Ljudi koji slijede vegetarijansku prehranu imaju manji rizik od razvoja nekoliko čestih vrsta raka, prema dosad najvećem istraživanju koje se bavilo vezom između prehrane bez mesa i raka.
Vegetarijanske prehrane povezane su s nižim rizikom od obolijevanja od raka, navodi se u novoj studiji.
Prema rezultatima objavljenima u časopisu British Journal of Cancer, osobe koje slijede prehranu bez mesa imaju smanjen rizik od raka dojke, prostate, bubrega i gušterače.
Istraživači s odjela Cancer Epidemiology Unit pri Oxford Population Health, čiji je rad financirala organizacija World Cancer Research Fund, analizirali su podatke 1,8 milijuna ljudi s tri kontinenta, što ovo čini najvećim istraživanjem do sada koje je proučavalo povezanost prehrane bez mesa i rizika od raka.
"Vegetarijanci obično konzumiraju više voća, povrća i vlakana od osoba koje jedu meso, te ne jedu prerađeno meso, što može pridonijeti manjem riziku od pojedinih karcinoma", izjavila je Aurora Perez Cornago, glavna istraživačica studije.
U usporedbi s osobama koje jedu meso, vegetarijanci su imali 31 posto niži rizik od multiplog mijeloma, 28 posto niži rizik od raka bubrega i 21 posto niži rizik od raka gušterače, navodi se u studiji.
Vegetarijanci su također imali 12 posto niži rizik od raka prostate te devet posto niži rizik od raka dojke.
Međutim, rizik od karcinoma skvamoznih stanica jednjaka, najčešćeg raka jednjaka, udvostručio se.
Istraživački je tim prikupio informacije o prehrambenim navikama sudionika i svrstao ih u glavne kategorije prehrane: vegani, vegetarijanci, pesketarijanci, osobe koje jedu meso te osobe koje jedu samo perad (bez crvenog i procesiranog mesa). Sudionici su potom praćeni u prosjeku 16 godina, piše Euro News.
Ostale prehrane bez mesa
Studija napominje da su pravilno isplanirane vegetarijanske i veganske prehrane zdrave i nutritivno primjerene.
Istraživači dodaju da su, u usporedbi s prehranama koje uključuju i biljne i životinjske namirnice, vegetarijanske i veganske prehrane obično siromašnije nekim nutrijentima – poput proteina, zasićenih masti i određenih mikronutrijenata poput vitamina B12 – ali su istovremeno bogatije drugim nutrijentima, uključujući prehrambena vlakna i vitamin C.
Prednosti prehrane bez mesa ne završavaju samo kod vegetarijanstva.
Pesketarijanci su imali niži rizik od raka dojke i raka bubrega, kao i niži rizik od raka debelog crijeva.
U isto vrijeme, osobe koje jedu perad, ali ne jedu crveno ni procesirano meso, bile su povezane s nižim rizikom od raka prostate.
S druge strane, vegani su imali 40 posto veći rizik od raka debelog crijeva.
Ipak, autori ističu da se ovaj povećani rizik uočen kod vegana temelji na malom broju slučajeva iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, te da bi te rezultate trebalo promatrati s određenom rezervom.
“Prehrambeni obrasci koji naglašavaju voće, povrće i hranu bogatu vlaknima, te izbjegavaju procesirano meso, preporučuju se za smanjenje rizika od raka. Naša studija pomaže rasvijetliti koristi i rizike povezane s vegetarijanskim prehrambenim obrascima”, rekao je Tim Key, koautor studije sa Sveučilišta Oxford.
Autori dodaju da se vegetarijanske prehrane definiraju prema namirnicama koje se ne jedu, a ne onima koje se jedu. Iako vegetarijanske prehrane često uključuju mnogo namirnica koje se smatraju zdravima, mogu sadržavati i manje zdrave opcije, poput visoko rafiniranih ugljikohidrata – što istraživanje nije posebno uzelo u obzir.
“Znanstvenici naglašavaju da sve vegetarijanske ili veganske prehrane nisu iste. Ovo istraživanje uključilo je studije iz malog broja zemalja, pa nije jasno koliko se ovi rezultati mogu primijeniti na sve vrste vegetarijanske ili veganske prehrane”, istaknuo je Michael Jones, znanstvenik iz Clinical Cancer Epidemiology Group na Institutu za istraživanje raka u Londonu, koji nije sudjelovao u studiji.
Teret raka
U Europi rak pogađa otprilike jednu od 20 osoba. Najnovije procjene broja novih slučajeva pokazuju pad od 1,7 posto u odnosu na 2022. godinu, s ukupno 2,7 milijuna novih slučajeva u 2024. godini u državama Europske unije.
Europa ima jedno od najviših opterećenja rakom u svijetu, a rak dojke, prostate, debelog crijeva i pluća čine otprilike polovicu svih dijagnosticiranih slučajeva.
Rak nešto češće pogađa muškarce nego žene – 54 posto svih novih slučajeva i 56 posto smrtnih ishoda odnosi se na mušku populaciju.
