Hrana 11. studenoga 2013.

Patiš li od sindroma propusnog crijeva?

Crijevou
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

U popularnim izvorima u posljednje se vrijeme često spominje pojam 'sindrom crijevne propusnosti' ili engleski 'leaky gut syndrome'. Radi se zapravo o procesu koji je poznat kod ozbiljnih patoloških stanja poput upalnih bolesti crijeva ili celijakije, kada popuštaju tzv. uski spojevi među stanicama koje oblažu crijevo i ono postaje propusno za toksine iz crijeva koji ulaze u krvotok

Hipoteza je da se kod osoba koje imaju propusno crijevo češće javljaju simptomi poput nadimanja, vjetrova, preosjetljivosti na hranu i bolova. Može se reći da se još uvijek radi o medicinskom misteriju i 'sivoj zoni' znanosti jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na postojanje ovog stanja kod zdravih osoba.

Najveći imunološki organ

Ipak, poznato je da u našim crijevima živi više bakterija nego što ljudsko tijelo ima stanica. Također, crijevo je ujedno i najveći imunološki organ u kojem je smješteno više od 60  posto stanica imunološkog sustava. Stoga funkciji crijevne barijere treba dati dužnu pažnju jer izvjesno je da crijevo igra vrlo važnu ulogu u obrani od poremećaja i bolesti. Stoga treba imati na umu da sve što unosimo u svoje tijelo crijevo mora savladati, zato mu treba osigurati one tvari koje djeluju povoljno na bakterije što žive u crijevu i stanice koje oblažu crijevo.

Sastav bakterija u crijevima utječe na njihovu propusnost?

Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija. Sukladno tome, mogli bismo zaključiti da sastav crijevne mikrobiote (bakterija koje žive u našim crijevima) može imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti.

Sastav crijevnih bakterija u osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanzi. Neki znanstvenici smatraju da većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte kao posljedica disbioze. Postoji hipoteza da prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu krvno-moždanu barijeru, pogoduje pojavi različitih bolesti. Svemu tome vjerojatno može pridonijeti i kronični stres. 

Uloga prehrane

Crijevna mikrobiota osoba koje konzumiraju zapadnjačku prehranu često je oskudnija jer je donji probavni sustav ozbiljno iscrpljen metaboličkim gorivima, a to za posljedicu ima nepovoljniji mikrobni profil. Najočitije i najštetnije posljedice oskudne mikrobiote su lošija funkcija probavnog sustava, disbioza te visoke razine endotoksina u plazmi (endotoksemija) koje su i u kliničkim i u eksperimentalnim studijama dovedene u vezu s upalom te rizikom za razvoj pretilosti i kroničnih bolesti.

Prije više od pola stoljeća, veliki znanstvenik Denis Burkitt ukazao je kako je između 1880. i 1970. godine došlo do 90 postotnog smanjenja unosa neprobavljivih vlakana u prehrani čovjeka. U tom razdoblju smanjila se i količina i promijenio profil bakterija koje obitavaju u našim crijevima. Burkitt je opisao smanjeni unos biljnih vlakana u zapadnim društvima, usporedo s približno tri do četiri puta povećanim unosom kalorija porijeklom iz životinjskih masti i rafiniranih šećera, što je bilo dramatično pogoršanje u prehrambenim navikama, koje se nastavilo tijekom godina do danas.

Značajan udio današnje prehrane sastoji se od rafiniranih ugljikohidrata, primjerice, hrane koja se apsorbira u gornjem dijelu probavnog sustava, a time nije korisna mikrobioti donjeg dijela probavnog sustava. Suvremeni Zapadnjaci jedu i prekomjerne količine mesa, 'loših' masnoća i premalo voća, povrća i cjelovitih žitarica bogatih vlaknima. Stoga je uputno povećati unos tih namirnica, kao i proizvoda koji sadrže 'dobre bakterije' ili probiotike poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i drugih fermentiranih namirnica.

Postoji li veza između akni i probave?

Dobro je poznato da postoji os crijevo-mozak, odnosno povratna veza između našeg hipotalamusa i probavnog sustava. Zato kada smo pod stresom, nerijetko reagira naš probavni sustav u kojemu je smješteno čak 10 milijuna živčanih stanica. Međutim, os crijevo-mozak-koža rjeđe se spominje, a također je poznata veza između ta tri entiteta. Primjerice, postoji hipoteza da psihološki stres, sam ili u kombinaciji s prehranom bogatom mastima i šećerima i siromašnom vlaknima, uzrokuje promjene motiliteta probavnog sustava i profil bakterija u crijevima. Smatra se da te promjene mogu uzrokovati promjene u propusnosti crijeva i prolasku endotoksina kroz crijevnu barijeru u krvotok. Time se povećava upala i oksidacijski stres u tijelu, a osjetljivost na inzulin se smanjuje. Ova kaskada reakcija kod nekih osoba može potaknuti stvaranje sebuma i izbijanje akni, što se potencijalno može suzbiti uz pomoć korisnih bakterija (probiotika) i antimikrobnih lijekova.

Pročitaj pet istina o hranljivosti namirnica.

  • Default avatar -
    good

    pozdrav, zanima me postoji li pretraga koja bi mi mogla potrvrditi sindrom propusnog crijeva.

  • Default avatar -
    bico

    Pa pokušavam doručkovati (ne uspijevam svako jutro), šetam kad god mogu, nastojim svaki dan jer imam psa, makar pola sata, mislim da napredujem!

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.