Zašto se nerijetko događa da partneri umiru jedan za drugim i je li tuga uzrok tome? Zapravo, to je posljedica sindroma slomljenog srca i da, glavni uzročnik mu je prevelik emocionalni stres. O tome smo razgovarali s dr. sc. Jasminom Ćatić, supspecijalisticom kardiologije iz Specijalne bolnice Sveta Katarina.
Sindrom slomljenog srca posljednjih godina postao je novi termin kojim liječnici opisuju zdravstveno stanje koje izgleda kao infarkt miokarda, prvobitno je opisan u japanskoj medicinskoj literaturi devedesetih i dobio je naziv Takotsubo, prema keramičkoj posudi u koju se love hobotnice, a čiji izgled srce poprima kad boluje od navedenog sindroma.
"Drugi naziv za to je kardiomiopatija izazvana stresom. Simptomi stresne kardiomiopatije gotovo su istovjetni srčanom udaru - nagla bol u prsima i zadihanost, ali su okolnosti i procesi koji ih uzrokuju različiti", objasnila je dr. sc. Jasmina Ćatić.
Istrenirajte mozak da misli pozitivno
Uzrokuje ga teški emocionalni stres koji ne mora biti nužno ljubavni. "Od stresne kardiomiopatije može oboljeti udovica, roditelj čije je dijete pretrpjelo nesreću i tkogod je pogođen promjenom koja zahtijeva značajnu i brzu emocionalnu prilagodbu. Zato neki udovci umiru nekoliko sati ili dana nakon bračnog druga", objasnila je dr. Ćatić.
Ono što je ključno u prevenciji sindroma slomljenog srca je naučiti mozak da bude sretan, a dr. Ćatić ističe da pozitivno razmišljanje pomaže našem mozgu da postigne punu funkcionalnost. "Iako se možda čini nemoguće, moguće je mozak istrenirati da bude pozitivan. Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčanih stanica te poboljšava kognitivne sposobnosti", rekla je dr. Ćatić.
I od prevelike sreće srce se može slomiti
Iako se sindrom slomljenog srca obično povezuje uz nesretne događaje, zapravo ga može uzrokovati i prevelika sreća. Američki časopis Circulation (Krvotok) naveo je da i snažna pozitivna iskustva mogu uzrokovati jednake tegobe, koje bismo nazvali "sindrom sretnog srca".
"Uzrok može biti dobitak na lutriji, buđenje djeteta iz kome, iznenadan povratak živog i zdravog sina iz rata, pobjeda voljenog kluba u zadnjoj minuti finala. Štogod bio vanjski okidač, stresna kardiomiopatija nastupa kad akutan stres i prateći hormoni uzdrmaju srčanu funkciju", objasnila je dr. Ćatić.
Kardiologinja upozorava da liječnika treba posjetiti uvijek kad imate neuobičajene reakcije na neki događaj u svojoj bližoj okolini. "On će zahvaljujući znanju i stručnosti te paleti pretraga moći točno procijeniti kako treba dalje postupati", naglasila je.
Stresna kardiomiopatija liječi se lijekovima koji liječe srčani zastoj i pospješuju srčane kontrakcije."Vrsta propisanih lijekova su ACE inhibitori, koji poboljšavaju krvotok i smanjuju srčano opterećenje, beta blokatori za usporavanje rada srca i sniženje krvnog tlaka te diuretici za sprječavanje nakupljanja tekućine u tijelu. Ako srce i krvne žile nisu imali prethodnih oštećenja, oboljeli od stresne kardiomiopatije u pravilu se oporavlja za nekoliko tjedana."
Najčešće pogađa žene između 58 i 75 godina
Prema izvorima s Harvardskog sveučilišta, preko 90 posto slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene između 58 i 75 godina. "Starije su žene ranjivije zbog pada estrogena nakon menopauze. Od svih žena koje imaju simptome srčanog udara pet ih posto ima stresnu kardiomiopatiju. Jedna petina žrtava stresne kardiomiopatije doživi srčani zastoj. Liječnici smatraju da je sindrom slomljenog srca uzrokovan adrenalinom ili srodnim hormonima, ali u igri su možda i druge kemijske tvari", rekla je dr. Ćatić.
Nažalost, za Hrvatsku nema objedinjenih podataka, međutim KBC Rijeka je pratila 20 bolesnica s Takotsubo kardiomiopatijom u razdoblju od 2012. do 2016. godine. "Prosječan dob je bila 62 godine. Prosječna duljina boravka 4-5 dana. Najčešći emocionalni okidači bili su: panični događaj (30 %), smrtni slučaj (15 %), ljutnja/svađa (10 %) i interpersonalni konflikt (5 %). Tjelesni okidači bili su perioperativno uznemirenje (10 %) i maligna bolest (5 %)", rekla je dr. Ćatić.
Sindrom slomljenog srca ne može se usporediti s predinfarktinim stanje jer kod tipičnog srčanog udara srce ne dobiva dovoljno kisika i krvi zbog začepljenosti arterija pa ne može djelotvorno pumpati. "Kod stresne kardiomiopatije srce također loše pumpa, ali su arterije zdrave i prohodne, osim u rijetkim slučajevima kad pacijent koji je pretrpio jak stres ima i aterosklerozu, tako da se ne radi o srčanom infarktu nego o sindrom 'sličnom srčanom infarktu'", zaključila je dr. Ćatić.
Članka je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
