Mozak se počinje smanjivati već u tridesetima i četrdesetima, a u tom razdoblju već možemo imati problema sa zadacima koji zahtijevaju brzo razmišljanje ili žongliranje s više informacija u isto vrijeme. Ipak, neke se kognitivne vještine povećavaju s godinama, uključujući pristup dugoročnom pamćenju i izgradnja vokabulara.
Većina nas ne očekuje da ćemo imati istu kožu bez bora kakvu smo imali u dvadesetima ili da ćemo moći trčati onim tempom kojim smo trčali kao tinejdžeri, ali često očekujemo da naše pamćenje i druge kognitivne vještine razmišljanja ostanu iste ili barem približno iste kako se približavamo srednjim i većim godinama.
Ali promjene povezane sa starenjem su neizbježne, bez obzira utječu li na mozak ili druge organe. Međutim, iako smanjenje pamćenja i brzine kognitivne obrade mogu biti normalan dio starenja mozga, te promjene također mogu biti znakovi demencije ili Alzheimerove bolesti. Uočavanje razlike može biti izazovno, čak i za liječnike, osobito kada promjene mogu biti postupne i suptilne piše Everyday Health.
Ali saznanje o tome kako se vaš mozak normalno mijenja tijekom vašeg životnog vijeka može vam pomoći da shvatite koje bi promjene u funkcioniranju mozga mogle biti važne za razgovor s liječnikom.
Kako se mozak počinje mijenjati u tridesetima?
Tijekom prva tri mjeseca života bebe, mozak ubrzano raste, oko jedan posto dnevno. U dobi od jedne godine, mozak bebe je 64 posto veći nego što je bio pri rođenju, a u dobi od 5 godina mozak je dosegnuo oko 90 posto svoje veličine.
No, u tridesetima i četrdesetima, mozak se počinje smanjivati, a ta stopa smanjivanja raste do 60-ih godina i nakon toga. Najviše se smanjuju frontalni režanj i hipokampus koji su odgovorni za kognitivne funkcije.
Ostale promjene uključuju manje učinkovitu komunikaciju između neurona, smanjenje protoka krvi i povećanje upale.
"Ove vrste promjena mogu se povezati s fizičkim ili zdravstvenim promjenama koje se mogu dogoditi starenjem, uključujući stanja kao što su bolesti srca i dijabetes ", kaže za Everyday Health dr. Molly Mather, asistentica profesora psihijatrije i bihevioralnih znanosti te istraživačica starenja mozga na Northwestern Medicine Feinberg School of Medicine u Chicagu.
Mather dodaje da ove promjene u mozgu mogu utjecati na mentalnu funkciju, čak i kod zdravih starijih ljudi bez ikakve vrste oštećenja ili demencije. Ali postoje i dokazi da mozak zadržava sposobnost mijenjanja i prilagodbe kako starimo pa čak i poboljšanja u nekoliko ključnih područja.
Kako starimo, tako naš mozak postaje manje učinkovit
Smanjenje učinkovitosti mozga tipična je promjena povezana sa starenjem, kaže Mather.
“To uključuje razmišljanja koji zahtijevaju brzu obradu, žongliranje s više informacija u isto vrijeme i pamćenje novih informacija koje nemaju nikakvu inherentnu strukturu ili značenje. Sve su to zadaci koji su zapravo prilično složeni i zahtijevaju dosta koordinacije između različitih dijelova vašeg mozga i različitih mreža”, kaže ona.
Dodaje da postoje dokazi da vrlo postupno opadanje u tim područjima može započeti u tridesetima osobe, iako ih osoba možda neće primijetiti još nekoliko desetljeća. U tom trenutku možda više neće biti tako oštroumna ili će joj stvari, koje su prije bile lake ili rutinske, postati izazovnije.
Koje su normalne promjene mozga?
Joel Kramer, profesor neuropsihologije i direktor neuropsihološkog programa Centra za pamćenje i starenje pri USCF Weill institutu za neuroznanost u San Franciscu, kaže da ljudi često u srednjoj dobi imaju problema sa svladavanjem nove tehnologije te računanjem u glavi.
