Zdravlje Simptomi i pomoć 17. studenoga 2021.

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB): Simptomi, uzroci, liječenje

Foto: Shutterstock Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) je kronična upalna bolest pluća koja ometa protok zraka iz pluća. Simptomi uključuju poteškoće s disanjem, kašalj, stvaranje sluzi (ispljuvak) i piskanje
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

KOPB je treći vodeći uzrok smrtnosti na svijetu i od ove bolesti, procjenjuje se, u Hrvatskoj boluje čak 400.000 građana. Tim povodom, vodeći hrvatski pulmolozi pozivaju građane na redovit razgovor s liječnikom i prijavu simptoma, ali i preventivne aktivnosti koje umanjuju pojavu egzacerbacija, teških pogoršanja koja umanjuju kvalitetu života.

Svaka deseta osoba u Hrvatskoj starija od 40 godina, boluje ili će oboljeti od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti, ujedno i trećeg po redu vodećeg uzroka smrtnosti na svijetu. Riječ je o upalnoj bolesti trajnog suženja dišnih puteva, koja često ostaje zanemarena i dugo nedijagnosticirana sve do ozbiljnog pogoršanja. Dodatni rizični faktori, ističu pulmolozi su: pretilost, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, dok je COVID-19 pandemija dodatno povećala rizike oboljelih za teške komplikacije i smrtnost. Osobe s KOPB-om koje se zaraze virusom COVID-19 imaju povećan rizik od teških komplikacija i veće smrtnosti od infekcije COVID-19 jer COVID-19 dodatno oštećuje već ugroženi dišni sustav.

U Hrvatskoj, prema podacima HZJZ-a, od KOPB-a, godišnje u prosjeku premine oko 1600 osoba, a svaki peti oboljeli koji završi u bolnici, nažalost će i preminuti unutar godinu dana. Više od 40 % pacijenata s KOPB-om pati od pogoršanja tijekom tri godine, unatoč propisanoj terapiji održavanja.

„Egzacerbacije, odnosno akutna pogoršanja, umanjuju kvalitetu života i utječu na prijevremenu smrtnost, zbog čega je njihova prevencija od životne važnosti za bolesnike. Samo jedno pogoršanje KOPB-a može udvostručiti stopu pada funkcije pluća i za 21% i povećati rizik od buduće hospitalizacije. Povećava se rizik od kardiovaskularnih komplikacija, poput infarkta miokarda i moždanog udara. Činjenica jest da će većina oboljelih od KOPB-a doživjeti egzacerbaciju, no velik dio njih često to ne prijavljuje svom liječniku, čime se umanjuje kvaliteta njihovoga života i povećava mogućnost prijevremene smrtnosti. Prevencija ove plućne bolesti stoga je od životne važnosti“, poručuju iz Zaklade Hrvatska kuća disanja.

„Zbog velikog utjecaja na smrtnost, smanjenje rizika od egzacerbacija prioritet je liječenja KOPB-a. Dovoljno rana dijagnoza, terapijska intervencija i suradljivost naših pacijenata utjecat će na pozitivan ishod bolesti. Dodatno, izbjegavanjem cigareta i zadimljenih prostora, redovnom fizičkom aktivnošću, redovnom komunikacijom s liječnicima te izuzetno važno – cijepljenjem protiv COVID-a, gripe i pneumokoka, oboljeli mogu smanjiti rizik od komplikacija i smrtnosti koju donosi ova upalna kronična bolest“, ističe akademik Miroslav Samaržija spec. internist, subspec. pulmolog, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća disanja.

Povodom Svjetskog dana KOPB-a, koji se obilježava treću srijedu u studenom, Zaklada Hrvatska kuća disanja i Hrvatsko torakalno društvo objavili su infografiku s upozoravajućim činjenicama o ovoj bolesti, ali i video u kojemu pacijenti opisuju najteže trenutke svoje bolesti – gušenje i nemoć koji se pojavljuju tijekom egzacerbacija.

