Jednjak je najlakše opisati kao dugu, šuplju cijev od grla do želuca. Stjenke jednjaka ritmičkim valovima mišićnih stezanja promiču hranu u želudac, što se zove peristaltika.
U blizini spoja ždrijela i jednjaka postoji splet mišića koji se zove gornji ezofagealni sfinkter. Malo iznad spoja jednjaka i želuca je drugi mišićni splet koji se zove donji ezofagealni sfinkter. Kada jednjak nije u funkciji, ti se sfinkteri stežu tako da hrana i želučana kiselina ne teku kao inače. Za vrijeme gutanja sfinkteri se opuštaju tako da hrana može ući u želudac, a kada jednjak nije u funkciji ti sfinkteri se stežu pa hrana i želučana kiselina ne mogu teći kao inače. Rak jednjaka šesti je najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Stope pojavnosti variraju u različitim geografskim lokacijama. U nekim regijama, viša stopa raka jednjaka može se pripisati konzumiranju duhana i alkohola ili određenim prehrambenim navikama i pretilosti.
Simptomi
- Poteškoće s gutanjem (disfagija)
- Mršavljenje bez namjere
- Bol u prsima, pritisak ili peckanje
- Pogoršava se probava ili žgaravica
- Kašalj ili promuklost
Rani stadij raka jednjaka obično ne uzrokuje znakove ili simptome.
Rizici i vrste raka jednjaka
Kod osoba kojima je dijagnosticiran Barrettov jednjak (prekancerozno stanje uzrokovano kroničnim refluksom kiseline), rizik od raka jednjaka je veći. Ali samo kod malog postotka osoba s gastroezofagealnom refluksnom bolesti (GERB) razvit će se Barrettov jednjak. Iako je rizik od raka jednjaka mali, praćenju i liječenju Barrettovog jednjaka treba pristupiti ozbiljno u dogovoru s liječnikom.
Rak nastaje kada stanice u jednjaku razvijaju promjene (mutacije) u svojoj DNK. Zbog promjena stanice rastu i nekontrolirano se dijele. Akumulirajuće nenormalne stanice tvore tumor u jednjaku koji se može proširiti na obližnje strukture i proširiti se na druge dijelove tijela.
Najčešći maligni tumor jednjaka je planocelularni karcinom nakon kojeg po učestalosti slijedi adenokarcinom. Simptomi su progresivna disfagija i gubitak težine. Dijagnoza se postavlja endoskopijom, nakon koje slijede CT i endoskopski ultrazvuk radi odreðivanja stadija tumora. Liječenje varira ovisno o stadiju i uključuje operaciju s ili bez kemoterapije i zračenja. Dugogodišnje preživljavanje je slabo, izuzev za bolesnike s lokalnom bolešću. Učestalost raka jednjaka u SAD–u iznosi oko 13.500 slučajeva godišnje i 12.500 smrtnih slučajeva.
Planocelularni karcinom: U SAD–u se pojavljuje oko 8000 slučajeva godišnje. Učestaliji je u dijelovima Azije i Južnoj Africi. U SAD-u je četiri do pet puta češći u crnaca nego u bijelaca i dva do tri puta češći u muškaraca nego u žena.
Osnovni rizični čimbenici su uživanje alkohola i duhana (u bilo kojem obliku). Drugi čimbenici su ahalazija, humani papiloma virus, unos lužine (s posljedičnom strikturom), skleroterapija, Plummer–Vinsonov sindrom, zračenje jednjaka i ezofagealne opne. Genetski uzroci su nejasni, ali 50 posto bolesnika s tilozom (palmarna i plantarna hiperkeratoza), autosomno dominantnim poremećajem, dobije rak jednjaka u dobi do 45 godina, a 95 posto u dobi do 55 godina.
Adenokarcinom: javlja se u distalnom jednjaku. Incidencija je u porastu; čini oko 50 posto svih karcinoma jednjaka u bijelaca. Oko četiri puta je češći u bijelaca nego u crnaca. Za razliku od pušenja, alkohol nije značajni čimbenik rizika. Adenokarcinom distalnog jednjaka teško je razlikovati od adenokarcinoma kardije koji zahvaća distalni dio jednjaka
Većina adenokarcinoma izrasta iz Barretova jednjaka koji nastaje kao rezultat kronične gastroezofagealne refluksne bolesti i refluksnog ezofagitisa. U Barretovom jednjaku metaplastična, kolumnarna, žljezdana sluznica nalik crijevnoj, nadomješta stratificirani skvamozni epitel distalnog jednjaka tijekom faze zalječenja akutnog ezofagitisa.
Ostali maligni tumori: Manje česti maligni tumori su karcinom vretenastih stanica (slabo diferencirana varijanta planocelularog karcinoma), verukozni karcinom (dobro diferencirana varijanta planocelularnog karcinoma), pseudosarkom, mukoepidermoidni karcinom, adenoskvamozni karcinom, cilindrom (adenoidni cistični karcinom), primarni karcinom svijetlih stanica, koriokarcinom, karcinoidni tumor, sarkom i primarni maligni melanom.
Metastatski tumori čine oko 3 posto tumora jednjaka. Melanom i rak dojke najčešće metastaziraju u jednjak; ostala sijela čine rak glave i vrata, pluća, želuca, jetre, bubrega, prostate, testisa i kostiju. Ovi tumori obično zahvaćaju vezivnu stromu oko jednjaka, dok primarni tumori jednjaka počinju rasti u mukozi ili submukozi.
Faktori rizika
Smatra se da kronična iritacija jednjaka može pridonijeti promjenama koje uzrokuju rak jednjaka. Čimbenici koji uzrokuju iritaciju u stanicama jednjaka i povećavaju rizik od raka jednjaka uključuju:
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERD)
- Pušenje
- Pretjerane promjene u stanicama jednjaka (Barrettov jednjak)
- Pretilost
- Uživanje alkohola
- Refluks žuči
- Poteškoća s gutanjem zbog sfinktera jednjaka koji se neće opustiti (ahalazija)
- Čest unos vruće tekućine
- Nedovoljan unos voća i povrća
- Zračenje prsa ili gornjeg dijela trbuha
Komplikacije
Kako rak jednjaka napreduje, to može izazvati komplikacije, poput:
- Opstrukcije jednjaka, rak može otežati prolazak hrane i tekućina kroz jednjak.
- Uznapredovali karcinom jednjaka može uzrokovati bol.
- Krvarenje u jednjaku. Rak jednjaka može uzrokovati krvarenje. Iako je krvarenje obično postupno, ponekad može biti iznenadno i snažno.
Prevencija
- Prestanak pušenja.
- Alkohol konzumirati umjereno. Za zdrave odrasle osobe to znači do jedno piće dnevno za žene i do dva pića za muškarce.
- Redovan unos raznolikog voća i povrća.
- Održavanje zdrave težine. Ako trebaš smršavjeti zdravo mršavljenje podrazumijeva gubitak jednog kilograma tjedno.
Izvori za članak: Mayo Clinic, MSD medicinski priručnik za pacijente, pod pokroviteljstvom Hrvatskog liječničkog zbora
