Istraživači u SAD-u vjeruju da ljutnja može oslabiti funkciju krvnih žila, pa sljedeći put kada vas netko ili nešto naljuti, duboko udahnite i pokušajte se smiriti.
Istraživači su otkrili da kratki trenuci ljutnje mogu oslabiti funkciju krvnih žila, potencijalno povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara. "Vidjeli smo da izazivanje ljutnje dovodi do disfunkcije krvnih žila, iako još ne razumijemo što može uzrokovati ove promjene", rekao je dr. Daichi Shimbo, autor studije i profesor medicine na Sveučilištu Columbia. Prema istraživačima, ljutnja predstavlja smetnju širenju krvnih žila, a prekinuti dotok krvi može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Istraživači su analizirali podatke 280 sudionika, čija je prosječna dob bila 26 godina. Svi sudionici morali su se opustiti 30 minuta, tijekom kojih nisu smjeli razgovarati, koristiti telefone, čitati ili spavati. Izmjerili su im i krvni tlak prije nego je svakom nasumično dodijeljen jedan od četiri osmominutna zadatka. Neki sudionici su se morali prisjetiti trenutka u kojem su se naljutili, neki trenutka u kojem su osjećali anksioznost ili su morali pročitati niz depresivnih rečenica osmišljenih da izazovu osjećaj tuge, a neki su morali raditi emocionalno neutralni zadatak, odnosno brojati do 100.
Mjerenja krvnog tlaka i širenja krvnih žila obavljena su nakon tri minute i ponovno nakon 40, 70 i 100 minuta. Također su istraživači uzeli uzorke krvi kako bi procijenili zdravlje stanica. "U zadacima u kojima su se prisjećali prošlih događaja koji su izazvali ljutnju doveli su do pogoršanja širenja krvnih žila, do čak 40 minuta nakon zadatka. Nakon 40 minuta tog oštećenja više nije bilo", rekli su istraživači, prenosi Daily Mail. Također su napomenuli da nije bilo statistički značajnih promjena na sluznicama krvnih žila sudionika ni u jednom trenutku nakon što su iskusili anksioznost i tugu.
Ipak, napominju kako je studija provedena na malom broju ispitanika te nije jasno mogu li se rezultati primijeniti na starije osobe s drugim zdravstvenim problemima, koje najvjerojatnije uzimaju lijekove. No, dr Glenn Levine, profesor medicine na Baylor College of Medicine u Houstonu rekao je za Daily Mail da ova studija pridodaje sve većem broju dokaza da mentalno blagostanje može utjecati na kardiovaskularno zdravlje i da intenzivna akutna emocionalna stanja, kao što su ljutnja ili stres, mogu dovesti do kardiovaskularnih problema. "Na primjer, znamo da su intenzivna tuga ili slične emocije uobičajeni okidač sindrom slomljenog srca. Događaji poput potresa, ili čak trenuci u kojima navijač gleda nogometnu utakmicu, koji izazivaju stres, mogu dovesti do infarkta miokarda (srčanog udara) i/ili do aritmija", dodao je Levine.