Oboljeli od KOPB-a izloženi su većem riziku od razvoja srčanih bolesti te drugih stanja

Osobe s KOPB-om izložene su povećanom riziku od razvoja srčanih bolesti, raka pluća i raznih drugih stanja. Emfizem i kronični bronhitis dva su najčešća stanja koja doprinose KOPB-u. Kronični bronhitis je upala sluznice bronhija, koje dovode zrak do pluća i iz zračnih vreća (alveola). Karakterizira ga svakodnevna proizvodnja kašlja i sluzi (sputuma).

Emfizem je stanje u kojem se alveoli na kraju najmanjih zračnih prolaza (bronhiole) pluća uništavaju kao posljedica oštećenja izlaganja cigaretnom dimu i drugim iritantnim plinovima i česticama. KOPB se liječi. Pravilnim upravljanjem bolesti većina ljudi koji boluju od KOPB-a može postići dobru kontrolu simptoma i kvalitetu života, kao i smanjeni rizik od ostalih povezanih stanja.

Možda te zanima... Stadiji razvoja raka pluća i kako cigarete i e-cigarete utječu na njegov nastanak Zdravlje

Simptomi kronične opstruktivne bolesti pluća

Simptomi KOPB-a često se ne pojavljuju dok nije došlo do značajnog oštećenja pluća, a obično se pogoršavaju s vremenom, posebno ako se izlaganje pušenju nastavi. Kod kroničnog bronhitisa glavni simptom je svakodnevna proizvodnja kašlja i sluzi (sputuma) najmanje tri mjeseca godišnje tijekom dvije uzastopne godine.

Ostali znakovi i simptomi KOPB mogu uključivati:

  •     Kratkoća daha, osobito tijekom fizičkih aktivnosti
  •     Šištanje
  •     Stezanje u prsima
  •     Prvo ujutro morate očistiti grlo zbog viška sluzi u plućima
  •     Kronični kašalj koji može stvoriti sluz (ispljuvak) koja može biti bistra, bijela, žuta ili zelenkasta
  •     Plavkasta boja usnica ili noktiju (cijanoza)
  •     Česte respiratorne infekcije
  •     Nedostatak energije
  •     Nenamjerno mršavljenje (u kasnijim fazama)
  •     Oticanje u gležnjevima, stopalima ili nogama

Ljudi koji boluju od KOPB-a vjerojatno će imati i epizode pogoršanja, tijekom kojih njihovi simptomi postaju gori od uobičajenih svakodnevnih varijacija i traju najmanje nekoliko dana.

 | Author: Getty Images Foto: Getty Images

Glavni uzrok KOPB-a u razvijenim zemljama je pušenje duhana. U zemljama u razvoju KOPB se često javlja kod ljudi koji su izloženi dimu nastalom od izgaranja raznih goriva za kuhanje i grijanje. Samo oko 20 do 30 posto kroničnih pušača može razviti klinički očitu KOPB, iako mnogi pušači s dugom poviješću pušenja mogu razviti smanjenu funkciju pluća. Neki pušači razvijaju rjeđa plućna stanja. Može im se pogrešno dijagnosticirati da imaju KOPB dok se ne provede temeljitija procjena.

Grudi-Velike Možda te zanima... Ova biljka djeluje kao preventiva karcinoma dojke i karcinoma pluća Zdravlje

Kako bolest zahvaća pluća

Zrak putuje niz dušnik i u pluća kroz dvije velike cijevi (bronhi). Unutar pluća bronhiji se dijele više puta, poput grana drveta na mnogo manjih cijevi (bronhiole) koje završavaju u grozdovima sitnih zračnih vrećica (alveole). Zračne vrećice imaju vrlo tanke stijenke pune sitnih krvnih žila (kapilara). Kisik u zraku koji se udiše prolazi u te krvne žile i ulazi u krvotok. Istodobno se izdahne ugljični dioksid (otpadni plin iz metabolizma). Pluća se oslanjaju na prirodnu elastičnost bronhijalnih cijevi i vrećica za zrak kako bi istjerali zrak iz  tijela. KOPB uzrokuje da izgube elastičnost i prekomjerno se šire, što ostavlja određenu količinu zraka zarobljenu u plućima kada se zrak izdahne.

