Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je nacrt odluke u javnom savjetovanju kojim predlaže povećanje cijene police dopunskog osiguranja s 111,49 eura na 180 eura godišnje – što je rast veći od 60 posto. Kao glavni razlog navodi se inflacija.
Opravdanost takvog poskupljenja komentirao je u emisiji Novi dan na N1 televiziji Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu. Istaknuo je kako poskupljenje nije iznenađujuće, s obzirom na opći rast cijena, ali i da zdravstveni sustav nema dostatnu transparentnost. Poznato je, kaže, samo to da se na lijekove troši 20 do 25 posto proračuna, dok je način raspodjele preostalog novca nejasan. Ne zna se ni koje će konkretne koristi poskupljenje donijeti sustavu.
Belina upozorava da će povećanje najteže pogoditi osjetljive skupine – umirovljenike i osobe s nižim primanjima – koji će umjesto 9,29 morati izdvajati oko 15 eura mjesečno. Iako razlika od šest eura ne zvuči dramatično, mnogima koji raspolažu vrlo ograničenim budžetom to će biti značajan teret. Ipak, očekuje da će većina građana zadržati dopunsko osiguranje, jer bi u suprotnom morali snositi cjelokupne bolničke troškove.
Govoreći o privatnim osiguravateljima, Belina napominje da oni uglavnom osiguravaju zdrave i mlade osobe, s policama koje postaju skuplje ili se prekidaju u slučaju bolesti, zbog čega se mnogi ponovno vraćaju u HZZO. Stoga, smatra, povećanje cijene dopunskog u određenoj mjeri ima logike, ali važno je znati kako će to konkretno poboljšati funkcioniranje sustava.
Dotaknuo se i pitanja održivosti solidarno organiziranog zdravstvenog sustava. Iako se ponekad stvara percepcija da se “ne isplati” plaćati ako se zdravstvena zaštita ne koristi često, Belina ističe da će je svatko prije ili kasnije trebati. Međutim, zbog dugih lista čekanja građani sve češće biraju privatnu zdravstvenu zaštitu, a HZZO dio postupaka i sam prebacuje privatnim pružateljima kako bi skratio liste. Posljedično, sve se veći broj dijagnostičkih postupaka obavlja u privatnom sektoru.
Na primjedbe da se namjerno stvara prostor za privatnike, Belina odgovara da je ključno pitanje dugoročna održivost sustava. Dok god se zdravstvo promatra kroz perspektivu jedne proračunske godine, kaže, o ozbiljnim reformama neće biti govora. Zaključuje kako će se jednom morati otvoriti rasprava o tome koje su opcije i što konkretno znače za građane, iako trenutačno ne postoji politička spremnost za takav korak.
HZZO: Najugroženije skupine i dalje ne plaćaju policu dopunskog osiguranja
Pravo na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostvaruju osigurane osobe koje ispunjavaju prihodovni cenzus propisan Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, prema kojem ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne smije premašiti 421,92 eura, dok je za samce granica 528,23 eura.
Premiju dopunskog osiguranja za sve koji ulaze u te kriterije u cijelosti pokriva državni proračun. HZZO ističe da se cenzusi indeksiraju jednom godišnje te će se novi iznos odrediti u studenom.
HZZO je 17. studenoga uputio u javno savjetovanje prijedlog odluke kojom bi se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja povećala s dosadašnjih 111,49 eura na 180 eura godišnje, odnosno na 15 eura mjesečno.
Zavod navodi kako u okviru provedbe dopunskog zdravstvenog osiguranja s posebnom pažnjom prati trendove prihoda i rashoda ovog segmenta osiguranja.
Posljednjih godina bilježi se značajan rast troškova u svim dijelovima sustava, od poskupljenja ugradbenih i potrošnih medicinskih materijala do povećanja plaća zaposlenih u zdravstvu, što je dovelo i do rasta cijena zdravstvenih usluga. Dodatno, od 1. siječnja 2024. godine izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povećale su minimalni iznos sudjelovanja pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite na 33 posto, a maksimalni na 100 posto. Riječ je o promjenama koje su povećale prihode zdravstvenih ustanova, ali su istovremeno potaknule daljnji rast ukupne zdravstvene potrošnje.
Kako bi unaprijedio dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite, HZZO je u proteklom razdoblju sklapao dodatne ugovore s pružateljima zdravstvenih usluga, što je dodatno povećalo rashode. Ipak, zahvaljujući stabilnom višegodišnjem poslovanju i akumuliranim sredstvima, cijena police dopunskog osiguranja nije se mijenjala čak 12 godina i ostala je na 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje.
HZZO navodi da je radi očuvanja dugoročne stabilnosti modela dopunskog osiguranja, koji počiva na načelima solidarnosti i jednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite za sve osiguranike, nužno utvrditi novu cijenu police.
Također nastavlja osiguravati mehanizme zaštite socijalno osjetljivih skupina, uključujući isplatu premija za sve koji ispunjavaju prihodovni cenzus. Zakonom propisana zaštita na snazi je još od 2009. godine, a njezin je obuhvat dodatno proširen 2023. godine značajnim povećanjem prihodovnog praga.
