Akademkinja Vida Demarin, neuropsihijatrica na Bioveginom skupu "Mikrobiom i važnost integrativnog pristupa u kreiranju snažnog imuniteta", objasnila je koliku ulogu crijevna mikrobiota ima na cjelokupno zdravlje te iznijela nove spoznaje o utjecaju crijeva na psihičke bolesti.
"Veza između gastrointestinalnog i centralnog živčanog sustava, odnosno između crijeva i mozga je dvosmjerna. U zdravim crijevima nalazi se puno različitih bakterija, a zbog izloženosti stresu, lošoj prehrani, pa i prekomjernom vježbanju naš mikrobiom se mijenja. Tijelo se sastoji od više bakterija nego stanica, a ti trilijuni bakterija čine tzv. mikrobiom. Najveći dio tih bakterija nalazi se u crijevima i naziva ih se mikrobiota te imaju mnogostruke uloge u održavanju zdravlja.
Zdrava se crijeva sastoje od različitih vrsta bakterija, a dođe li do promjene u različitosti tih mikrobiota nastaje disbioza koja može pridonijeti razvoju mnogih bolesti.
Sličnosti u građi crijeva i mozga
"Naši crijevni mikrobioti igraju značajnu ulogu u fizičkom i psihičkom zdravlju putem njihove vlastite neuralne mreže, takozvanog crijevnog živčanog sustava (enteric nervous system - ENS). To je kompleksni sustav od oko 100 milijuna živaca koji su smješteni u sluznici crijeva, a taj ENS sustav nazivamo još i 'drugi mozak' budući da nastaje iz istog tkiva kao i centralni živčani sustav te ima strukturne i kemijske sličnosti s mozgom", pojasnila je Demarin i nastavila:
"Procjenjuje se da imamo oko 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) u crijevima, a to je tri puta više neurona nego što ih ima u mozgu štakora. Nismo svjesni svog 'razmišljanja crijevima', no taj sustav proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u tijelu. Savršeni sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa koji putuju živčanim putevima, a koji uključuju endokrine i imunosne i neuralne puteve, omogućuje jasnu komunikaciju 'oba mozga'."
U kakvoj su vezi autizam, multipla skleroza i depresija s crijevima?
Emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati simptome u crijevima, tako da se često jave problemi bez jasnog fizičkog uzroka - to su tzv. gastrointestinalni poremećaji u pokretanju i kontrakciji crijeva uzrokujući upale, bolove i druge crijevne simptome. Takve je poremećaje gotovo nemoguće liječiti bez analize psiholoških čimbenika, iako može biti povezano i s neurološkim i neuropsihijatrijskim poremećajima. Poremećaji s crijevima pronađeni su i kod ljudi koji boluju od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma. Neka istraživanja su pokazala povezanost između promjene u crijevima koje nastaju s dobi i Alzheimerove bolesti
"Najnovija istraživanja govore u prilog tome da bi se i depresija mogla smatrati upalnim poremećajem koji nastaje u okviru lošeg zdravlja crijeva. U nekim istraživanjima na eksperimentalnim životinjama pokazano je da izazivanje promjena crijevnih mikrobiota može dijelom izazvati poremećaje koji se vide kod anksioznosti i depresije", objašnjava neuropsihijatrica tumači:
"Crijevnu floru čini skupina 'dobrih' bakterija koje žive u crijevu. One pridonose imunoregulaciji, propusnosti crijevne stijenke i
probavljanju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale o gladi i sitosti prema mozgu Crijeva ne sudjeluju samo u probavi Ona su glavni igrači u regulaciji upale i imunosti, pokazala su istraživanja. Upalni odgovor pridonosi problemu intestinalne propusnosti. Crijeva imaju kompleksni sustav kontrole prolaza razgrađenih tvari u krvotoku. Propuštaju se hranjive tvari, dok ostale ostaju u crijevu i napuštaju organizam putem stolice. Svakodnevno unosimo milijune bakterija, virusa kojih se tijelo rješava, a upala narušava taj sustav 'granične kontrole' jer dolazi do opuštanja međustaničnih veza što povećava propusnost crijevne stijenke, što se naziva 'cureće crijevo'."
