Zašto se često događa da partneri umiru jedan za drugim? Iako mnogi misle da je tuga glavni uzrok, u stvarnosti je riječ o sindromu slomljenog srca. Ovaj sindrom nastaje uslijed intenzivnog emocionalnog stresa, poput gubitka voljene osobe, što može ozbiljno narušiti srčanu funkciju.
Iako tuga igra značajnu ulogu, pravi krivac je emocionalni preopterećenje koje srce ne može podnijeti. Srećom, uz odgovarajući tretman, srce se može oporaviti. Zato je ključno brinuti o svom emocionalnom zdravlju i pružiti si potrebnu podršku u teškim vremenima, jer ljubav prema sebi i pažnja prema vlastitim osjećajima mogu nas zaštititi od ozbiljnih posljedica.
Sindrom slomljenog srca je srčano stanje koje je često izazvano stresnim situacijama i ekstremnim emocijama. Stanje također može biti potaknuto ozbiljnom tjelesnom bolešću ili operacijom. Sindrom slomljenog srca obično je privremen. Ali neki se ljudi mogu i dalje osjećati loše i nakon što se srce izliječi.
Sindrom slomljenog srca postao je relativno nov termin kojim liječnici opisuju zdravstveno stanje koje nalikuje infarktu miokarda. Ovaj sindrom je prvi put opisan u japanskoj medicinskoj literaturi devedesetih godina i nosi naziv Takotsubo, prema keramičkoj posudi u kojoj se love hobotnice. Upravo taj oblik posude srce poprima kada pati od ovog sindroma.
"Drugi naziv za ovo stanje je kardiomiopatija izazvana stresom. Simptomi su gotovo identični srčanom udaru – nagla bol u prsima i zadihanost, ali okolnosti i procesi koji ih uzrokuju znatno se razlikuju", objasnila je dr. sc. Jasmina Ćatić, supspecijalistica kardiologije iz Specijalne bolnice Sveta Katarina.
Uzroci i emocionalni stres
Sindrom slomljenog srca izaziva teški emocionalni stres, no nije nužno vezan uz ljubavne probleme. "Od stresne kardiomiopatije mogu oboljeti osobe koje su doživjele gubitak voljene osobe, roditelj čije je dijete pretrpjelo nesreću ili bilo tko je suočen s velikim emocionalnim stresom", objasnila je dr. Ćatić. Stoga nije neobično da udovci umiru nekoliko sati ili dana nakon gubitka partnera.
Ključno za prevenciju ovog sindroma je učiti mozak da bude pozitivan. Pozitivno razmišljanje može poboljšati funkcionalnost mozga i cjelokupno zdravlje. "Iako se možda čini nemoguće, mozak se može istrenirati da bude pozitivan. Istraživanja pokazuju da pozitivno razmišljanje stimulira rast živčanih stanica i poboljšava kognitivne sposobnosti", rekla je dr. Ćatić.
Sindrom sretnog srca
Iako se sindrom slomljenog srca obično povezuje s nesretnim događajima, on se može javiti i zbog izuzetno pozitivnih iskustava. Američki časopis Circulation (Krvotok) izvještava da snažna pozitivna iskustva mogu izazvati iste simptome. To su primjerice dobitak na lutriji, buđenje djeteta iz kome, povratak voljene osobe iz rata ili pobjeda omiljenog kluba. Bez obzira na okidač, stresna kardiomiopatija nastupa kada intenzivan stres uzrokuje poremećaj srčane funkcije.
Kada posjetiti liječnika
Liječnici upozoravaju da je važno posjetiti stručnjaka ako primijetite neuobičajene reakcije na emocionalne događaje. Liječnici će, uz pomoć niza pretraga, moći pravilno procijeniti situaciju i preporučiti daljnje postupke. Stresna kardiomiopatija liječi se lijekovima koji poboljšavaju srčanu funkciju i smanjuju opterećenje na srce. Vrste lijekova uključuju ACE inhibitore, beta blokatore te diuretike koji sprječavaju nakupljanje tekućine u tijelu.
Sindrom slomljenog srca i starije žene
Sindrom slomljenog srca najčešće pogađa žene između 58 i 75 godina. Zbog pada razine estrogena nakon menopauze, starije žene su ranjivije. Prema izvorima s Harvardskog sveučilišta, više od 90 % slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene. Adrenalin i slični hormoni ključni su faktor u nastanku ovog stanja, ali mogu biti uključeni i drugi kemijski faktori.
Nažalost, za Hrvatsku nema objedinjenih podataka, međutim KBC Rijeka je pratila 20 bolesnica s Takotsubo kardiomiopatijom u razdoblju od 2012. do 2016. godine. "Prosječna dob je bila 62 godine. Prosječna duljina boravka 4-5 dana. Najčešći emocionalni okidači bili su: panični događaj (30 %), smrtni slučaj (15 %), ljutnja/svađa (10 %) i interpersonalni konflikt (5 %). Tjelesni okidači bili su perioperativno uznemirenje (10 %) i maligna bolest (5 %)", rekla je dr. Ćatić.
Stresna kardiomiopatija ne može se usporediti s predinfarktnim stanjem, jer u slučaju infarkta dolazi do začepljenja arterija, dok kod ovog sindroma srce ne dobiva dovoljno kisika i krvi zbog stresa, a arterije ostaju zdrave. "Iako srce loše pumpa, to nije infarkt, već sindrom koji nalikuje infarktu", zaključila je dr. Ćatić.
