Povišena tjelesna temperatura normalan je odgovor tijela u borbi protiv infekcija ili bolesti, a obično nestaje kada prođe infekcija. Iako može biti neugodna i izazvati simptome kao što su groznica, osjećaj slabosti ili glavobolja, povišena temperatura obično nije razlog za brigu. No, zašto do nje dolazi, kako se može liječiti i kada potražiti pomoć, otkriva Igor Petrovski, dr.med. spec. obiteljske medicine.
Povišena tjelesna temperatura sama po sebi nije bolest, već simptom širokog spektra zdravstvenih stanja. Ukoliko tjelesna temperatura poraste nekoliko stupnjeva iznad normale, to može biti znak da se aktivirao imunološki sustav, često u borbi protiv infekcije. No, također može biti i nuspojava nekih lijekova ili cijepljenja.
Na povišenje mogu utjecati vanjski i unutrašnji čimbenici. "Kod unutrašnjih čimbenika kemijske glasničke molekule poput prostaglandina, prostaciklina, endotoksina poput lipopolisaharida bakterija itd., utječu na hipotalamus koji između ostalog ima ulogu termostata i potom različitim mehanizmima diže tjelesnu temperaturu. Primjer vanjskog uzroka je toplinski udar kada je tjelesni termostat namješten na normalnu temperaturu, međutim radi visoke vanjske temperature tijelo se jednostavno ne može riješiti viška toplinske energije te se pregrije ili proizvodi previše topline koje se u danim uvjetima ne može riješiti te se opet pregrije", objašnjava Igor Petrovski, dr.med, spec. obiteljske medicine.
Što se događa u tijelu?
Kod povišene tjelesne temperature koja je uzrokovana unutrašnjim čimbenicima "dolazi do vazokonstrikcije perifernih krvnih žila putem kemijskih medijatora poput adrenalina i noradrenalina i centralizacije krvotoka čime se smanjuje otpuštanje topline prema okolišu. Dolazi i do termogeneze u smeđem masnome tkivu i drhtanja radi refleksne kontrakcije mišića. Povišenje temperature uzrokuje ubrzanje metabolizma što omogućuje imunološkom sustavu bržu aktivaciju postojećih obrambenih stanica, brzu sintezu novih stanica, brže uklanjanje endotoksina, a i općenito patogenima smeta povišenje tjelesne temperature jer usporava njihove enzimske procese", kaže doktor Petrovski.
Igor Petrovski, dr.med, spec. obiteljske medicine
Tjelesna temperatura nije ista kod svih ljudi
Normalna tjelesna temperatura obično je 37 stupnjeva Celzijevih, ali ona može biti drugačija od osobe do osobe te se kod svakoga može i izmjenjivati. To znači da temperatura tijela može biti viša navečer nego ujutro, tijekom vježbanja ili kod žena tijekom određenih razdoblja menstrualnog ciklusa.
"No, prilikom mjerenja temperature liječnici koriste pojmove subfebrilitet (37.2 - 38 stupnjeva), febrilitet (38 - 39.5 stupnjeva) i visoki febrilitet (više od 40 stupnjeva)", objašnjava Petrovski. Dodaje da se temperatura može najpreciznije izmjeriti rektalno te je tada uvijek 0. 5 C viša od mjerenja ispod pazuha što treba imati na umu. Temperatura u uhu je također do 0. 5 C viša od one u pazuhu". Može se izmjeriti i termometrom za čelo, koji prema klinici Cleveland, pokazuje 0. 6 stupnjeva nižu temperaturu od oralnih termometara.
Uzroci povišene tjelesne temperature
Povišena tjelesna temperatura može biti znak raznih zdravstvenih stanja koja mogu, ali i ne moraju zahtijevati liječenje. WebMD navodi da su najčešći uzroci prehlade i želučane tegobe (gastroenteritis). Ostali uzroci uključuju:
- infekcije uha, pluća, kože, grla, mjehura ili bubrega
- toplinsku iscrpljenost
- COVID-19
- opekline od sunca
- stanja koja uzrokuju upalu, kao što je reumatoidni artritis
- nuspojave lijekova
- cjepiva i imunizaciju
- krvne ugruške
- autoimuna stanja kao što su lupus i upalna bolest crijeva (IBS)
- rak
- hormonske poremećaje kao što je hipertireoza
- ilegalne droge kao što su amfetamini i kokain
- nicanje zubića kod beba može uzrokovati blagu, nisku temperaturu (ne preko 38 stupnjeva).
