Neka istraživanja pokazuju da popularni lijekovi protiv peludne groznice mogu povećati rizik od demencije. Trebate li se brinuti ako uzimate ove lijekove?
Ako vas muči peludna groznica ili druge alergije, vjerojatno se uvelike oslanjate na antihistaminike – najbolje lijekove za ublažavanje simptoma alergije kao što su suzenje očiju, curenje nosa i kihanje.
Međutim, istraživanja pokazuju da ovi uobičajeni lijekovi mogu biti štetni za zdravlje vašeg mozga. Unatoč proturječnim dokazima o tome koliki rizik oni predstavljaju, jedan profesor s Harvarda nedavno je priznao da "dvaput treba razmisliti o uzimanju antihistaminika" jer "teoretski, ovi lijekovi mogu povećati rizik od demencije blokiranjem određenog moždanog neurotransmitera".
Ipak, osobe koje uzimaju antihistaminike za ublažavanje simptoma alergije ne bi trebale biti uznemirene, kaže dr. Adrian Morris, alergolog iz Surrey Allergy Clinic.
“Ne bi trebali prestati koristiti ove lijekove i boriti se s užasnim simptomima samo zato što su uplašeni”, dodaje. Međutim, trebaju biti svjesni potencijalnog rizika.
Što su antihistaminici i kako djeluju?
Antihistaminici su lijekovi koji se koriste za liječenje alergija. Imunološki sustav otpušta histamin kako bi se zaštitio od infekcija, ali kod osoba s alergijama imunološki sustav pretjerano reagira i otpušta histamin kao odgovor na navodnu prijetnju – kao što je pelud, životinjska dlaka ili prašina – kada to nije potrebno.
Histamin uzrokuje širenje krvnih žila (što potiče upalu na koži, u grlu i nosu), djeluje na živce izazivajući kihanje i svrbež kože te potiče žlijezde da stvaraju sluz, uzrokujući curenje nosa i sluz u prsima, objašnjava dr. Morris.
Antihistaminici mogu spriječiti ovu reakciju, ako se uzmu prije nego što dođete u kontakt s alergenom, ili mogu ublažiti simptome ako ih uzmete nakon toga, piše The Telegraph.
Kako antihistaminici utječu na vaš mozak
Neki antihistaminici mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru - membranu koja bi trebala štititi od ulaska štetnih tvari, objašnjava dr. Morris.
Poznato je da starije verzije antihistaminika poput klorfenamina, poznatih kao prva generacija antihistaminika, prelaze u mozak, dok je za novije, druge generacije antihistaminika to manje vjerojatno, iako se i oni mogu akumulirati u mozgu.
Antihistaminici mogu u mozgu blokirati neurotransmitere (kemijske glasnike), uključujući acetilkolin koji je potreban za učenje i pamćenje. Također mogu povećati upalu mozga. "U kombinaciji, to može povećati rizik od demencije", kaže dr. Morris.
Poznato je da osobe s Alzheimerovom bolešću imaju manjak acetilkolina, a neka istraživanja sugeriraju da svakodnevna uporaba klorfenamina dulje od tri godine povećava rizik od demencije – iako druga istraživanja nisu potvrdila ovaj učinak.
"Razlika između antihistaminika prve i druge generacije nije potpuno jasna, ali što je antihistaminik sedativniji, to više ulazi u mozak i može predstavljati problem, pogotovo ako lijek uzimate godinama", kaže dr. Morris.
Kako odabrati pravi antihistaminik za sebe?
Širok raspon antihistaminika dostupan je u slobodnoj prodaji i sadrži različite aktivne sastojke, objašnjava Claire Nevinson, nadzornica farmaceuta u Boots UK.
"Podijeljeni su u dvije skupine na temelju aktivnog sastojka - antihistaminici koji mogu izazvati pospanost, koji uključuju aktivni sastojak klorfenamin, i antihistaminici za koje je manje vjerojatno da će izazvati pospanost, što uključuje cetirizin, feksofenadin, akrivastin i loratadin", kaže ona.
"Sada je opće pravilo da se izabere druga generacija antihistaminika bez sedativa, zato što prva generacija antihistaminika, osim što izaziva pospanost, vjerojatnije je i da će proširiti krvne žile, zbog čega onda može doći do pada krvnog tlaka, glavobolje i vrtoglavice", objašnjava.
