Zdravlje 05. ožujka 2022.

Depresija: Uzroci, simptomi i kako ih prepoznati

Depresija
Foto: shutterstock Svatko doživljava depresiju na različite načine, a ona često ometa svakodnevni rad što rezultira gubitkom vremena i nižom produktivnošću
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Depresija se klasificira kao poremećaj raspoloženja, a često ju prate osjećaj tuge, gubitka i ljutnje koji ometaju svakodnevne aktivnosti osobe.

Depresija je postala sve češći mentalni poremećaj, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije depresija je češća kod žena (5,1 %) nego kod muškaraca (3,6 %). Ukupan broj ljudi u svijetu koji žive s depresijom je 322 milijuna.  

Iako depresija i tuga mogu biti slične, tuga od gubitka voljene osobe ili nakon traumatičnog događaja nešto je drugačija od depresije. Depresija uključuje samopreziranje ili gubitak samopoštovanja, što kod tuge nije slučaj. Također je kod depresivnog poremećaja osjećaj tuge konstantan. Svatko doživljava depresiju na različite načine, a ona često ometa svakodnevni rad što rezultira gubitkom vremena i nižom produktivnošću. Depresija također može utjecati i na odnose i neka kronična zdravstvena stanja kao što su artritis, astma, kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i pretilost. Upravo zbog toga se depresija smatra ozbiljnim zdravstvenim stanjem koje se može pogoršati bez odgovarajućeg liječenja. 

Depresija simptomi

Depresija može uzrokovati različite simptome, a neki od njih mogu utjecati na raspoloženje, a drugi na fizičko zdravlje. Simptomi depresije također mogu varirati po ozbiljnosti, koliko često se javljaju i koliko dugo traju. Ako osjetiš neke od sljedećih znakova i simptoma gotovo svaki dan tijekom najmanje 2 tjedna, možda živiš s depresijom:

  • osjećaj tuge, tjeskobe ili unutarnje praznine
  • osjećaš se beznadno, bezvrijedno i pesimistično
  • puno plačeš
  • osjećaš se uznemireno  ili ljutito
  • gubitak interesa za hobije i interese u kojima si nekada uživala
  • smanjena energija ili umor
  • poteškoće s koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka
  • krećeš se ili govoriš sporije
  • imaš poteškoće sa spavanjem, ranim jutarnje buđenjem ili prekomjerno spavaš
  • promjene apetita ili težine
  • kronična fizička bol bez jasnog uzroka koja se ne popravlja liječenjem (glavobolje, bolovi, probavni problemi, grčevi)
  • misli o smrti, samoubojstvu, samoozljeđivanju ili pokušajima samoubojstva

Depresija i produktivnost | Author: shutterstock Foto: shutterstock Posvećivanje puno dodatnog vremena poslu ili primjetan pad u izvedbi istog mogu ukazivati ​​na depresiju

Depresija uzorci

Postoji nekoliko mogućih uzroka depresije, a mogu biti biološki ili slučajni. Uobičajeni uzroci uključuju:

  • Kemija mozga. Može postojati kemijska neravnoteža u dijelovima mozga koji upravljaju raspoloženjem, mislima, snom, apetitom i ponašanjem kod osoba koje pate od depresije.
  • Razina hormona. Promjene ženskih hormona estrogena i progesterona tijekom različitih vremenskih razdoblja, poput menstrualnog ciklusa, postporođajnog razdoblja, perimenopauze ili menopauze, mogu povećati rizik od depresije.
  • Obiteljska povijest. Pod većim si rizikom od razvoja depresije ako imaš obiteljsku povijest depresije ili nekog drugog poremećaja raspoloženja.
  • Trauma iz ranog djetinjstva. Neki događaji utječu na način na koji tvoje tijelo reagira na strah i stresne situacije.
  • Struktura mozga. Postoji veći rizik od depresije, ako je prednji režanj mozga manje aktivan. Međutim, znanstvenici ne znaju događa li se to prije ili nakon pojave simptoma depresije.
  • Zdravstveni uvjeti. Određena stanja kao što su kronične bolesti, nesanica, Parkinsonova bolest, moždani udar, srčani udar i rak mogu povećati rizik od depresije. 
  • Zlouporaba supstanci. Povijest zlouporabe supstanci ili alkohola može povećati rizik od depresije.
  • Bol. Osobe koje osjećaju emocionalnu ili kroničnu fizičku bol dulje vrijeme imaju znatno veću vjerojatnost da će razviti depresiju.