Zonulin iz pšenice pridonosi opuštanju međustaničnih spojeva u crijevu što pridonosi još većoj propusnosti, dok aglutinin može povećati crijevnu propusnost za štetne tvari jer sam po sebi potiče upalu u crijevima i pšenični proteini su iritanti i u crijevu uzrokuju upalni odgovor. Najpoznatija je upala uzrokovana glutenom kod ljudi s celijakijom ili preosjetljivošću na gluten, no i osobe koje nisu posebno osjetljive na gluten najčešće imaju slične tegobe koje su manje izražene u obliku kroničnih, ponavljajućih crijevnih tegoba. Narušavanje ravnoteže crijevne mikroflore dovodi do problema poput proljeva ili konstipacije, žgaravice, boli, nadutosti, smrdljivih stolica, povraćanja.
Akademkinja kaže da zdravlje našeg mozga uvelike ovisi o nizu navika koje utječu i na zdravlje crijeva, uključujući u najvećoj mjeri prehranu. Savjetuje redukciju velike količine šećera i drugih rafiniranih ugljikohidrata te uzimanja probiotika jer kako ističe većina zapadnjačke prehrane kakvoj i mi "težimo" sadržava nedostatne količine vitamina, drugih hranjivih tvari i masnoća potrebnih za mozak. Pozvala se na dr. Wahls, koja je zagovornica Paleo prehrane i smatra da mnogi bolesnici s multiplom sklerozom imaju genetsku predispoziciju prema agresivnom imunološkom odgovoru na gluten, kazein (protein iz mlijeka) i protein iz jaja. Studije su pokazale povezanost celijakije, bolesti koju obilježava intolerancija na gluten i multiple skleroze. Celijakija i multipla skleroza obje spadaju u autoimune bolesti, a celijakija može uzrokovati neurološke simptome nalik onima iz okvira multiple skleroze.
Crijeva utječu na razmišljanje i pamćenje
Najvažniji aspekt odnosa crijeva i mozga je razumijevanje da mnogi od naših dnevnih izbora igraju veliku ulogu u održavanju općeg zdravlja i dobrobiti. "Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme sa crijevima. Ljudi koji imaju funkcionalne probleme sa crijevima ili razviju IBS (irritable bowel syndrome) razvijaju depresiju i anksioznost. To je posebno značajno jer više od 30 - do 40 posto ljudi ima funkcionalnih problema", kaže dr. Jay Pasricha sa Sveučilišta John Hopkins iz Baltimorea.
"Aktivnosti u probavnom traktu mogu utjecati i na kognitivne funkcije (razmišljanje i pamćenje)", kaže Demarin i nastavlja: "Često čujemo preporuku prije donošenja neke odluke da ne zanemarimo instinktivni odgovor koji nam stiže iz gastrointestinalnog trakta obično je to osjećanje nelagode u predjelu želuca, poput nekih 'leptirića' koji plešu i podsjećaju nas da brinu o nama. A s druge strane, loše zdravlje gastrointestinalnog trakta, povezano je često s neurološkim i neuropsihijatrijskim poremećajima. Poremećaji gastrointestinalnog trakta nađeni su kod bolesnika koji boluju od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i kod autizma. To je na neki način povezano s pro-upalnim stanjem koje je nastalo kao rezultat crijevne disbioze. Neka istraživanja pokazala su povezanost između promjena u crijevima koje nastaju s dobi i Alzheimerove bolesti."
Akademkinja je istaknula da je također važno otkriti kako aktivnost gastrointestinalnog trakta utječe na metabolizam, povećavajući ili smanjujući rizik nastanka bolesti kao što je šećerna bolest tipa 2.
