Iako napadaji panike nisu opasni po život, mogu drastično smanjiti kvalitetu života, a kod nekih se čak može razviti i panični poremećaj.
Ako si ikada doživjela napad panike, znaš da to može biti prilično neugodno i zastrašujuće iskustvo. Iako napadi panike nisu opasni po život, ako se pojavljuju često mogu drastično utjecati na kvalitetu nečijeg života. Doktor Mike Bohl otkrio je na koje bi rane znakove paničnog napada trebala obratiti pažnju.
Zbog napada panike možeš doživjeti ekstremni strah
Prema Mayo klinici, napada panike je trenutak u kojem te iznenada može obuzeti ekstremni strah. U tom trenutku osjećat ćeš se kao da doživljavaš srčani udar ili čak smrt. Srećom, dobar broj pojedinaca ima samo jednu ili dvije epizode ovih zastrašujućih paničnih napada tijekom svog života. Nažalost, postoje i oni koji ih doživljavaju prilično često. Čak i žive u strahu od još jednog napada panike, a u tom slučaju radi se o paničnom poremećaju. Dobra vijest je da se panični poremećaj može liječiti pravilnom njegom, ali prvo je dobro znati prepoznati neke rane znakove napada panike.
Simptomi napada panike
Simptomi paničnog napada mogu uključivati stezanje u prsima, drhtanje, utrnutost, tjeskobu i još mnogo toga. Doktor Mike Bohl kaže da često ne mora biti nikakvih znakova upozorenja napada panike jer se on javlja iznenada. Ipak, napada panike može uključivati neke fizičke simptome koji mogu biti pokazatelj da će se nešto dogoditi ili da se već događa. "Tipični fizički simptomi napada panike uključuju ubrzano lupanje srca, nedostatak zraka ili stezanje u prsima, znojenje i/ili zimicu, drhtavicu, uznemireni želudac ili mučninu, vrtoglavicu i utrnulost ili trnce", kaže doktor Bohl. Dodaje kako se osobe u trenutku napada panike mogu osjećati kao da su odvojene od svijeta i imaju snažan osjećaj nadolazeće propasti ili ekstremne razine tjeskobe.
Istraživači su otkrili da ljudi pričaju brže i intenzivnije kada su pod stresom
Napad panike može izazvati visoka razina stresa
Doktor Bohl kaže da napadaje panike obično izazivaju visoke razine stresa, iako postoje i druge stvari koje ih mogu izazvati. Primjerice, zloupotreba supstanci ili kofein mogu izazvati napad panike, a u nekim slučajevima može se pojaviti kao nuspojava određenih životnih događaja. Doktor Bohl dodaje kako veliki životni događaji, poput smrti voljene osobe ili traume, mogu nekoga učiniti podložnijim napadu panike. Također genetika ili prisutnost nekih drugih medicinskih stanja poput paničnog poremećaja, PTSP-a ili hipertireoza mogu povećati sklonost paničnim napadima.
Što učiniti kada imaš napad panike?
U trenutku napada panike možeš se osjećati nesigurno jer ne znaš što trebaš učiniti ili nemoćno. Doktor Bohl smatra da je najvažniji korak u rješavanju napada panike priznati da se on stvarno događa. Doktor Bohl savjetuje da u tom trenutku moraš shvatiti da će panični napad proći i da ćeš biti dobro, a možeš si pomoći tehnikama dubokog disanja, fokusiranjem na neki predmet ili na različite dijelove tijela i opuštanjem mišića.
Ako redovito doživljavaš napadaje panike i živiš u strahu da je novi napad iza ugla ili osjećaš tjeskobu koja je izvan tvoje kontrole, pravo je vrijeme da potražiš pomoć i obratiš se svom liječniku. Doktor Bohl objašnjava kako terapija i lijekovi mogu pomoći smanjiti rizik od napadaja panike u budućnosti, a savjetovanje ti može pomoći da naučiš vještine potrebne za upravljanje napadajima panike kada se pojave.