Depresija Možda te zanima... 8 manje uobičajenih znakova depresije na koje bi trebala obratiti pažnju Zdravlje

Prikrivena depresija simptomi

Važno je paziti na bilo kakve promjene u ponašanju. Kada su ljudi depresivni, mogu se početi ponašati drugačije nego prije, čak i ako se ne ponašaju tužno ili bezvoljno. Jedna ili dvije promjene same po sebi ne moraju nužno signalizirati da netko boluje od prikrivene depresije, ali nekoliko promjena koje se javljaju otprilike u isto vrijeme mogu biti razlog za zabrinutost

  • Razlike u osobnosti. Promjene u osobnosti mogu biti znak prikrivene depresije. Netko tko živi sa prikrivenom depresijom mogao bi, na primjer, postati tiši ako je nekada bio otvoren ili pesimističniji ako je imao nadu za budućnost.
  • Gubitak ili dobivanje na težini. Iznenadna promjena prehrambenih navika, gubitak interesa za jelo ili jelo kao odgovor na emocionalne situacije može biti znak prikrivene depresije.
  • Promjene u korištenju supstanci. Promjene u načinu konzumiranja alkohola ili droga koje ometaju svakodnevni život mogu biti znak prikrivene depresije.
  • Promjene u navikama spavanja. Spavanje puno kasnije svaki dan ili dulje nego inače, ili biti budan u neuobičajene sate, sve to može biti znak depresije.
  • Ozbiljnije ponašanje. Ako netko živi s prikrivenom depresijom, može započeti ili voditi razgovore koji su dublji, mračniji ili više filozofski nego inače.
  • Razlike u društvenim interakcijama. Znakovi depresije mogu uključivati ​​da netko postane "glavna zvijezda zabave" na načine koji se ne čine pravim. Također bi se mogli početi povlačiti iz društvenih aktivnosti, dajući česte isprike zašto se ne druže s prijateljima i obitelji što često mogu biti znakovi depresije.
  • Razlike u produktivnosti. Posvećivanje puno dodatnog vremena poslu ili primjetan pad u izvedbi mogu ukazivati ​​na depresiju.
  • Napuštanje hobija. Pojedinac s prikrivenom depresijom može odustati od stvari koje su mu nekada bile vrlo važne ili mogu početi sudjelovati na polovičan način.
  • Negativan govor o sebi. Osoba može reći negativne stvari na šaljiv način kako bi odvratila pozornost od svoje boli. Može doći do porasta rizičnih ponašanja, osobito kod adolescenata. Ovo može biti pokušaj suzbijanja osjećaja praznine ili nanošenja samoozljeđivanja.

Možda te zanima... Imate osjećaj unutarnje praznine - zašto nastaje i kako si pomoći? Psiha i seks

Depresija test

Postoje testovi pomoću kojih se može isključiti depresija. Tvoj liječnik može obaviti analizu krvi kako bi provjerio ima li drugih stanja koja bi mogla doprinijeti tvojim promjenama raspoloženja. Neki lijekovi i bolesti, poput virusne infekcije, poremećaja štitnjače ili značajnih hormonalnih promjena, mogu uzrokovati simptome slične depresiji.

Ako tvoj liječnik ne može pronaći drugi uzrok za tvoje simptome, može te uputiti psihijatru na procjenu. Liječnici traže specifične simptome kako bi utvrdili je li osoba depresivna. Očekuj da će tvoj terapeut ili liječnik postaviti detaljna pitanja o tvom raspoloženju, ponašanju i svakodnevnim aktivnostima. Također će te pitati o psihološkoj povijesti tvoje obitelji. Od tebe se također može tražiti da ispuniš upitnik za ocjenu depresije. To može pomoći u procjeni razine depresije. 