Simptomi povišene tjelesne temperature
Petrovski objašnjava da se simptomi razlikuju ovisno o uzroku. U slučaju unutarnjih uzroka kao što su infekcije, autoimune bolesti, tumori, tireotoksikoza (poremećaj rada štitnjače), simptomi mogu biti:
- osjećaj zimice i ponekad tresavice
- bolovi u mišićima i zglobovima
- glavobolja
- nedostatak apetita
- osjećaj slabosti
- pojačan osjet boli
- dehidracija
- pospanost
- poremećen san
- delirij ili/i halucinacije
- znojenje pri padu temperature.
Kada su u pitanju vanjski uzroci, kao što je toplinski udar, Petrovski dodaje da tada dolazi do: "Promjene ponašanja, zbunjenosti, delirija, glavobolje, mučnine, povraćanja. Koža je crvena i najčešće paradoksalno suha".
Kako i kada liječiti povišenu tjelesnu temperaturu?
Iako može izazvati nelagodu, prema klinici Cleveland, povišena temperatura prolazi u roku tri do četiri dana kada je u pitanju infekcija. Isto tako, samo liječenje ovisi o uzroku. Tako se primjerice, prema WebMD-u, antibiotici koriste kako bi se liječile bakterijske infekcije kao što je streptokok.
Petrovski dodaje da se povišena temperatura može sniziti kupanjem ili tuširanjem u mlakoj vodi, ali i nesteroidnim protuupalnim lijekovima kao što su Lupocet, Brufen, Ketonal, Nalgesin. Aspirin se također može koristiti, ali bi ga djeca i tinejdžeri trebali izbjegavati jer je povezan s Reyeovim sindromom koji uzrokuje upalu mozga i nakupljanje masti u jetri.
Prema WebMD-u, temperature manje od 38 stupnjeva ne trebaju se liječiti, osim ako ne izazivaju nelagodu. Osim spomenutih lijekova i kupanja u mlakoj vodi, dobro je nositi laganu odjeću i pokrivati se laganim pokrivačem te piti dovoljno tekućine. Dakle, temperature više od 38 stupnjeva trebaju se sniziti, a za djecu mlađu od 2 godine, nazovite liječnika ili ljekarnika kako biste saznali koliko lijeka možete dati svom djetetu. Za stariju djecu slijedite upute na deklaraciji lijeka, a prije davanja paracetamola bebi mlađoj od 3 mjeseca provjerite sa svojim liječnikom. Ibuprofen se smije davati samo bebi starijoj od 6 mjeseci, ali ne i u slučaju povraćanja i dehidracije piše Stanford Medicine.
U kojim slučajevima je potrebno potražiti pomoć?
U odraslih, vrućice manje od 39,4 stupnja obično nisu opasne i nisu razlog za zabrinutost, piše klinika Cleveland. No, dr.med. Petrovski napominje kako dojenčad sa temperaturom do 38 stupnjeva i stariji kronični bolesnici koji su akutno bolesni odmah moraju potražiti pomoć svog liječnika. U slučaju febriliteta, odnosno temperature od 38 do 39.5 stupnjeva, mala djeca i odrasli moraju se javiti svom liječniku treći dan temperature ukoliko su dobrog općeg stanja, a ako su loše i ranije.
"U slučaju visokoga febriliteta ako su mlađi i zdravi te dobroga općega stanja trebaju se javiti nadležnome liječniku. Na OHBP (objedinjeni hitni bolnički prijem) treba se javiti ako je temperatura 40 i više te ako pacijent ima komorbiditete ili/ je vidljivo da lošeg općega stanja. Febrilna dojenčad se također odmah javlja na OHBP", objašnjava Petrovski.