Također teško pronalaze riječi za opisivanje nečega, primjerice filma ili serije koju su gledali prošli tjedan. "Trenutno vam ne pada na pamet, ali moglo bi vam pasti na pamet 20 minuta kasnije ili tri dana kasnije. To je neuspjeh pronalaženja riječi više nego bilo što drugo. Nije da informacije nisu pohranjene u vašem mozgu, ali bilo vam je teško učinkovito odabrati taj jedan podatak”, objašnjava Mather.
Zaboravit ćete zašto ste ušli u prostoriju
To je još jedna od tipičnih promjena povezanih sa starenjem. Iako može biti neugodna, ne mora biti znak kognitivnih problema. "Međutim, ako te stvari postanu vrlo česte ili ometaju vašu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, tada se trebate zabrinuti", kaže Mather.
Ipak, razlikovanje problema povezanih sa starenjem i onih s kognicijom može biti nezgodno, jer ono što je normalno za jednu osobu, za drugu može biti znak kognitivnih problema. Ako ste zabrinuti, svakako potražite pomoć liječnika.
Neke jezične vještine ostaju dobre ili se čak poboljšavaju
Vaša sposobnost da pristupite informacijama koje su bile pohranjene u vašem mozgu čak i jako dugo može se zapravo poboljšati, kaže Mather te se tu oslanjate na dugoročno pamćenje. Sposobnost igre riječima i rješavanje križaljki također bi mogla ostati ista ili se poboljšati.
Iako sposobnost da odmah pronađete pravu riječ može opasti, vokabular se s vremenom povećava. “Čak i kad uđemo u osamdesete, naš vokabular može nastaviti rasti”, kaže Kramer.
Bolje emocionalno blagostanje
Postoje dokazi koji upućuju na to da starije odrasle osobe (u dobi od 60 godina i više) imaju većinom bolje emocionalno blagostanje nego osobe srednjih godina ili čak mlađe odrasle osobe.
Emocionalno blagostanje je stanje dobrog mentalnog zdravlja i sposobnost da ostanete stabilni čak i u teškim situacijama.
“Neki stariji ljudi više prioriteta daju onome što im je važno. Često dolazi do poboljšanja emocionalnog funkcioniranja, a mislim da to dolazi iz povećanog životnog iskustva i mudrosti da shvatimo kako se nositi s različitim stvarima koje se pojave”, kaže Mather.
Neki s 80 i više godina imaju pamćenje kao netko puno mlađi
Mather proučava skupinu ljudi koju naziva "superageri" ili "superstarci", a radi se o ljudima koji su stariji od 80 godina, a imaju sposobnost pamtiti kao ljudi koji su najmanje 20 do 30 godina mlađi. Glavni cilj istraživanja je pronaći čimbenike koji bi drugima mogli pomoći da poboljšaju svoje zdravlje i jednog dana, čak potencijalno izbjegnu Alzheimerovu bolest.
Dio tog istraživanja uključuje ljude koji doniraju svoje mozgove za istraživanje nakon što umru. “Kada smo pregledali njihove mozgove pod mikroskopom, pronašli smo određene dijelove mozga koji su veći i zadržali su svoju debljinu, a zdravlje njihovih neurona je bolje od onoga što biste očekivali u dobi njihove smrti“, kaže Mather.
U ovom trenutku Mather i ostali istraživači nisu identificirali jasne faktore koji se mogu mijenjati da bi imali ovu vrstu sposobnosti pamćenja. Ipak, ističe se jedna stvar, a to je da mnogi "superstarci" imaju aktivne društvene živote. “Oni su obično angažirani i uključeni u različite vrste aktivnosti ili društvenih okupljanja koja im donose užitak, društveni angažman i intelektualnu stimulaciju”, dodaje Mather.
Što je dobro za tijelo, dobro je i za mozak
“Mnoge preporuke koje dajemo za poboljšanje zdravlja mozga u biti su iste stvari koje vrijede za cjelokupno zdravlje tijela i srca”, kaže Mather. To uključuje više kretanja i manje sjedenja, konzumiranje hrane bogate hranjivim tvarima i izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola ili drugih tvari. “Osim toga, ostati angažiran, učiti nove stvari i pronalaziti načine da izazovete sebe dobre su prakse za zdravlje mozga”, kaže Mather.
