Hrvatski dan moždanog udara obilježava se i ove godine 21. lipnja. U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. Donosimo kako prepoznati simptome moždanog udara, po čemu se razlikuju ishemijski i hemoragijski udar, koji su faktori rizika i što poduzeti ako osoba u tvojoj blizini ima moždani udar.
"Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica s posljedicom oštećenja mozga i gubitka funkcija koje taj dio mozga kontrolira", navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
- Ishemijski moždani udar je češći i nastaje kada ugrušak krvi zapriječi dotok krv do mozga. A kada dio mozga ne dobije dovoljno krvi, on prestane s radom i umre.
- Hemoragijski moždani udar je nešto drugačiji. On se događa prilikom krvarenja u mozgu uzrokovanim puknutom krvnom žilom; mozak se ošteti tim krvarenjem.
Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života. Zabluda je da moždani udar dobivaju samo starije osobe. "Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i disabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska, a s najnižom Lihtenštajn", navodi HZJZ.
Simptomi moždanog udara
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Kako možeš znati da osoba ima moždani udar i što poduzeti?
Sumnjaš li da netko ima moždani udar, podvrgni ga testu u tri faze. Zamijetiš li ijedan od ovih simptoma, zovi hitnu pomoć. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
- Lice - pogledaj je li lice simetrično. Čini li ti se da jedna strana “visi”, reci osobi da se nasmije - ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
- Ruke - zatraži da podigne ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
- Govor - na udar može upućivati i nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza. Zatraži osobu da ponovi jednostavnu rečenicu te obrati pozornost na izgovor.
Ako je bolesnik vitalno ugrožen, a netko od ukućana zna primijeniti mjere kardiopulmonalne reanimacije, trebao bi to učiniti što prije. Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar lijekovima koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Može se primijeniti unutar prva tri do četiri i pol sata od nastanka ishemijskog moždanog udara i najčešće spašava živote.
Na slici su prikazani simptomi moždanog udara: glavobolja, slabost na jednoj strani tijela, nerazgovijetan govor, gubitak tonusa jedne strane lica, zamućen vid, gubitak ravnoteže, gubitak svijesti. Broj Hitne pomoći u Hrvatskoj je 194.
Faktori rizika moždanog udara
- Povišeni krvni tlak
- Povišene masnoće u krvi
- Fibrilacija atrija - nepravilni uglavnom prebrzi otkucaji srca
- Šećerna bolest
- Navike poput pušenja i pretjerane konzumacije alkoholnih pića
- Depresija i stres
Gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Prvi korak je prepoznati navedene faktore rizika i promijeniti navike. Više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom.
