KOPB je treći vodeći uzrok smrtnosti na svijetu i od ove bolesti, procjenjuje se, u Hrvatskoj boluje čak 400.000 građana. Tim povodom, vodeći hrvatski pulmolozi pozivaju građane na redovit razgovor s liječnikom i prijavu simptoma, ali i preventivne aktivnosti koje umanjuju pojavu egzacerbacija, teških pogoršanja koja umanjuju kvalitetu života. Svjetski dan KOPB-a, obilježava se treću srijedu u studenom.
Prema podacima HZJZ-a, četiri osobe u Hrvatskoj svakoga dana preminu od ove teške, kronične bolesti, trećeg vodećeg uzroka smrti u svijetu, a svaka deseta osoba starija od 40 godina boluje ili će oboljeti od KOPB-a. Globalno se predviđa da će se broj umrlih gotovo udvostručiti u nadolazećim desetljećima. Razlozi tome su rapidno starenje stanovništva i svakodnevna izloženost čimbenicima rizika, kao što su pasivno pušenje, onečišćeni zrak, prašina, dim i kemikalije.
Kao tajnica udruge Udah života, Ivana Rubil, glavna medicinska sestra Dnevne bolnice Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća istaknula je važnost suradnje oboljelog sa zdravstvenim timom. "Onog dana kada se postavi dijagnoza, oboljeli mora biti svjestan da je dobio suputnika za čitav život. Tek tada predstoji njegov novi život i njegova borba za kvalitetu života koja mora biti održiva i dovoljno kvalitetna kako bi on mogao nastaviti svoj život. Oboljeli mora biti svjestan da će dobiti terapiju koju će morati uzimati kontinuirano, redovito i na pravilan način".
Simptomi kronične opstruktivne bolesti pluća
Simptomi KOPB-a često se ne pojavljuju dok nije došlo do značajnog oštećenja pluća, a obično se pogoršavaju s vremenom, posebno kod osoba koje nastave pušiti. Kod kroničnog bronhitisa glavni simptom je svakodnevna proizvodnja kašlja i sluzi (sputuma) najmanje tri mjeseca godišnje tijekom dvije uzastopne godine.
Ostali znakovi i simptomi KOPB mogu uključivati:
- Kratkoća daha, osobito tijekom fizičkih aktivnosti
- Šištanje
- Stezanje u prsima
- Prvo ujutro morate očistiti grlo zbog viška sluzi u plućima
- Kronični kašalj koji može stvoriti sluz (ispljuvak) koja može biti bistra, bijela, žuta ili zelenkasta
- Plavkasta boja usnica ili noktiju (cijanoza)
- Česte respiratorne infekcije
- Nedostatak energije
- Nenamjerno mršavljenje (u kasnijim fazama)
- Oticanje u gležnjevima, stopalima ili nogama
Ljudi koji boluju od KOPB-a vjerojatno će imati i epizode pogoršanja, tijekom kojih njihovi simptomi postaju gori od uobičajenih svakodnevnih varijacija i traju najmanje nekoliko dana.
Glavni uzrok KOPB-a u razvijenim zemljama je pušenje duhana. U zemljama u razvoju KOPB se često javlja kod ljudi koji su izloženi dimu nastalom od izgaranja raznih goriva za kuhanje i grijanje. Samo oko 20 do 30 posto kroničnih pušača može razviti klinički očit KOPB, iako mnogi pušači s dugom poviješću pušenja mogu razviti smanjenu funkciju pluća. Neki pušači razvijaju rjeđa plućna stanja. Može im se pogrešno dijagnosticirati da imaju KOPB dok se ne provede temeljitija procjena.
Kako bolest zahvaća pluća
Zrak putuje niz dušnik i u pluća kroz dvije velike cijevi (bronhi). Unutar pluća bronhiji se dijele više puta, poput grana drveta na mnogo manjih cijevi (bronhiole) koje završavaju u grozdovima sitnih zračnih vrećica (alveole). Zračne vrećice imaju vrlo tanke stijenke pune sitnih krvnih žila (kapilara). Kisik u zraku koji se udiše prolazi u te krvne žile i ulazi u krvotok. Istodobno se izdahne ugljični dioksid (otpadni plin iz metabolizma). Pluća se oslanjaju na prirodnu elastičnost bronhijalnih cijevi i vrećica za zrak kako bi istjerali zrak iz tijela. KOPB uzrokuje da izgube elastičnost i prekomjerno se šire, što ostavlja određenu količinu zraka zarobljenu u plućima kada se zrak izdahne.