Sedativni antihistaminici starije generacije također mogu uzrokovati suha usta, zamagljen vid, poteškoće s mokrenjem i zatvor, kaže dr. Morris. K tome, djeluju samo oko četiri sata, dok djelovanje novijih lijekova traje 24 sata.
Postavlja se pitanje zašto ljudi još uvijek uzimaju antihistaminike prve generacije. “Neki ih uzimaju kako bi lakše spavali noću”, kaže. Budući da imaju sedativni učinak, mogu pomoći i kod smanjenja nervoze ili anksioznosti, što nekima koristi, napominje dr. Morris.
Kad je riječ o odabiru antihistaminika druge generacije, najčešće se preporučuju cetirizin, loratadin i feksofenadin. Koji će lijek pacijent odabrati ovisi o osobnim preferencijama, ali korisno je promijeniti ga svakih nekoliko mjeseci.
“Kada stalno uzmete isti lijek, on postaje manje učinkovit jer se tijelo navikne na njega, a to se naziva tahifilaksija", kaže dr. Morris. On preporučuje pacijentima da uzimaju jedan lijek nekoliko mjeseci i zatim ga promijene jer će na taj način lijekovi djelovati bolje.
"Malo je dokaza koji upućuju na to da je jedan antihistaminik bolji od bilo kojeg drugog u ublažavanju simptoma alergije, ali je manja vjerojatnost da će lijekovi druge generacije imati nuspojave koje ometaju svakodnevni život", komentirala je Nevinson.
"Za ublažavanje simptoma peludne groznice dostupni su različiti proizvodi, a ako niste sigurni koji je najbolji za vas, savjetujte se s ljekarnikom koji vam može pomoći", dodaje ona.
Ostale primjene antihistaminika
Ubodi insekata
Ubodi insekata mogu potaknuti imunološki sustav tijela da otpusti histamin, što dovodi do oticanja i svrbeži na mjestu uboda. Antihistaminici mogu ublažiti ovu reakciju.
Svrbež kože
Kako starite, vaša koža postaje suha i često počne svrbjeti, osobito kod muškaraca. Dnevni antihistaminik može ublažiti svrbež kod ovih pacijenata.
Bolest putovanja (morska bolest, kinetoza)
Poznato je da antihistaminik prve generacije, cinarizin, poboljšava protok krvi u unutarnjem uhu, što može smanjiti mučninu i vrtoglavicu uzrokovanu bolešću kretanja.
Trebate li uzimati antihistaminike?
Istraživanje koje je otkrilo vezu između antihistaminika i demencije nije savršeno i ne sugerira da će "svatko tko šest mjeseci uzima antihistaminike završiti s demencijom", kaže dr. Morris.
"Nema nikakvih visokokvalitetnih, dugoročnih istraživanja - morali bismo promatrati ljude tijekom cijelog njihovog života kako bismo ispravno odredili rizik", dodaje.
Rekao je da je druga generacija antihistaminika poželjnija od prve generacije i ako se od djelovanja antihistaminika osjećate umorno i letargično, ili vas previše umiruje, onda bolje odaberite neki drugi lijek koji nije toliko sedativan jer vjerojatno manje utječe na mozak.
Što će se dogoditi ako uzmete previše antihistaminika?
Ako slučajno uzmete previše antihistaminika, trebali biste potražiti liječničku pomoć, ponijeti paket lijeka sa sobom kako bi liječnik mogao vidjeti koju vrstu antihistaminika ste uzeli.
Međutim, nema velikog rizika ako slučajno uzmete dvije ili tri tablete antihistaminika, umjesto obično preporučene jedne tablete, jer su lijekovi netoksični.
Smijete li piti alkohol dok uzimate antihistaminike?
Ne preporučuje se pijenje alkohola dok uzimate antihistaminik, osobito ako uzimate lijek koji je sedativan. Kombinacija s alkoholom može vas učiniti još pospanijima i smanjiti koordinaciju, brzinu reakcije i prosuđivanje. Većina hrane i drugih pića ne utječe na djelovanje antihistaminika, no uvijek pročitajte upute za upotrebu lijeka kako biste bili sigurni.
Možete li uzimati antihistaminike uz ibuprofen i paracetamol?
Trenutno nema poznatih interakcija između antihistaminika koji se uzimaju uz ibuprofen ili paracetamol, ali važno je razgovarati sa svojim ljekarnikom prije uzimanja bilo kojeg novog lijeka koji je dostupan u slobodnoj prodaji kako biste provjerili je li odgovarajući za vas.
