Nisu samo demencija i ozljede glave uzrok gubitka pamćenja. Naša memorija može nastradati i zbog nekih manje očitih stanja.
Ne možete pronaći svoje ključeve ili ste možda zaboravili na dogovoreni termin? Za mnoge ljude srednjih godina ili starije, jednostavni propusti poput ovih su zastrašujući jer ih odmah protumače kao prve znakove Alzheimerove bolesti. Važno je znati da Alzheimerova bolest nije jedini zdravstveni problem koji može dovesti do zaboravljivosti, navodi Verywell Health. Gubitak pamćenja se može javiti u bilo kojoj dobi i iz više razloga, a ovo su neki od njih.
1. Stres, anksioznost i depresija
Značajan stres ili tjeskoba odnosno anksioznost mogu dovesti do problema s pažnjom i pamćenjem, kaže Constantine Lyketsos, dr. med., voditelj Centra za pamćenje i liječenje Alzheimerove bolesti pri Johns Hopkins Medicine i profesor te voditelj psihijatrije na Johns Hopkins Bayview. Ovakav gubitak pamćenja posebno je čest među ljudima koji se muče s usklađivanjem poslovnih i privatnih obaveza, a sve to praćeno je lošim snom. Dr. Lyketsos napominje kako se pamćenje u tom slučaju može poboljšati ako se umanji stres.
Kronični stres koji se ne liječi može dovesti do promijenjene funkcije mozga što rezultira pojavom depresije. Depresija kao posljedicu može imati promjene u pamćenju, pokazalo je istraživanje objavljeno u 2022. Dobra vijest je da se takvi problemi učinkovito otklanjanju lijekovima i psihoterapijom.
2. Problemi sa spavanjem
Problemi sa spavanjem, uključujući nesanicu i apneju sna, povezani su s gubitkom pamćenja i demencijom, navodi Harvard Medical School. Nedostatak sna uzrokuje umor, što zauzvrat može dovesti do pojave moždane magle i problema s pamćenjem. Prema istraživanju objavljenom u svibnju 2022. u časopisu Journal of Sleep Research, manje je vjerojatno da će ljudi koji pate od nesanice i apneje za vrijeme spavanja imati dobre rezultate u testovima osmišljenim za mjerenje pamćenja.
Kada se ne liječi, apneja sna utječe na prostornu navigacijsku memoriju, pokazalo je istraživanje objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine. Ova vrsta pamćenja uključuje sposobnost pamćenja uputa i mjesta na koje stavljate stvari poput ključeva, kaže dr. Lyketsos. Jedno od objašnjenja je da se kod osoba s apnejom za vrijeme spavanja dostava kisika u mozak prekida nekoliko stotina puta tijekom noći, objašnjava Lyketsos i dodaje: “Mozak je pod stresom zbog poremećaja kisika pa se ljudi bude”. To kao posljedicu ima umor i gubitak pamćenja.
3. Lijekovi
Gubitak pamćenja ili zaboravljivost mogu biti znak da je potrebno prilagoditi lijekove koje koristite. Prema Američkoj udruzi umirovljenika, nekoliko vrsta lijekova može utjecati na pamćenje, uključujući:
- Lijekovi protiv anksioznosti
- Antidepresivi
- Antihistaminici
- Lijekovi protiv napadaja
- Lijekovi za krvni tlak
- Određeni lijekovi protiv bolova
- Lijekovi za snižavanje kolesterola
- Lijekovi za dijabetes
- Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti
- Tablete za spavanje.
Američka Agencija za hranu i lijekove također upozorava da bi lijekovi za snižavanje kolesterola poznati kao statini mogli malo povećati rizik od reverzibilnih kognitivnih nuspojava, uključujući gubitak pamćenja i zbunjenost.
4. Nedostatak vitamina B12
Niska razina vitamina B12, jednog od vitamina B skupine koji je neophodan za normalno funkcioniranje živaca, može dovesti do zbunjenosti, pa čak i demencije, navodi Cleveland Clinic. Odrasle osobe bi svaki dan trebale unijeti oko 2,4 mikrograma vitamina B12 kroz prehranu, a nalazi se u namirnicama kao što su mliječni proizvodi, meso i riba te hrani obogaćenoj vitaminom B12 kao što su obogaćene žitarice. Postoje faktori koji vas čine posebno podložnima nedostatku vitamina B12, a oni su:
- Ako imate 75 ili više godina
- Poremećaj probavnog sustava
- Pridržavanje veganske ili vegetarijanske dijete
- Uzimanje određenih lijekova, uključujući metformin, inhibitore protonske pumpe ili H2 blokatore i kontracepcijske pilule
- Sjögrenov sindrom
- Pijenje velikih količina alkohola.
5. Tihi moždani udar
Jasno je da moždani udar može promijeniti sposobnost pamćenja, no blagi problemi s pamćenjem također se mogu postupno razviti nakon "tihih moždanih udara" ili onih koji se javljaju bez ikakvih vidljivih simptoma i koji zahvaćaju manje krvne žile, navodi Američko udruženje za srce. Ove promjene u funkciji mozga koje mogu varirati od blagih do teških nazivaju se vaskularnim kognitivnim oštećenjem.
Mozak je posebno osjetljiv na blokirani ili smanjeni protok krvi koji mu uskraćuje kisik i esencijalne hranjive tvari. Osobe s gubitkom pamćenja izložene su većem riziku od moždanog udara, a zaboravljivost može biti rani znak upozorenja na kardiovaskularne bolesti, uključujući moždani udar, pokazalo je istraživanje objavljeno u BMC Public Health 2021.
