Promatranje ptica možda zvuči kao aktivnost rezervirana za umirovljenike s dalekozorom i puno slobodnog vremena. No, znanost kaže da bi ovaj mirni hobi mogao imati itekako zanimljive učinke na mozak, koncentraciju i pamćenje.
Sigurno smo se svi barem jednom nasmijali kad se u nekom filmu ili seriji spomene promatranje ptica kao hobi. To nam uglavnom zvuči otprilike jednako uzbudljivo kao gledanje kako se suši boja na zidu, a čak i ako priznamo da je to neka prihvatljiva verzija hobija, onda ćemo sigurno dodati da je to rezervirano isključivo za starije. No kad čujemo što kaže znanost, možda ovom hobiju pružimo drugu priliku.
Naime, istraživanja pokazuju da bi ovaj naizgled pasivan hobi mogao biti dobar trening za mozak, a potencijalno i pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti kako starimo. A što sad kažemo na ovaj hobi?
Prilikom istraživanja posebnu se pažnju obratilo na ono što se događa u mozgu ljudi koji se ozbiljno bave promatranjem ptica. Istraživači su usporedili snimke mozga 29 iskusnih promatrača ptica i 29 početnika, a rezultati su pokazali razlike u područjima važnima za pažnju, vizualnu percepciju i prepoznavanje. Nije velik uzorak, ali je važno ono što se ustanovilo.
Iskusni promatrači imali su drukčiju strukturu i organizaciju određenih dijelova mozga, a ta su područja pokazivala i veću aktivnost kada su trebali prepoznati ptice koje im nisu bile poznate. Drugim riječima, nije dovoljno samo pogledati pticu i zaključiti da je lijepa. Potrebno je obratiti pozornost na njezinu veličinu, oblik kljuna, boju perja, ponašanje i način kretanja. Mozak pritom uspoređuje informacije, prepoznaje uzorke i oslanja se na pamćenje.
Upravo takav spoj pažnje, učenja i prepoznavanja čini promatranje ptica zanimljivim iz perspektive neuroznanosti.
Može li ovaj hobi usporiti starenje mozga?
Jedno od najzanimljivijih otkrića jest da su neka područja mozga iskusnih promatrača ptica zadržala bolju organizaciju u usporedbi s početnicima slične dobi. Budući da se organizacija mozga s godinama može mijenjati, istraživači smatraju da bi stjecanje vještine prepoznavanja ptica moglo biti povezano s očuvanjem određenih kognitivnih funkcija.
Ipak, postoji važna napomena: istraživanje ne dokazuje da promatranje ptica izravno sprječava kognitivni pad. Ne možemo sa sigurnošću reći jesu li razlike u mozgu posljedica dugogodišnjeg hobija ili su ljudi s takvim karakteristikama mozga skloniji postati dobri promatrači ptica.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li ovaj hobi doista usporiti promjene povezane sa starenjem, naravno, ali postoji još jedan razlog zbog kojeg bi mogao biti koristan: ne zahtijeva posebnu opremu, skupe članarine ni dobru fizičku kondiciju. Dovoljno je malo znatiželje i nešto što leti iznad glave.
Ptice kao mali predah od svakodnevnog stresa
Koristi promatranja ptica ne svode se samo na mozak. Boravak u prirodi, usmjeravanje pažnje na okoliš i trenuci znatiželje – to je sve o čemu smo već nebrojeno puta govorili, ističući kako pozitivno utječe na smirenost i psihičko stanje.
U jednom istraživanju provedenom u 65 njemačkih domova za starije osobe, hranilice za ptice postavljene su tako da ih stanari mogu promatrati iz zajedničkih prostorija. Nakon nekoliko tjedana zabilježena su poboljšanja u pojedinim pokazateljima kognitivnog funkcioniranja i dobrobiti, a osoblje je primijetilo da su stanari zainteresiraniji za okolinu, razgovor i prepoznavanje ptica.
Slične inicijative koriste se i u programima za osobe koje žive s demencijom. Promatranje ptica pritom nije zamjena za medicinsku skrb, ali može biti jednostavan način poticanja kontakta s prirodom, drugim ljudima i vlastitim sjećanjima.
Zanimljivo je i da ne moramo biti stručnjaci za ptice da bismo uživali u ovoj aktivnosti. Istraživanje provedeno na 388 poljskih promatrača ptica pokazalo je da su veći osjećaj smirenosti i psihološkog oporavka prijavljivali oni kojima je promatranje ptica bilo posebno važno i zanimljivo, a ne nužno oni s najviše znanja i iskustva.