Uzroci opstrukcije dišnih puteva
- Emfizem - ova bolest pluća uzrokuje uništavanje krhkih zidova i elastičnih vlakana alveola. Kada osoba diše, mali se dišni putevi urušavaju, što ometa protok zraka iz pluća.
- Kronični bronhitis - u tom stanju bronhijalne cijevi su upaljene i sužene, a pluća stvaraju više sluzi, što može dodatno blokirati sužene cijevi. Razvija se kronični kašalj u nastojanju da se dišni putovi očiste.
- Cigarete i drugi iritanti - jedan od češćih uzroka oštećenja pluća koje dovodi do KOPB-a je dugotrajno pušenje cigareta. No, na razvoj KOPB-a utječu i drugi čimbenici te genetika jer samo oko 20 do 30 posto pušača razvije KOPB. U oko jedan posto ljudi koji boluju od KOPB-a, bolest je rezultat genetskog poremećaja koji uzrokuje nisku razinu proteina koji se zove alfa-1-antitripsin. Alpha-1-antitripsin (AAt) proizvodi se u jetri i izlučuje u krvotok kako bi se zaštitila pluća. Manjak alfa-1-antitripsina može utjecati na jetru i pluća.
Liječenje Kronične oprstruktivne plućne bolesti
Budući da je pušenje najvažniji uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti, najvažnije liječenje je prestanak pušenja. Osoba treba osim toga nastojati izbjegavati izloženost drugim iritansima u zraku. Kronična opstruktivna plućna bolest može se znatno pogoršati ako osoba dobije gripu ili upalu pluća. Zbog toga se osoba s tom bolešću mora svake godine cijepiti protiv gripe, a protiv pneumokoka otprilike svakih šest godina. Stezanje mišića može se smanjiti uporabom bronhodilatatora, uključujući agoniste betaadrenergičkih receptora (kao što je salmeterol u doziranom inhalatoru) i teofilin na usta (oralno) u obliku koji se polagano resorbira. Upala se može smanjiti uporabom kortikosteroida, ali samo u oko 20 % bolesnika simptomi reagiraju na kortikosteroide. Nema odgovarajućeg liječenja da bi se razrijedila sluz u svrhu lakšeg iskašljavanja. Međutim, izbjegavanjem dehidracije može se suzbiti lučenje guste sluzi. Na temelju praktičkog iskustva povoljnim se smatra uzimanje dosta tekućine da mokraća, osim prve jutarnje, bude blijeda.
U teškoj opstruktivnoj plućnoj bolesti u razmekšavanju lučevina u plućima može pomoći dišna terapija. Razbuktavanje kronične opstruktivne plućne bolesti nastaje ponekad zbog bakterijske infekcije koju se može liječiti antibioticima. Često se propisuje sedam do 10 dnevno liječenje. Mnogi liječnici propisuju antibiotike i savjetuju pacijente da ih počnu uzimati odmah prilikom pogoršanju bolesti. Dugotrajno liječenje kisikom produžuje život ljudi s teškom kroničnom opstruktivnom bolešću i jako sniženom razinom kisika u krvi. Premda je neprestano liječenje najbolje, i 12 sati primanja kisika na dan dovodi do poboljšanja.
Liječenje kisikom se nikada ne smije provoditi blizu otvorenog plamena ili dok se puši. Za liječenje kod kuće skupo je i neprikladno dostaviti velike spremnike kisika pod tlakom. Jeftiniji su aparati za koncentriranje kisika iz zraka i davanje takvog kisika osobi kroz cijev dužine oko 1,5 m. Za kratka razdoblja izvan kuće mogu biti potrebni i mali, prenosivi spremnici kisika pod tlakom. Najskuplji sistem predstavljaju spremnici s tekućim kisikom koji se mogu ponovno puniti, a vrlo su prikladni za prijenos po kući i izvan nje.
I u bolnici i kod kuće mogu se provoditi programi vježbanja. Neki ljudi s teškom kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću mogu preživjeti 15 i više godina.
Izvor za članak: Mayo Clinic i MSD priručnik za pacijente Hrvatskog liječničkog zbora
