Tjelesna aktivnost je vrlo blagotvorna za mozak, smanjuje stres i napetost, poboljšava raspoloženje, kognitivno funkcioniranje (pamćenje, fokus i koncentraciju) i tako smanjuje rizik da mozak prerano ‘ostari’, kaže akademkinja i neurologinja Vida Demarin.
Vježbanje daje mentalnu jasnoću
"Vježbanje je važno za mozak jer tijekom vježbanja dolazi do pojačanog izlučivanja i rada važnih tvari, kao što su hormoni, neurotransmiteri i neurotrofini. Svaki od njih ima svoje funkcije, a njihovo pojačano izlučivanje tijekom vježbanja intenzivira njihovo djelovanje", kaže neurologinja Demarin. Objašnjava da norepinefrin djeluje na pažnju, percepciju i povećava motivaciju.
BDNF je neurotrofin koji omogućuje oporavak neurona, čak i stvaranje novih neurona, a posebno zajedno s hormonima. Osim zaštite neurona, djeluju na raspoloženje, koje je vedrije, a također osigurava mentalnu jasnoću, kaže neurologinja. "Vježbanjem se pojačano izlučuju endorfini koji smanjuju osjet boli. Serotonin poboljšava raspoloženje, a dopamin poboljšava motivaciju, fokus i učenje. Smanjuje se stres, osjećaj napetosti i brige. Poboljšava se raspoloženje, a također vrlo povoljno djeluje na san", kaže Demarin. Dodaje da se hipokampus, dio mozga koji je odgovoran za učenje i pamćenje, povećava tijekom vremena kod ljudi koji redovito vježbaju.
Pomaže i u suzbijanju migrene
"Srce ubrzano radi i povećava se količina krvi koja opskrbljuje mozak dovodeći više kisika i hrane za mozak. A s druge strane, tako pojačana cirkulacija omogućuje pojačano odvođenje štetnih tvari iz mozga", objašnjava Demarin. Vježbanje se pokazalo korisnim i u profilaksi migrene. Kad mlađe žene koje imaju česte migrenske glavobolje počnu redovito vježbati, glavobolje se javljaju rjeđe, kaže Demarin.
Aerobne aktivnosti povećavaju količinu kisika u mozgu
Obično se preporučuje oko pola sata tjelesne aktivnosti dnevno, veći broj dana u tjednu, a vrstu aktivnosti treba izabrati prema osobnim sklonostima, kaže neurologinja Vida Demarin. "Najvažnije je da uživaš u tjelesnoj aktivnosti, da te ona veseli i miče iz rutine svakodnevice, jer već i taj osjećaj ugode ima blagotvorni utjecaj", objašnjava Demarin. Što se vrste aktivnosti tiče, ona svakako treba biti aerobnog tipa - znači da jednakomjernim podražajima dovede do pojačanog rada srca. Tjelesna aktivnost koja nije jednakomjerna, nego je čas brža, a čas sporija, nije aerobna i ne povećava količinu kisika u mozgu. Demarin dodaje da se kao korisni posebno ističu brzo hodanje, plivanje i plesanje. "Najbolji primjer korisne aktivnosti je brzo hodanje, postupno, kroz određeno vrijeme (svaki dan sve dulje i sve brže). Još je djelotvornije ako hodaš u prirodi, uživajući u krajoliku i zelenilu, gdje je i količina kisika povećana", kaže Demarin.
Dokazi vidljivi na magnetskoj rezonanci
"Veći volumen sive tvari mozga, izmjeren pomoću MRI (magnetske rezonance mozga), nađen je u ljudi koji su aktivno vježbali snažnije aerobičke aktivnosti, što bi moglo biti neuroprotektivno. Uz to, redovito vježbanje zbog blagotvornog djelovanja na kognitivne funkcije smanjuje rizik nastanka neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest i Parkensonova bolest)", kaže Demarin. Dodaje da istraživanja pokazuju kako bi već kod djece trebalo nastojati uvesti redovitu tjelesnu aktivnost u ritam života. "Naime, jedna studija je uspoređivala grupu djece koja nisu redovito vježbala s grupom ‘vježbača’. Djeca koja su redovito vježbala, kad su imali zadatak da pređu ulicu i u međevremenu razgovaraju mobitelom, nisu imali nikakvih problema kod ove ‘dvostruke’ aktivnosti, za razliku od djece koja nisu redovito vježbala", kaže Demarin naglašavajući moto Svjetske federacije neurologa da nema zdravlja bez zdravlja mozga.
