Globalno zagrijavanje i klimatske promjene vjerojatno će negativno utjecati na zdravlje ljudi s moždanim poremećajima, tvrdi tim istraživača pod vodstvom Sveučilišta u Kaliforniji.
Klimatske promjene pogoršavaju simptome određenih stanja mozga, pokazalo je novo istraživanje. Stanja koja se mogu pogoršati s porastom temperature i vlažnosti uključuju moždani udar, migrene, meningitis, epilepsiju, multiplu sklerozu, shizofreniju, Alzheimerovu bolest i Parkinsonovu bolest.
Naši mozgovi odgovorni su za upravljanje izazovima povezanim s klimatskim promjenama, posebice s višim temperaturama i vlagom, tako što pokreću znojenje i govore nam da se sklonimo sa sunca. Svaki od milijardi neurona u našem mozgu je poput računala koje uči, prilagođava se, s mnogo električnih aktivnih komponenti. Mnoge od ovih komponenti rade različitom brzinom ovisno o temperaturi okoline i konstruirane su za zajednički rad unutar uskog raspona temperatura. Naša tijela i sve njihove komponente dobro funkcioniraju unutar ovih granica na koje smo se prilagođavali tisućljećima, piše The Conversation.
Ljudi su evoluirali u Africi i općenito im je ugodno između 20˚C i 26˚C i uz vlažnost od 20 do 80 posto. Mnoge komponente mozga zapravo rade vrlo blizu svojih temperaturnih raspona, što znači da mala povećanja temperature ili vlažnosti mogu značiti da će prestati raditi tako dobro zajedno. Kada se ti okolišni uvjeti zbog klimatskih promjena iznenada pomaknu izvan uobičajenih granica, kao što se događa s ekstremnim temperaturama i vlagom, naš se mozak bori s reguliranjem naše temperature i počinje nepravilno raditi.
Čak i neke bolesti mogu poremetiti znojenje, neophodno za održavanje hladnoće, ili našu svijest da nam je prevruće. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje neuroloških i psihijatrijskih stanja dodatno kompliciraju problem kompromitirajući sposobnost tijela da reagira – smanjujući znojenje ili remeteći mehanizme za regulaciju temperature u našem mozgu.
Ove učinke pogoršavaju toplinski valovi. Naprimjer, toplinski valovi ometaju san, a poremećen san pogoršava stanja poput epilepsije. Toplinski valovi mogu neispravno djelovanje mozga učiniti još lošijim, zbog čega se recimo, simptomi kod osoba s multiplom sklerozom mogu pogoršati na vrućini. Također, više temperature mogu zbog dehidracije učiniti krv gušćom i sklonijom zgrušavanju tijekom toplinskih valova, što dovodi do moždanih udara.
Stoga je jasno da će klimatske promjene utjecati na mnoge ljude s neurološkim bolestima, često na mnogo različitih načina. S porastom temperatura sve su češći i prijemi u bolnicu zbog demencije. Oni koji boluju od epilepsije možda neće moći 'kontrolirati' napadaje, a simptomi će se također pogoršati i kod osoba oboljelih od multiple skleroze. Pri visokim temperaturama raste i učestalost moždanog udara, te broj smrtnih slučajeva povezanih s moždanim udarom. Mnoga česta i ozbiljna psihijatrijska stanja poput shizofrenije, također se pogoršavaju i raste broj prijema takvih pacijenata u bolnicama.
Tijekom europskog toplinskog vala 2003., oko 20 posto prekomjernih smrtnih slučajeva odnosilo se na osobe s neurološkim problemima. Neuobičajeni lokalni temperaturni ekstremi za određeno doba godine, veće temperaturne fluktuacije od normalnih tijekom dana i nepovoljni vremenski događaji, poput toplinskih valova, oluja i poplava, mogu pogoršati neurološka stanja. Uz ovakve pojave situacija se može dodatno pogoršati zbog uvjeta u okolini, naprimjer - učinak zagrijavanja gradskih sredina i nedostatak zelenih površina, može dodatno pojačati štetnost toplinskog vala i njegov utjecaj na oboljele od neuroloških i psihijatrijskih bolesti.
Broj ljudi s neurološkim i psihijatrijskim stanjima na koje bi klimatske promjene mogle negativno utjecati je ogroman. Oko 60 milijuna ljudi u svijetu ima epilepsiju, oko 55 milijuna ljudi ima demenciju, a više od 60 posto njih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Kako svjetska populacija stari, predviđa se da će brojke oboljelih od ovih stanja porasti preko 150 milijuna do 2050. godine. A važno je napomenuti i da je moždani udar drugi vodeći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu.
Kako pomoći
Jasna je šira potreba za samim rješavanjem problema klimatskih promjena. Trenutne mjere za smanjenje utjecaja klimatskih promjena koje vode vlade uz međunarodnu koordinaciju vrlo su bitne. No, proći će godine prije nego što ove ozbiljne mjere urode plodom i promijene stvari na bolje. U međuvremenu, osobama s neurološkim bolestima možemo pomoći na način da ih detaljno informiramo o rizicima nepovoljnih vremenskih prilika i ekstremnih temperatura. Liječnici i stručnjaci za javno zdravstvo mogu objasniti kako smanjiti te rizike. Lokalne sustave za uzbunjivanje možemo prilagoditi neurološkim bolesnicima i obavijestiti ih o mogućim opasnostima od vremenskih prilika. Također, možemo raditi s onima koji su pogođeni ovim promjenama, s njihovim obiteljima i skrbnicima, kako bismo se uvjerili da razumiju upozorenja koja se odnose na utjecaj vremena na zdravlje, a možemo im i pomoći da se učinkovito bore protiv ovih promjena.
Ako se ne počnemo baviti klimatskim promjenama kao dijelom neurološke skrbi, postoji opasnost da će se izgubiti dobrobit postignutog znanstvenog napretka. Ova mogućnost postaje sve je vjerojatnija jer se i dalje ne uspijevamo uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama. Da bismo nastavili živjeti živote kakve želimo, trebali bismo obratiti više pozornosti na činjenicu da postaje "prevruće“ i učinkovitije djelovati protiv klimatskih promjena.
