Ako ste poput mnogih ljudi, možda vam je sve teže podnijeti klimatske promjene.
Zagrijavanje planeta dovodi do svih vrsta zdravstvenih problema, uključujući povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, pogoršanje plućnih stanja poput astme i KOPB-a te problema s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost. Međutim, klimatske promjene sve se više povezuju s nizom bolesti crijeva, poput proljeva, sindroma iritabilnog crijeva, crijevnih infekcija i drugih. Dok je mehanizam koji stoji iza porasta plućnih bolesti u toplijem svijetu više-manje izravan - udisanje vrućeg, prljavog zraka nije dobro ni za čija pluća - veza s crijevima je specifičnija i višefaktorska, uključujući rast usjeva, kontaminirane zalihe vode, suše, toplinske valove, pothranjenost i mikrobiom tla. Ništa od toga nije dobro za nas; sve to može utjecati na bilo koga od nas, a evo što trebate znati o vezi između klimatskih promjena i crijeva.
Kako visoke temperature izravno utječu na crijeva
Tijelo je izvrsno uravnotežen sustav. Optimalno funkcioniramo na 37°C, a ako se temperatura podigne samo na 37,2°C već se počinjemo osjećati loše. Nije ni čudo da ćemo, ako planet "dobije temperaturu", platiti cijenu. "Više temperature mogu povećati hormone stresa u tijelu, a to stvarno utječe na fiziologiju crijeva", kaže za Time Elena Litchman, profesorica ekologije vode na Sveučilištu Michigan State.
Glavni hormon stresa je kortizol koji proizvodi nadbubrežna žlijezda. Kortizol utječe na više dijelova tijela, ali može imati posebno snažan utjecaj na crijeva, koja su obložena stanicama imunološkog sustava - epitelnim stanicama, koje tvore barijeru između crijeva i ostatka tijela i enteroendokrinim stanicama, koje pomažu u regulaciji hormonskog okruženja crijeva. Sve ove stanice imaju receptore kortizola i sve one mogu postati disregulirane ako razina kortizola poraste previsoko. Kortizol također može ubrzati ili usporiti vrijeme potrebno za prolazak hrane kroz crijeva, što može dovesti do disbioze - ili neravnoteže u broju, vrsti i raspodjeli trilijuna bakterija, virusa i gljivica koje čine mikrobiom koji nastanjuje probavni trakt.
Poznato je i da visoke temperature povećavaju propusnost crijevne sluznice, što dovodi do takozvanog sindroma propusnog crijeva. "Temperatura ima izravan učinak na crijeva", kaže Desmond Leddin, profesor medicine na Sveučilištu Dalhousie u Kanadi. "Smatra se da je jedan od uzroka toplinskog udara povezan s propusnošću crijeva."
Sindrom propusnog crijeva također može omogućiti organizmima koji čine crijevni mikrobiom - koji bi trebali ostati u crijevima - da migriraju u krvotok i šire infekciju. Mikrobi koji ostanu, u međuvremenu mogu biti potpuno poremećeni. "Kada veze u crijevnoj sluznici postanu slabije, u crijeva može ući više kisika“, objašnjava Litchman. "To može stimulirati bakterije ili druge crijevne mikrobe koji nisu nužno korisni."
Sastav organizama koji žive u crijevima pod utjecajem je klimatskih promjena i na druge načine. Ne samo da ljudi i druge životinje imaju mikrobiom; tlo, zrak i voda ga također imaju, a više temperature okoline mogu uzrokovati da se manje korisni mikrobi - uključujući listeriju, E. coli i Shigellu - šire. Ono što je u vanjskom okruženju brzo postaje dio i našeg unutarnjeg okruženja.
"Tlo je veliki izvor mikroba", kaže Litchman. "Mikrobi se nalaze u hrani, dospijevaju na našu kožu, čak možemo udahnuti mikrobiom tla u obliku prašine."