Uzroci opstrukcije dišnih puteva

Emfizem - ova bolest pluća uzrokuje uništavanje krhkih zidova i elastičnih vlakana alveola. Kada dišeš, mali se dišni putevi urušavaju, što ometa protok zraka iz pluća.

Kronični bronhitis - u tom stanju bronhijalne cijevi su upaljene i sužene, a pluća stvaraju više sluzi, što može dodatno blokirati sužene cijevi. Razvija se kronični kašalj u nastojanju da se dišni putovi očiste.

Dim cigarete i drugi iritanti

Jedan od češćih uzroka oštećenja pluća koje dovodi do KOPB-a je dugotrajno pušenje cigareta. No, na razvoj KOPB-a utječu i drugi čimbenici te genetika jer samo oko 20 do 30 posto pušača može razviti KOPB. U oko jedan posto ljudi koji boluju od KOPB-a, bolest je rezultat genetskog poremećaja koji uzrokuje nisku razinu proteina koji se zove alfa-1-antitripsin. Alpha-1-antitripsin (AAt) proizvodi se u jetri i izlučuje u krvotok kako bi se zaštitila pluća. Manjak alfa-1-antitripsina može utjecati na jetru i pluća.

Liječenje Kronične oprstruktivne plućne bolesti

Budući da je pušenje najvažniji uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti, najvažnije liječenje je prestanak pušenja. Osoba treba osim toga nastojati izbjegavati izloženost drugim iritansima u zraku. Kronična opstruktivna plućna bolest može se znatno pogoršati ako osoba dobije gripu ili upalu pluća. Zbog toga se osoba s tom bolešću mora svake godine cijepiti protiv gripe, a protiv pneumokoka oko svakih 6 godina. Stezanje mišića može se smanjiti uporabom bronhodilatatora, uključujući agoniste betaadrenergičkih receptora (kao što je salmeterol u doziranom inhalatoru) i teofilin na usta (oralno) u obliku koji se polagano resorbira. Upala se može smanjiti uporabom kortikosteroida, ali samo u oko 20 % bolesnika simptomi reagiraju na kortikosteroide. Nema odgovarajućeg liječenja da bi se razrijedila sluz u svrhu lakšeg iskašljavanja. Međutim, izbjegavanjem dehidracije može se suzbiti lučenje guste sluzi. Na temelju praktičkog iskustva povoljnim se smatra uzimanje dosta tekućine da mokraća, osim prve jutarnje, bude blijeda.

U teškoj opstruktivnoj plućnoj bolesti u razmekšavanju lučevina u plućima može pomoći dišna terapija. Razbuktavanje kronične opstruktivne plućne bolesti nastaje ponekad zbog bakterijske infekcije koju se može liječiti antibioticima. Često se propisuje 7 do 10 dnevno liječenje. Mnogi liječnici opskrbljuju svoje bolesnike antibiotikom i savjetuju im da ga počnu uzimati odmah pri pogoršanju bolesti. Dugotrajno liječenje kisikom produžuje život ljudi s teškom kroničnom opstruktivnom bolešću i jako sniženom razinom kisika u krvi. Premda je neprestano liječenje najbolje, i 12 sati primanja kisika na dan dovodi do poboljšanja.


Liječenje kisikom se nikada ne smije provoditi blizu otvorenog plamena ili dok se puši. Za liječenje kod kuće skupo je i neprikladno dostaviti velike spremnike kisika pod tlakom. Jeftiniji su aparati za koncentriranje kisika iz zraka i davanje takvog kisika osobi kroz cijev dužine oko 1,5 m. Za kratka razdoblja izvan kuće mogu biti potrebni i mali, prenosivi spremnici kisika pod tlakom. Najskuplji sistem predstavljaju spremnici s tekućim kisikom koji se mogu ponovno puniti, a vrlo su prikladni za prijenos po kući i izvan nje.
I u bolnici i kod kuće mogu se provoditi programi vježbanja. Neki ljudi s teškom kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću mogu preživjeti 15 i više godina.

Izvor za članak: Mayo Clinic i MSD priručnik za pacijente Hrvatskog liječničkog zbora

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.