osjećate krivnju kada vam je dosadno? Možda ste ovisni o stresu.
Iako zvuči paradoksalno, moguće je da budete biti zaraženi nečime što je toliko iscrpljujuće.
No dr. Naomi Newman-Beinart, ovlaštena psihologinja i nutricionistica, objašnjava: “Tijekom stresne situacije vaše tijelo doživljava oslobađanje adrenalina i dopamina, kemikalija povezanih s uzbuđenjem i nagradom. S vremenom, ovaj ciklus može učiniti da se ljudi osjećaju ugodnije pod stresom nego kad su opušteni. Ovisnost o stresu može se razviti kada osoba počne žudjeti za uzbuđenjem koje osjeća u stresnim situacijama, koji su svojevrsni "naleti" ili "navala" adrenalina.
Istraživanje, koje je proveo ciphr, pokazalo je da više od trećine odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu (37 posto) osjeća stres najmanje 11 dana mjesečno.
Prema dr. Naomi, stres je ključan za preživljavanje. Međutim, čak i ako uživate u naletu adrenalina koji donosi, vaše tijelo vam na tome neće biti zahvalno.
“Dugotrajni, kronični stres uzrokuje da vaše tijelo proizvodi veće razine hormona stresa poput kortizola i adrenalina, što s vremenom može dovesti do umora, anksioznosti pa i do fizičke bolesti”, kaže dr. Naomi.
Ovo su znakovi da ste možda ovisni o stresu, te šest načina pomoću kojih možete prevladati ovu ovisnost, piše The Sun.
Stalno ste na telefonu
Tehnologija igra veliku ulogu u poticanju ovisnosti o stresu. “Netko tko stalno prima e-poštu, poruke i obavijesti obično je u stanju stalne pripravnosti", kaže dr. Naomi. “Ovaj neprekidni ciklus može izazvati ovisnost, pojačavajući osjećaj da je stres normalan ili čak neophodan za dobro funkcioniranje.”
Možete čak početi provjeravati svoj telefon i kada niste primili obavijest. U prosjeku svaki dan provedemo pet sati i 16 minuta na telefonima, prema američkom istraživanju Harmony Healthcare. A čak 44 posto ljudi priznaje da ne bi mogli izdržati 24 sata bez telefona.
Psihologinja i autorica knjige Coaching through Burnout, Hazel Anderson-Turner, objašnjava: "Tehnologija je uvijek prisutna, potiče valove adrenalina, kortizola i dopamina. Radnje poput kupovine online, odgovaranja na e-mailove ili pregledavanja društvenih mreža stvaraju osjećaj nagrade zbog lučenja dopamina. Taj ugodan osjećaj može nas nesvjesno "zarobiti" u stalnom ponavljanju istih aktivnosti, održavajući tijelo u stresnom stanju umjesto da se zaista opustimo.
Bolje funkcionirate pod pritiskom?
Možda volite rokove u zadnji čas jer podižu vaš adrenalin i potencijalno se osjećate anksiozno kada se stvari smire. Dobro funkcionirate pod pritiskom? Možda volite raditi u zadnji trenutak jer vam to podiže adrenalin, ali se osjećate anksiozno kad stvari postanu mirnije. Psihologinja Hazel objašnjava da način na koji se motiviramo može ukazivati na ovisnost o stresu i stalnoj zauzetosti.
"Ponekad nesvjesno stvaramo stresne situacije jer nam hormoni koje tada lučimo pomažu da ostanemo produktivni. To postaje uobičajeni obrazac iz kojeg je teško izaći jer smo stalno u režimu preživljavanja."
Osjećate se krivima svaki put kada se odmorite
Odmor je zdrav za dobrobit, produktivnost na poslu i… smanjenje stresa! Uzimate li pet minuta odmora svaka dva sata ili se povremeno opuštate preko vikenda?
"Kada uzmemo u obzir normalne oscilacije hormona stresa, oni ulaze u naše tijelo, a zatim ih 'oslobađamo' kroz razgovor, aktivnost, vježbanje, odmor i oporavak", objašnjava Hazel. Međutim, ako ste ovisni o stresu, mogli biste prestati raditi stvari koje vam pomažu da budete u ravnoteži, bio to odmor, vrijeme s obitelji ili vježbanje.
Hazel kaže: "Dođemo do trenutka kada nemamo osjećaj da imamo vremena čak ni ustati od stola, jer nam to djeluje proturječno. U tom trenutku, jedina stvar koju želimo je potpuno se koncentrirati i obaviti zadatke."
Posežete za kofeinom i šećerom kako biste nastavili dalje
Ako ne uzimate pauze - uključujući pauze za spavanje i opuštanje - stimulansi, poput kofeina, šećera ili alkohola, mogli bi biti vaš izbor. Oni održavaju stres na životu.
“Završite u situaciji u kojoj se samo trudite preživjeti dan, obaviti sve zadatke, a pred vama je sve više i više zahtjeva", kaže Hazel. "Često živimo na kofeinu i šećeru jer nam oni daju kratkoročni podstrek, poboljšavajući naše raspoloženje, ali i podižu razinu hormona stresa."
