Većina stručnjaka predlaže započeti dan velikom čašom tople vode s limunom, no je li ova kombinacija stvarno dobra za detoksikaciju? Evo, nekoliko razloga koji idu u prilog tvrdnjama stručnjaka, a i pojedinih koji ih opovrgavaju.
Citrusna kiselina iz limuna može prouzrokovati bolove u trbuhu, pa se postavlja logično pitanje je li uopće zdrav limunov sok za poboljšanje probave? Jedno istraživanje, objavljeno još prije tri desetljeća, pokazalo je da citrusna kiselina može poboljšati apsorpciju aluminij-hidroksida, aktivne supstance u mnogim antacidima (u lijekovima koji neutraliziraju želučanu kiselinu).
Dokazano je da vitamin C, kojeg ima u limunovom soku, poboljšava apsorpciju minerala, ali nije potrebno limunov sok piti topao da bi se postigao ovaj učinak. Vitamin C jedan je od najprisutnijih vitamina u voću i povrću. Iako često mislimo da je citrusno voće najveći, čak i jedini izvor ovog vitamina, i paprike, jagode, brokule i špinat sadrže velike količine vitamina C. Znači dok za doručak imaš voće i povrće, možeš očekivati bolju apsorpciju minerala iz njih.
Za limun obično se kaže da čisti organizam od toksina, ali pojedini stručnjaci kažu da treba s rezervom uzimati tvrdnje da svako voće ili suplement mogu učiniti čudo u procesu detoksikacije. U limunu postoji antioksidans nazvan d-limonene, kojeg ima i u narančama, a najviše u kori limuna i naranče. Za d-limonene dokazano je da aktivira enzime u jetri koji utječu na proces detoksikacije. No, sadrži li limunov sok dovoljno d-limonena koji je potreban za pojačavanje ovog procesa? Vjerojatno ne. Jedna litra citrusnog soka sadrži u prosjeku 100 miligrama d-limonena, a istraživači procjenjuju da aktivna doza iznosi minimalno 500 mg. Dakle, d-limonene odličan je sastojak koji može utjecati na bolestan gastroezofagealni refluks, ali doze koje su neophodne nalaze se jedino u suplementima, a ne u svježem limunovom soku.