Sindromom propusnog crijeva je povećana propusnost crijevne stijenke. Slikovitije opisano to znači da među stanicama crijevne stijenke postoje veliki prostori koji omogućuju da sadržaj crijeva (toksini, bakterije) procuri u krvotok. Ako do toga dođe tijelo stvara "antitijela" protiv štetnih i nepoznatih namirnica te nastaje upala.
"Hipoteza je da se kod osoba koje imaju propusno crijevo češće javljaju simptomi poput nadimanja, vjetrova, preosjetljivosti na hranu i bolova. Može se reći da se još uvijek radi o medicinskom misteriju i 'sivoj zoni' znanosti jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na postojanje ovog stanja kod zdravih osoba. Ipak, poznato je da u našim crijevima živi više bakterija nego što ljudsko tijelo ima stanica. Također, crijevo je ujedno i najveći imunološki organ u kojem je smješteno više od 60 posto stanica imunološkog sustava.
Stoga funkciji crijevne barijere treba dati dužnu pažnju jer izvjesno je da crijevo igra vrlo važnu ulogu u obrani od poremećaja i bolesti. Stoga treba imati na umu da sve što unosimo u svoje tijelo crijevo mora savladati, zato mu treba osigurati one tvari koje djeluju povoljno na bakterije što žive u crijevu i stanice koje oblažu crijevo", objašnjava dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica.
Vrste bakterija koje žive u crijevima mogu imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti
Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija. Stoga se može zaključiti da sastav crijevne mikrobiote (bakterija koje žive u našim crijevima) može imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti.
Dr. Vranešić Bender tumači: "Sastav crijevnih bakterija u osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanzi. Neki znanstvenici smatraju da većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte kao posljedica disbioze. Postoji hipoteza da prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu krvno-moždanu barijeru, pogoduje pojavi različitih bolesti. Svemu tome vjerojatno može pridonijeti i kronični stres."
Kada su crijeva bolesna to znači da niti ostatak tijela nije zdrav. Bolesna crijeva uzrok su intolerancije na hranu, alergije, fibromialgije (bolovi u mišićima i umor), kemijske osjetljivosti, nedovoljne apsorpcije vitamina i minerala u organizmu.
12 ključnih savjeta za zdrava crijeva
Prof. dr.sc. Stig Bengmark iz Švedske, koji se nakon svoje dugogodišnje karijere kirurga, profesora i predstojnika klinike posvetio istraživanjima o utjecaju hrane na zdravlje čovjeka, o čemu je prije nekoliko godina i u Zagrebu održao predavanje izdvojio je dvanaest temeljnih savjeta koje smatra ključnim za zdravlje mikrobiote, ali i za zdravlje općenito.
- Minimaliziraj unos namirnica kao što su rafinirani ugljikohidrati, žitarice, kruh, keksi, riža, tjestenina, kuhani gomolji uključujući krumpir. To su namirnice, koje se apsorbiraju visoko u tankom crijevu i imaju minimalnu korist za mikrobiotu.
- Dnevni unos fruktoze treba biti ispod 25 grama dnevno.
- Smanji unos mliječnih proizvoda, posebno maslac, sir i mlijeko u prahu, jer su bogati zasićenim mastima, hormonima za rast, kao što je IGF1.
- Smanji unos mesa, osobito slanine i kobasice.
- Drastično povećaj unos svježeg i sirovog zelja, svježih začina i povrća, bogatih antioksidansima, vlaknima, mineralima i hranjivim tvarima. Neki od njih kao što je Kurkuma, od velike su važnosti za raznolikost, rast i funkcije mikrobiota i razvoj imunoloških funkcija u tijelu.
Sezonske namirnice koje pospješuju ubrzanje metabolizma i gubitak težine.
- Smanji unos hrane, koja se grije iznad 100 stupnjeva Celzijevih.
- Trebaš smanjiti izloženost endotoksinima mikropskog porijekla koji potiče upale i kojeg puno ima u mesu koje nekoliko dana stoji (visi? suši se?), tvrdim sirevima, svinjetini i sladoledima.
- Eliminiraj ili smanji unos hrane bogate prototoksinima poput kazeina, gluten i zeina.
- Konzumiraj hranu bogatu vlaknima, niske kalorijske vrijednosti kao što su heljda, amarant, chia, lupina, proso, quinoa, sirak, taro, teff sl.
- Povećaj unos graha, graška, slanutka, leće, oraha i badema. Te su namirnice izvanredno bogate hranjivim tvarima i mineralima. Pripremljene na niskim temperaturama sve su od velikog značaja za održavanje bogate mikrobiote.
- Uzimaj samo one lijekove koje zaista moraš, jer lijekovi su kao i većina kemikalija štetni za mikrobiotu.
- Velike doze vitamina D i omega masnih kiselina, važne su protiv upala i za zdravu mikrobiotu.