Manična depresija

Bipolarni poremećaj, koji se često naziva manična depresija, je stanje mentalnog zdravlja koje uključuje promjene u razmišljanju, raspoloženju i ponašanju. Ako imaš bipolarni poremećaj, možeš doživjeti razdoblja depresije ili manije.

Postoje različite vrste bipolarnog poremećaja i na svakoga utječe drugačije. Glavni tipovi su bipolarni poremećaj I i bipolarni poremećaj II. Bipolarni poremećaj I uključuje depresiju i maniju, izrazito povišeno raspoloženje. Bipolarni poremećaj II uključuje depresiju i hipomaniju. Hipomanija je slična maniji, ali manje ekstremna.

Za neke ljude depresija je dominantno raspoloženje. Neki ljudi smatraju da često variraju između dobrog i lošeg raspoloženja ili imaju duga razdoblja kada je njihovo raspoloženje stabilno. Za dijagnozu bipolarnog poremećaja I, osoba će u nekom trenutku doživjeti maniju. Ljudi koji dobiju dijagnozu bipolarnog poremećaja II imat će barem jednu epizodu hipomanije

Manična depresija | Author: shutterstock Foto: shutterstock Ako imaš bipolarni poremećaj, možeš doživjeti razdoblja depresije ili manije

Anksioznost i depresija

Depresija i anksioznost mogu se činiti prilično različitima. Ali ova stanja zapravo dijele nekoliko ključnih znakova. Anksioznost, na primjer, često uključuje razdražljivost, a neki ljudi s depresijom mogu se osjećati više razdražljivo nego tužno. Također je moguće imati i depresiju i anksioznost u isto vrijeme. Jedno istraživanje iz 2015. pokazalo je da je 41,6 % ljudi izjavilo da ima i depresiju i anksiozni poremećaj tijekom istog razdoblja od 12 mjeseci. 

Depresija i anksioznost mogu se liječiti uz podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, a ovo su još neke njihove sličnosti:

  • promjene u obrascima spavanja
  • promjene u razini energije
  • povećana razdražljivost
  • problemi s koncentracijom, fokusom i pamćenjem
  • bolovi ili želučani problemi koji nemaju jasan uzrok
  • ruminacija koja se odnosi na trajnu petlju mračnih, tužnih ili drugih negativnih misli

Depresija liječenje

Uspješno možeš upravljati simptomima depresije jednim oblikom liječenja ili kombinacijom tretmana koji će biti najbolji za tebe. Najčešće metode liječenja depresije su:

  • Lijekovi. Tvoj liječnik može ti pripisati selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), Inhibitore monoamino oksidaze (MAO), psihostimulanse kao što je metilfenidat ili  tricikličke antidepresive koji uzrokuju smirivanje depresije. 
  • Psihoterapija. Poznata je kao "terapija razgovorom", a uključuje razgovor s kvalificiranim terapeutom kako bi identificirala i naučila se nositi s čimbenicima koji doprinose tvom mentalnom zdravlju. Psihoterapija se pokazala kao pouzdan i učinkovit tretman za poboljšanje simptoma kod osoba s depresijom i drugim mentalnim poremećajima. Često se provodi uz liječenje lijekovima.
  • Elektrokonvulzivna terapija (ECT). Ova terapija koristi elektrode koje se smještaju na glavu kako bi izazvale napadaj, a pokazalo se da pomaže osobama s kliničkom depresijom. Koristi se kod osoba s teškom depresijom ili depresijom koja je otporna na druge tretmane ili antidepresive.
Možda te zanima... Depresivna si? Ovaj vitamin i hormon smanjuje simptome Zdravlje

Što napraviti, ako sumnjaš na depresiju?

Depresija može biti privremeni ili dugotrajani izazov. Ako primijetiš neke od spomenutih simptoma i oni traju dulje vrijeme, svakako potraži pomoć liječnika jer pravovremenim i pravilnim liječenjem možeš lakše kontrolirati simptome depresije. Liječenje simptoma depresije uključuje pronalaženje prave kombinacije lijekova i terapija. Ako jedan tretman ne uspije, razgovaraj sa svojim liječnikom. On ti može pomoći da izradiš drugačiji plan liječenja koji bi ti mogao pomoći u upravljanju depresijom.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.