Prof.dr.sc. Ivica Grgurević, dr.med., specijalist gastroenterolog u emisiji uživo koja se emitirala putem Facebooka Zdrave Krave odgovorio je na pitanja vezena za želučane tegobe i bolesti. Ako si propustila emisiju možeš je pogledati na videu niže u tekstu. Emisiju smo snimali u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Zagrebu
Loše prehrambene navike više štete želucu nego stres
Nadutost, osjećaj pečenja u želucu, bol, žgaravica, refluks, čir na želudcu, sve više osoba pati od ovih zdravstvenih problema čak i oni mlađe životne dobi, prof. Grgurević odgovara može li se reći da su ti problemi posljedica suvremenog načina života: "Možemo, ako hoćete, ali ipak treba razlučiti koliko iza takvih problema stoje prehrana i način života jer mi volimo pripisati stvari stresu i vjerujemo da je on specifičan za naše vrijeme, ali svaka generacija se suočava sa specifičnim stresovima, osim toga stres je teško izmjeriti pa prema tome i dokazati njegov utjecaj.
U svakom slučaju stres ima utjecaja na razvoj bolesti i to ne samo želuca. S druge strane svjedoci smo da se prehrana promijenila, osim što nismo previše upoznati s podrijetlom namirnica koje konzumiramo, sve više osoba, osobito mladih umjesto svježeg voća i povrća bira rafiniranu hranu s nizom aditiva što sve ima posljedice na zdravlje. Treba jesti sezonske namirnice. Za organizam je štetno jesti jednoličnu hranu jer onda on ostaje bez niza važnih minerala i vitamina, što se dugoročno može nepovoljno odraziti na zdravlje organizma. Čovjek je svejed i treba uzimati namirnice biljnog i životinjskog podrijetla u razumnom omjeru."
Ako se žgaravica javi nakon začinjenog ručka nema mjesta panici
Prof. Grgurević kaže da svakodnevne navike poput preskakanja obroka narušavaju zdravlje želuca i da zato često nastaju tegobe poput nadutosti, loše probave jer kada se organizam tijekom djetinjstva i mladosti navikne na tri ili pet obroka i onda uslijed prezaposlenosti počnemo konzumirati jedan ili u najboljem slučaju dva obroka, normalno je da će biti neželjenih reakcija.
"Sve što je intenzivnog okusa ili prehladno ili prevruće fiziološki potiče lučenje želučane kiseline što je specifično za gastritis i žgaravicu i to bi trebalo izbjegavati. Kada me pacijenti pitaju što da jedu, kažem im bljutavu, kuhanu hranu podijeljenu na više manjih obroka. Kada se akutno stanje smiri, onda se pacijent može postupno vraćati uobičajenoj prehrani.
Kada kažem uobičajenoj to bi bila zdrava i uravnotežena prehrana s obiljem voća i povrća, zdravih masti i ugljikohidrata te proteina, a ne ona prehrana koja je i dovela do tegoba, najčešće puno nezdravih masnoća, ugljikohidrata, prženog i pohanog mesa, alkohola, duhana. Kava smeta jer potiče lučenje želučane kiseline, a s druge strane onaj prsten koji se nalazi između jednjaka i želuca koji bi trebao biti zatvoren, kava ga relaksira i on se lakše otvara i ta kiselina se vraća prema gore. To isto radi i pušenje."
Profesor Grgurević kaže da kod žgaravice izazvane začinjenim ručkom nema potrebe za panikom, treba samo laganije jesti narednih dana i ako je potrebno popiti i neku tabletu protiv lučenja želučane kiseline. Ali, ako žgaravica traje danima i tjednima onda treba otići liječniku.
Je li gastritis kronična bolest ili ga je moguće izliječiti?
"Gastritis je upala želučane sluznice, najčešći uzroci su infekcija bakterijom helikobakter pilari koja živi na želučanoj sluznici i koja potiče imunološki odgovor na samu sebe i tamo se stvara upala, zatim su to lijekovi, osobito lijekovi protiv bolova i za cirkulaciju. Tomu svemu još mogu doprinijeti štetne prehrambene navike i genetska predispozicija. Na podlozi te upale može nastati i čir želuca, čir dvanaesterca. Kad nastane čir, niti on kao ni gastritis ne moraju imati očite probleme, ali ako čir prokrvari mogu se javiti značajne teškoće s probavom. Ali ipak ni čir niti gastritis nemaju toliko jasne i jednoznačne simptome te ih se mora dijagnosticirati pretragama.
Liječenje gastritisa se sastoji od mijenjanja navika, ali te navike nisu presudne, one potpomažu ili ublažuju simptome bolesti, ali ono što je bitno je eliminirati glavnog uzročnika, najčešće helikobakter pilari. Dijagnosticiranje se može obaviti gastroskopski te neinvazivnim metodama iz stolice, krvi, izdaha. Procjenu o tome koji je test potreban da bi se dobila točna dijagnoza donosi liječnik na temelju kliničke slike.
Detaljniji odgovor na ovo pitanje kao i odgovore na pitanja vezana za nadutost, pretrage i još savjeta kako imati zdrav želudac pogledaj u videu.