Također možete posegnuti za stimulansima jer ste umorni. Uostalom, stalni stres može ozbiljno narušiti vaš san.
Možda vam je stres uobičajeno stanje, čini vaš život uzbudljivim, ili je to jednostavno dio vaše prirode da ste uvijek u pokretu. No, važno je osloboditi se stresa koji se nakuplja, ponajviše zbog vašeg zdravlja i dobrobiti.
Evo nekoliko načina kako si možete pomoći…
Odbacite šećer
Odmorite svoje tijelo tako što ćete se odreći šećera.
Hazel objašnjava da šećer imitira adrenalin, pa je bolje birati hranu koja neće izazvati nagle uspone i padove u energiji.
Preporučuju se namirnice poput zobi, lisnatog povrća i lososa, koje mogu pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi i pružiti potrebnu opuštajuću podršku tijelu.
Dr. Naomi ističe da zob stabilizira šećer u krvi, dok povrće poput špinata i kelja sadrži magnezij koji podržava opuštanje, a masna riba poput lososa pomaže u regulaciji hormona stresa.
Ako redovito pijete kavu, možete li privremeno prijeći na kavu bez kofeina kako biste smanjili oslobađanje hormona stresa?
Uključite zrakoplovni način rada na telefonu
Ako vam je teško odvojiti se od telefona, postavite granice koje će vas natjerati da ga ostavite.
Hazel savjetuje da stavite telefon na zrakoplovni način rada kada se trebate koncentrirati ili uvečer nakon posla. Također, pratite koliko vremena provodite na telefonu i dogovorite offline aktivnosti, poput šetnji ili razgovora bez ekrana.
Umjesto slanja poruka, možete pokušati nazvati prijatelje ili obitelj. Možete isključiti obavijesti iz grupnih chatova ili pogasiti aplikacije koje stalno šalju notifikacije. Dr. Naomi savjetuje da zadržite obavijesti samo za potrebne aplikacije kako biste smanjili stalne prekide.
Pokušajte provoditi više vremena bez tehnologije, u aktivnostima kao što su šetnje, kave s prijateljima, teretana ili čitanje. Hazel napominje da ako nakon posla legnete na kauč s telefonom i gledate TV, zapravo se ne opuštate nego i dalje gomilate stres.
Probajte adaptogene
Adaptogeni su biljke koje mogu pomoći vašem tijelu da se nosi sa stresom.
Dr. Naomi objašnjava da ashwagandha pomaže smanjiti kortizol i smiriti um, dok sibirski ginseng pomaže tijelu da se nosi sa stresom i normalno reagira na njega. Ove biljke su odlične za period visokog stresa i mogu se uzimati kao suplementi, čajevi ili prahovi.
Zagrlite voljene osobe
Čak i kratki zagrljaj ili druženje s voljenima može smanjiti stres. Istraživanja su pokazala da 10 minuta držanja za ruke i 20 sekundi zagrljaja mogu smanjiti razine stresa.
Oksitocin, poznat kao "hormon zagrljaja", pomaže smanjiti učinke kortizola, hormona stresa, i zbog njega se osjećate bolje i opuštenije. Za smanjenje kortizola, bavite se aktivnostima koje potiču otpuštanje oksitocina, poput maženja s ljubimcem ili voljenom osobom, ili provodite vrijeme u pozitivnoj i podržavajućoj okolini.
"Kada smo u društvu ljudi koji nas vole i čine da se osjećamo sigurno, veća je vjerojatnost da ćemo osloboditi oksitocin, što može pomoći u smanjenju stresa, dok negativne osobe mogu povećati naše razine stresa."
"Ako osjećate da vam određeni ljudi oduzimaju energiju, razmislite o tome da provodite manje vremena s njima. Orijentirajte se na ljude koji vas podupiru i podižu vam raspoloženje", kaže dr. Naomi.
Oslobodite se stresa u 10 minuta
Prema dr. Naomi, redoviti 10-minutni odmori mogu pomoći u smanjenju ovisnosti o stresu. Da, to je sve što vam treba! I možete to raditi kada god vam odgovara, pa čak i kada putujete vlakom na posao, tijekom pauze za ručak ili prije spavanja.
"Pazite na svoje disanje. To možete raditi u bilo kojem trenutku. Samo se povremeno sjetite duboko disati kako biste smirili svoj živčani sustav."
Čak i ako prekinete ono što radite na 10 minuta kako biste za to vrijeme pročitali dio dobre knjige ili popili šalicu čaja, to vam može pomoći u smanjenju anksioznosti i stresa, objasnila je dr. Naomi.
Volite svoj probavni sustav
Kad se spominju probavni sustav i stres, to je začarani krug.
"Stres može značajno utjecati na mikrobiom crijeva (ravnotežu mikroorganizama u crijevima), a mikrobiom crijeva može utjecati na odgovor tijela na stres", kaže doktorica Nisa Aslam, liječnica i savjetnica za PrecisionBiotics. Probiotik koji će održati ravnotežu vašeg crijevnog mikrobioma mogao bi pomoći.
"Pokazalo se da probiotički soj Bifidobacterium longum 1714 pomaže u smanjenju stresa i razine kortizola", kaže dr. Aslam.