Na Zapadu i u ostatku razvijenog svijeta to je manji problem jer u tim bogatijim zemljama ljudi jedu više prerađene hrane koja je dalje od tla u kojem je proizvedena. U zemljama u razvoju, često agrarnim, stvar je drugačija. "Ljudi u tim dijelovima svijeta u bližem su kontaktu s mikrobiomima okoliša", kaže Litchman.
"Definitivno postoji promjenjiv obrazac u globalnom probavnom zdravlju", dodaje Leddin. "Posebno su zabrinjavajuće upalne bolesti crijeva - Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Crohnova bolest je bila relativno rijetka u zemljama s nižim prihodima, ali sada postaje sve veći problem."
Voda sama po sebi predstavlja zabrinutost. Visoke temperature mogu povećati koncentraciju patogena u vodi, a istovremeno pijemo više kako bismo se nosili s vrućinom, povećavajući izloženost lošim bakterijama. Ipak, ako ne pijemo dovoljno vode kada je vruće, može doći od dehidracije, što ima vlastite posljedice na crijeva.
"Kad smo dehidrirani, krv se prebacuje iz mišića i crijeva u vitalne organe, posebno mozak i srce", kaže Eamonn Quigley, voditelj odjela za gastrointestinalno zdravlje u bolnici Houston Methodist. "To nije dobro za gastrointestinalni trakt koji počinje patiti." Probavni simptomi povezani s dehidracijom uključuju bolove i grčeve u želucu, zatvor te usporenu probavu i apsorpciju hranjivih tvari.
Klimatske promjene također mogu dovesti do poplava, što ima izravan domino učinak na crijeva. Kao što je Leddin napisao u radu iz 2024. u časopisu Gastro Hep Advances, poplave mogu kontaminirati podzemne vode rotavirusom, kriptosporidijem (parazit), kampilobakterom i yersiniom. To jače pogađa zemlje u razvoju nego razvijene. Primjerice, 2004. godine poplave u Bangladešu rezultirale su s 350 000 slučajeva proljeva. Ali čak i u bogatim zemljama postoji rizik. U SAD-u se 23 milijuna kućanstava oslanja na privatne bunare za opskrbu vodom - bunare koji se lako mogu kontaminirati tijekom poplava.
Uloga prehrane
U svakom slučaju, ono što je na vašem jelovniku najviše utječe na zdravlje vaših crijeva, a klimatske promjene igraju veliku ulogu u onome što jedete - čak i ako toga niste svjesni. Za početak, više temperature mogu dovesti do bržeg rasta usjeva. "To zvuči dobro, ali budući da brže rastu, mogu imati nižu nutritivnu vrijednost", kaže Leddin.
Štoviše, Litchman je u radu iz 2025. u časopisu The Lancet Planetary Health otkrio da temperature iznad 29°C mogu smanjiti razinu korisnih antioksidansa u hrani, a istovremeno povećati apsorpciju arsena iz okoliša od strane biljaka riže i oboje negativno utječe na crijevni mikrobiom. Više razine ugljikovog dioksida mogu smanjiti razinu cinka, željeza i proteina u pšenici, riži i kukuruzu, što bi moglo dovesti do toga da 100 milijuna ljudi više bude imalo nedostatak proteina, a 200 milijuna više nedostatak cinka do 2050. Više temperature oceana također mogu smanjiti dostupnost ribe i morskih plodova, smanjujući unos proteina i mijenjajući sastav mikrobiote, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
"Postoji fenomen koji se zove 'skrivena glad'. U osnovi to znači da konzumirate istu količinu hrane, ali se nutritivna kvaliteta hrane mijenja. Ima manje hranjivih tvari i hrana je teže probavljiva", kaže Litchman.
Izravna glad - nedovoljna količina hrane, bez obzira je li hrana visoke kvalitete ili ne - također postaje sve veća briga jer vrući i ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju propadanje usjeva, često u već ugroženim dijelovima svijeta. "Kako sve više područja na svijetu postaje negostoljubivo za poljoprivredu, problem će se samo povećavati", dodaje Quigley. "Postoji vrlo lijepa korelacija između raznolikosti vaše prehrane i raznolikosti vašeg mikrobioma, a što se tiče crijeva, raznolikost je dobra stvar."
