Ako pluća nisu zdrava, stanice u tijelu se teže opskrbljuju kisikom. Kada udišete, pluća se pune zrakom bogatim kisikom koji ulazi u krvotok i cirkulira njime. Većinu vremena pluća obavljaju ovaj ključni posao, no mnoga zdravstvena stanja mogu otežati učinkovito disanje, WebMD navodi najčešća.
Prehlada (akutni bronhitis). Stotine virusa mogu uzrokovati običnu prehladu i u većini slučajeva zadržavaju se u gornjim dišnim putevima te najviše "trpe" nos i grlo. Ali, ponekad se uobičajena prehlada pretvori u akutni bronhitis uslijed čega bronhi (dišni putevi u plućima) nateknu i stvaraju više sluzi, što može dovesti do jakog kašlja i nelagode u prsima. Akutni bronhitis obično prolazi sam od sebe unutar nekoliko tjedana.
Astma. Također uzrokuje oticanje dišnih putova i sluz u plućima, ali to je kronično, obično doživotno stanje, a ne privremeno uzrokovano infekcijom. Ako imate astmu, kapacitet pluća može biti manji jer oteklina i sluz ograničavaju kretanje zraka u plućima. Tijekom napadaja astme, dišni putovi se sužavaju, zbog čega možete hripati i to može postati opasno.
Alergije. Alergije na okidače poput peludi, prašine i kućnih ljubimaca obično ne utječu na pluća. Ali alergije i astma često idu ruku pod ruku. Ako imate oba stanja, izloženost alergenu poput peludi može izazvati napadaj astme.
Anafilaksija. Najozbiljniji tip alergijske reakcije, nazvan anafilaksija, svakako zahvaća pluća. Anafilaksija će se najvjerojatnije dogoditi kada je netko tko ima jaku alergiju na hranu, ubod kukca, lijek ili lateks izložen tom okidaču. Tijelo pada u šok, dišni putovi se stisnu, a grlo može postati toliko natečeno da ne može propustiti dovoljno zraka. Anafilaksija je po život opasno hitno medicinsko stanje.
KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest). KOPB je krovni pojam koji uključuje kronični bronhitis i emfizem. Obično se razvija kod ljudi koji su dugo pušili. Većina ljudi s KOPB-om ima neke simptome kroničnog bronhitisa i emfizema. Bronhitis se odnosi na upalu u bronhijalnim cijevima u plućima. Emfizem se događa kada su malene zračne vrećice u plućima, koje se nazivaju alveole, uništene. Zrak može ostati zarobljen u oštećenom tkivu. Kao rezultat toga, premalo kisika dolazi iz pluća u krvotok.
Gripa. Gripa vas može učiniti nesretnima iz više razloga, uključujući temperaturu, bolove u tijelu i suhi kašalj. Virus koji uzrokuje gripu može zaraziti epitelne stanice u plućima i početi se razmnožavati unutar plućnog tkiva. To dovodi do veće upale jer imunološke stanice u tom području pokušavaju uzvratiti kako bi se riješile virusa. Gripa također može oštetiti vaša pluća jer povećava vjerojatnost da ćete dobiti drugu infekciju, poput upale pluća.
Upala pluća. Bilo da slijedi nakon gripe ili se javlja sama od sebe, upala pluća zahvaća režnjeve ili dišne puteve (bronhe) pluća. Ovo stanje, koje može biti uzrokovano bakterijama ili virusom, uzrokuje punjenje zračnih vrećica tekućinom i gnojem. Osobe s upalom pluća često iskašljavaju sluz, dišu ubrzano, osjećaju nedostatak zraka i imaju oštru bol u prsima.
COVID 19. Može oštetiti pluća na nekoliko načina. Kao i kod gripe, neki ljudi koji dobiju novi koronavirus koji uzrokuje COVID-19 razvit će upalu pluća kao komplikaciju. U tom slučaju, zračne vrećice se pune tekućinom. Za neke ljude, upala pluća povezana s COVID-19 postaje toliko teška da dovodi do sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS). Ovo je vrsta zatajenja pluća uzrokovana oštećenjem plućnog tkiva. Osobe s ARDS-om vrlo su kratkog daha i možda će ih trebati staviti na ventilator, stroj koji "diše" umjesto osobe.
Tuberkuloza. Ova zarazna bolest nastaje kada određena vrsta bakterije dospije u alveole (male zračne vrećice) u plućima. Neki ljudi koji nose ovu bakteriju ne znaju da je imaju, dok drugi razviju ozbiljne simptome. U svakom slučaju, infekcija može oštetiti pluća.
Cistična fibroza. Cističnu fibrozu uzrokuje nasljedni, defektni gen. Kod ljudi koji ga imaju, stanice koje proizvode sluz, znoj i probavne sokove su guste i ljepljive umjesto tanke i skliske. To začepljuje prolaze u tijelu, uključujući i one u plućima. Osobe koje imaju ovu bolest često iskašljavaju sluz, proizvode zvuk nalik zviždanju prilikom disanja i dobivaju česte infekcije pluća.
Rak pluća. Razvija se kada stanice u plućima rastu i grupiraju se u tumor. Kako tumori rastu, uništavaju zdravo tkivo oko sebe. Ako tumor u plućima postane dovoljno velik, može blokirati dišni put i otežati disanje. Rak također može započeti u drugim dijelovima tijela i proširiti se na pluća, ali to nije rak pluća. Na primjer, rak dojke koji se proširi na pluća i dalje je rak dojke, a ovo su metastaze.
Plućna fibroza. Uključuje oko 100 kroničnih poremećaja koji uzrokuju upalu i ožiljke (fibrozu) u plućima. Nakupljanje ožiljnog tkiva završava uništavanjem zračnih vrećica i kapilara u plućima i otežava dobivanje dovoljno kisika. Na kraju pluća postaju "ukočena" te je disanje sve teže.
Bolesti srca. Pluća i srce blisko surađuju, pa kad je jedno opterećeno, drugo često pati. Neki srčani problemi mogu dovesti do plućne hipertenzije, vrste visokog krvnog tlaka u arterijama u plućima i desnoj strani srca. S vremenom se krvne žile u plućima sužavaju pa krv teže prolazi. U drugim slučajevima, ljudi sa srčanim problemima razviju plućni edem, što je nakupljanje tekućine u zračnim vrećicama u plućima što otežava disanje.
