Visoke temperature mogu uzrokovati pravi tjelesni toplinski udar, odnosno naglo povišenje tjelesne temperature, bez mogućnosti da se tijelo prirodno rashladi znojenjem. Udar ponekad nastupa bez najave - iznenadnim kolapsom i padom krvnog tlaka.
Najčešće se javlja kad je vlaga u zraku vrlo visoka jer dolazi do smanjenja isparavanja kapljica znoja s kože, pa se samim time smanjuje i rashlađivanje tijela. Dakle, što je veća vlaga, osjećaj topline je veći, čak i kad temperature nisu ekstremno visoke.
DHMZ je najavio da od četvrtka u gotovo cijeloj Hrvatskoj počinje umjerena opasnost od toplinskog vala, dok bi ta opasnost mogla postati velika u petak na području Zagreba, Osijeka, Karlovca i Dalmacije te će temperature biti više od 30 stupnjeva Celzijevih.
Tjelesna temperatura može biti i do 42 Celzijeva stupnja
"Toplinski udar je za život opasno stanje. Simptomi su tjelesna temperatura i do 42 stupnja Celzijevih, topla i suha koža, jaka glavobolja, poremećaj svijesti, ubrzani rad srca i ubrzano disanje", ističe liječnica obiteljske medicine dr. Tanja Pekez-Pavliško te dodaje da već i dodirom možete zaključiti da je koža iznimno topla te suha i crvena, a puls slab i jako ubrzan. Zjenice su prvo sužene pa poslije proširene.
Važno je uočiti i promjene organizma koje prethode udaru, a radi se o nekoliko stupnjeva poremećaja organizma zbog povišenih vanjskih temperatura, poput toplinskih grčeva i iscrpljenosti, grčeva u mišićima, opće slabosti, vrtoglavice te nagona na povraćanje. Već je i tad potrebno poduzeti mjere opreza i skloniti se u hlad, popiti dovoljno tekućine i odjenuti laganu prozračnu odjeću i kapu ili šešir.
Ugrožene skupine
"Djeca i stariji ljudi su posebno osjetljivi, a poslije njih najugroženiji su svi kronični bolesnici ako ne uzimaju redovito terapiju i izlažu se nepotrebno povišenim temperaturama. Stariji su ugroženiji jer slabije osjećaju žeđ i ne uzimaju dovoljno tekućine. I vrhunski sportaši, ali i rekreativci, ako su dovoljno dugo izloženi naporima na visokim temperaturama, mogu imati tegobe, od grčeva do gubitka svijesti. Osobito je to izraženo kod tenisača jer im mečevi znaju trajati dugo", govori dr. Pekez Pavliško.
U slučaju da je osoba doživjela udar, treba je smjestiti u klimatiziran prostor te skinuti s nje višak odjeće.
Prva pomoć
"Ako je moguće, treba je tuširati mlakom vodom, ako ne, stavljati obloge od mlake vode. Važno je da odmah počne uzimati tekućinu. Dobro bi bilo konzultirati liječnika ili hitnu službu. Ako je bez svijesti, treba je staviti u bočni položaj i odmah zvati Hitnu pomoć te dalje raditi po uputama", savjetuje Pekez Pavliško. Iako se u pravilu tijekom toplinskog udara izgubi sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se tijelo pregrijava, u nekim se slučajevima može i pothladiti. Zbog toga je kod težih slučajevima potrebno stalno mjeriti temperaturu i unesrećenog hladiti oblozima ili zagrijavati pokrivalima, ovisno o trenutačnoj tjelesnoj temperaturi. Osim što osobu zahvaćenu toplinskim udarom treba staviti u klimatiziranu prostoriju i tuširati je mlakom, ne i hladnom vodom, treba je hladiti ventilatorom ili lepezom. Hlađenje neka traje dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.
Mjere opreza
- Pijte vodu aromatiziranu voćem i začinima koji osiguravaju dodatan izvor vitamina i mineralnih tvari.
- Alkoholna, gazirana i slatka pića, kao i pića s kofeinom, samo će pojačati proces dehidracije jer potiču izlučivanje. Pijte ih umjereno.
- Jedite više puta na dan, male obroke, poput salata ili voćnih jogurta za međuobrok, kaže nutricionistica Sanja Ćosić.
Ljeti konzumirajte namirnice čija je nutritivna gustoća obrnuto proporcionalna energetskoj. Birajte one koje ne padaju teško na želudac, u prvom redu voće i povrće, krto meso i začine. Ljetna prehrana podrazumijeva i unos mliječnih proizvoda koji najbolje odgovaraju u hladnom obliku, poput zaleđenih jogurta i sladoleda. Hladna lubenica i dinja idealne su za slatko osvježenje kao međuobrok kao i voćne salate. Hranu kratko obrađuj te izbjegavaj stajanje za štednjakom jer visoke temperature mogu biti kobne, kaže nutricionistica Sanja Ćosić. Ako imate veću tjelesnu masu, trebate unositi više vode. Čovjek prosječne građe trebao bi uzimati oko dvije litre vode na dan po iznimno sparnim danima, hidrirajući se svako malo. Pazite i da vam je urin svijetle boje, to znači da ste dovoljno hidrirani. Toplinski udar je vrlo opasno stanje iz kojeg se organizam ne može izvući sam. Svi takvi bolesnici umiru ako im se ne pruži pomoć.
