Nekoć smo imali razne hobije, a onda smo ih sve "odbacili" i zamijenili to sve mobitelima. Sad se vraćamo – ili vrtimo u krug?
U vrijeme kada se slobodno vrijeme sve češće pretvara u još jednu priliku za osobni razvoj, na društvenim mrežama popularizira se trend koji potiče ljude da svoje večeri nakon posla ispune što većim brojem hobija. Naravno, to ima i naziv – hobbymaxxing. Mi bismo to preveli kao maksimalno posvećivanje hobijima, otprilike. Sve u svemu, to je aktivno, gotovo strateško posvećivanje različitim interesima – od sporta, čitanja i kuhanja do kreativnih aktivnosti, učenja novih vještina i društvenih druženja. Reportažu o tom donio je CNN, pa smo odlučili malo to istražiti.
Ideja je jednostavna: umjesto besciljnog skrolanja, vrijeme posvetiti aktivnostima koje nas ispunjavaju, potiču i razvijaju. No može li i potraga za kvalitetnijim slobodnim vremenom postati još jedan izvor pritiska?
Hobbymaxxing je dio šireg trenda kojem je cilj preispitati navike povezane s društvenim mrežama i digitalnim uređajima općenito. Umjesto večeri provedenih pred ekranom, sve je popularnija ideja da slobodno vrijeme treba ispuniti aktivnostima koje donose osjećaj zadovoljstva, napretka ili povezanosti s drugima. To mogu biti treninzi, čitanje, kreativni projekti, društvene igre, učenje jezika ili neki novi zanat.
U cijeloj priči nije u središtu postizanje konkretnih rezultata u bilo kojem od tih hobija. Oni su tu kako bi omogućili odmak od svakodnevnih obaveza, stvorili prostor za istraživanje vlastitih interesa i pružili osjećaj da vrijeme provodimo na način koji sami biramo.
Trend hobbymaxxinga potiče i ideju raznovrsnosti. Umjesto oslanjanja na samo jednu aktivnost, naglasak je na kombiniranju hobija koji zadovoljavaju različite potrebe – fizičke, kreativne, intelektualne i društvene. Takav pristup može pridonijeti osjećaju ravnoteže, osobito ako nam svakodnevni posao ne pruža dovoljno prilika za kreativnost, kretanje ili druženje.
Zašto hobiji mogu pozitivno utjecati na naše blagostanje?
Hobiji mogu imati važnu ulogu u psihološkom blagostanju. Aktivnosti koje nas zanimaju mogu pridonijeti osjećaju smisla, zadovoljstva i samopouzdanja, ali i pomoći u razvijanju novih vještina. Učenje, kreativno izražavanje i rješavanje problema kroz aktivnosti koje sami odabiremo mogu biti način da se odmaknemo od rutine i angažiramo na drukčiji način nego tijekom radnog dana.
Osim individualnih koristi, hobiji mogu otvoriti vrata novim društvenim kontaktima i zajednicama. Tečajevi, sportske aktivnosti, klubovi čitatelja ili kreativne radionice pružaju priliku za upoznavanje ljudi sa sličnim interesima, što može pridonijeti osjećaju pripadnosti.
Fizički hobiji, poput šetnje, plesa, bicikliranja ili rekreativnog vježbanja, potiču kretanje, dok kreativne aktivnosti mogu pružiti prostor za izražavanje i koncentraciju. Različiti hobiji tako mogu zadovoljiti različite potrebe koje često ostaju zanemarene u strukturiranom radnom danu.
Kada hobiji postanu još jedna obaveza?
Ipak, granica između ispunjenog slobodnog vremena i pretjeranog angažmana može biti tanka. Ako svaki slobodan trenutak pokušavamo iskoristiti za neku aktivnost, ako hobije biramo prema tome koliko su produktivni ili ako osjećamo krivnju kada ne radimo ništa, postoji rizik da slobodno vrijeme postane još jedan prostor za pritisak.
Problem nije u broju hobija, nego u načinu na koji ih doživljavamo. Aktivnost koja bi trebala donositi zadovoljstvo može izgubiti svoju svrhu ako je pretvorimo u obavezu, ako si postavljamo nerealne ciljeve ili ako pokušavamo istodobno napredovati u previše različitih područja.
Pritom nije svaki hobi jednako zahtjevan. Aktivnosti koje uključuju intenzivno treniranje, dugoročne projekte ili učenje kompleksnih vještina mogu zahtijevati značajnu količinu vremena, energije i mentalnog angažmana. Njihovo kombiniranje s drugim zahtjevnim aktivnostima, poslom i svakodnevnim obavezama može ostaviti premalo prostora za oporavak.
Ne mora svaki trenutak biti optimiziran
Hobbymaxxing može biti koristan podsjetnik da slobodno vrijeme ne mora biti rezervirano za pasivno konzumiranje sadržaja i da postoje brojni načini na koje možemo njegovati interese, razvijati vještine i povezivati se s drugima. No njegova je vrijednost upravo u slobodi izbora – a ne u broju aktivnosti koje uspijemo ugurati u raspored.
Hobiji ne moraju biti impresivni, mjerljivi ni produktivni. Ne moramo ih monetizirati, dokumentirati na društvenim mrežama niti u njima postati dobri. Ponekad je dovoljno nešto raditi zato što nas veseli. Možda je najbolji način da iskoristimo slobodno vrijeme upravo taj da prestanemo pokušavati iskoristiti baš svaki njegov trenutak.