Ne samo da naš mozak i u odrasloj dobi nastavlja stvarati nove neurone, nego mozgovi superstaraca sadrže i znatno više mladih moždanih stanica u razvoju nego mozgovi njihovih zdravih vršnjaka, pokazalo je novo istraživanje.
Prema analizi 38 uzoraka moždanog tkiva odraslih osoba doniranih znanosti, superstarci – ljudi koji i u poznim godinama zadržavaju iznimnu memoriju – imaju otprilike dvostruko više nezrelih neurona u odnosu na vršnjake koji stare uobičajenim tempom.
Istovremeno, kod osoba s Alzheimerovom bolešću zabilježen je značajan pad neurogeneze, odnosno stvaranja novih neurona.
“Ovo je veliki napredak u razumijevanju kako ljudski mozak obrađuje spoznaju, stvara uspomene i stari”, kaže neuroznanstvenica Orly Lazarov sa Sveučilišta Illinois Chicago.
“Ako utvrdimo zašto neki mozgovi stare zdravije od drugih, možemo razviti terapije za zdravo starenje, kognitivnu otpornost i prevenciju Alzheimerove bolesti i srodnih demencija.”
Godinama se raspravlja o tome proizvodi li ljudski mozak nove neurone nakon adolescencije. Nekada se vjerovalo da je mozak s kojim ste rođeni – mozak koji imate do kraja života.
To se promijenilo 1998., kada je objavljeno revolucionarno istraživanje koje je pokazalo da odrasli ipak mogu stvarati nove neurone. Kasnija su istraživanja to podupirala, no 2018. pojavila se suprotna tvrdnja: prema neuroznanstveniku Shawnu Sorrellsu, neurogeneza gotovo u potpunosti prestaje tijekom adolescencije. Od tada je tema iznimno kontroverzna.
Ipak, sve je više dokaza da neurogeneza – ili njezin izostanak – ima važnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti.
Tim sa Sveučilišta Illinois Chicago analizirao je različite uzorke posmrtnog moždanog tkiva hipokampusa, dijela mozga ključnog za pamćenje, kako bi otkrio stvaraju li se nove moždane stanice i postoje li razlike među skupinama ispitanika.
U istraživanju su analizirani uzorci moždanog tkiva donirani iz pet skupina: osam zdravih mladih odraslih osoba u dobi od 20 do 40 godina, osam zdravih starijih ispitanika u dobi od 60 do 93 godine, šest superstaraca starih između 86 i 100 godina, šest osoba s pretkliničkim pokazateljima Alzheimerove patologije u dobi od 80 do 94 godine te deset osoba s dijagnosticiranim Alzheimerom, starih između 70 i 93 godine, piše Science Alert.
Prvo su analizirali tkiva mladih zdravih odraslih kako bi utvrdili kako izgleda put neurogeneze u normalnom odraslom mozgu. Zatim su proučili 355 997 jezgri pojedinačnih stanica hipokampusa, tražeći tri faze razvoja stanica: matične stanice - koje se mogu razviti u neurone, neuroblaste - matične stanice u procesu razvoja i nezrele neurone, gotovo spremne za funkciju.
Rezultati su bili iznenađujući.
“Superstarci su imali dvostruko više neurogeneze nego drugi zdravi stariji odrasli”, kaže Lazarov.
“Nešto u njihovim mozgovima omogućuje im da zadrže nadmoćnu memoriju. Vjerujem da je neurogeneza hipokampusa tajni sastojak – i podaci to potvrđuju.”
Ovo je područje istraživanja donijelo najzanimljivije rezultate, jer su u skupini s pretkliničkim pokazateljima Alzheimerove bolesti zabilježene suptilne molekularne promjene koje sugeriraju da sustav stvaranja novih neurona počinje slabiti. U skupini s Alzheimerovom dijagnozom, zabilježen je značajan pad broja nezrelih neurona.
Genetska analiza je također pokazala da neuronske stanice superstaraca imaju pojačanu aktivnost gena povezanih sa snažnijim sinaptičkim vezama, većom plastičnošću i neurotrofnim faktorom BDNF-om – ključnim proteinom za opstanak, rast i održavanje neurona – a sve se to zajedno može tumačiti kao povećana otpornost mozga.
“Oduvijek smo tvrdili da superstarci pokazuju da mozak može biti aktivan, prilagodljiv i fleksibilan i u starijoj dobi, ali nismo znali zašto”, kaže neuropsihijatrica Tamar Gefen sa Sveučilišta Northwestern.
“Ovo je biološki dokaz da je njihov mozak plastičniji – i snažan pokazatelj da neurogeneza u hipokampusu može biti jedan od faktora.”
Daljnja istraživanja, navodi tim, mogla bi pomoći u prepoznavanju terapijskih načina za poticanje neurogeneze i otpornosti mozga, kao i potencijalnih okolišnih i životnih čimbenika koji mogu utjecati na starenje mozga.
“Ono što je posebno uzbudljivo jest da ovo istraživanje pokazuje kako mozak u starijoj dobi nije ‘fiksiran’ niti osuđen na propadanje”, kaže biolog Ahmed Disouky, glavni autor studije.
“Razumijevanje zašto neki ljudi prirodno održavaju neurogenezu otvara vrata strategijama koje bi mogle pomoći većem broju odraslih da sačuvaju pamćenje i kognitivno zdravlje.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
