U članku donosimo što je epilepsija, koji su uzroci nastanka, simptome epilepsije, simptome noćne epilepsije, vrstama epilepsije, liječenju te razjašnjavamo u kojim slučajevima magnezij pomaže kod epilepsije.
"Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju 'pretjerano podražajne' i reagiraju sinkronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima", piše PLIVAzdravlje.
Epilepsija predstavlja najčešći ozbiljni poremećaj moždane funkcije. U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi. U Europi šest milijuna ljudi boluje od epilepsije, a 300 000 godišnje ih je novodijagnosticiranih. Najveći broj bolesnika s novonastalom epilepsijom su djeca do dvije godine i stariji iznad 65 godina. Do 70 % oboljelih uz odgovarajuće liječenje ne bi imali napadaje, a 40 % oboljelih u Europi ne dobiva takvo liječenje, oko 40 % djece s epilepsijom ima teškoće u školi. Među osobama s epilepsijom u Europi vlada visoka stopa nezaposlenosti. Oboljeli od epilepsije izloženi su stigmatizaciji i predrasudama. Epilepsija šteti zdravlju, ali i svim drugim vidovima života pa može biti fizički, psihički i društveni teret pojedincima i njihovim obiteljima. Većina osoba s epilepsijom vodi normalan život baš kao i sve druge osobe što znači da idu u školu, studiraju, zapošljavaju se, sklapaju brakove, imaju djecu, bave se sportom, smiju voziti automobile itd. Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude.
Koji su uzroci Epilepsije?
Za epilepsiju nema prepoznatljivog uzroka u otprilike polovice ljudi s tim stanjem. U drugoj polovici, stanje se može pratiti kroz različite čimbenike, uključujući:
- Genetski utjecaj. Neke vrste epilepsije, koje su kategorizirane prema vrsti napadaja koji osoba doživljava ili dijelu mozga koji je zahvaćen, javljaju se u obiteljima. U tim slučajevima je vjerojatno da postoji genetski utjecaj. Istraživači su neke vrste epilepsije povezali s određenim genima, ali za većinu ljudi geni su samo dio uzroka epilepsije. Određeni geni mogu učiniti osobu osjetljivijom na uvjete okoline koji izazivaju napadaje.
- Trauma glave. Trauma glave kao posljedica prometne nesreće ili druge traumatske ozljede može uzrokovati epilepsiju.
- Abnormalnosti mozga. Abnormalnosti u mozgu, uključujući tumore mozga ili vaskularne malformacije kao što su arteriovenske malformacije (AVM) i kavernozne malformacije, mogu uzrokovati epilepsiju.
- Moždani udar je vodeći uzrok epilepsije kod odraslih starijih od 35 godina.
- Infekcije. Meningitis, HIV, virusni encefalitis i neke parazitske infekcije mogu uzrokovati epilepsiju.
- Prenatalna ozljeda. Prije rođenja bebe su osjetljive na oštećenja mozga koja mogu biti uzrokovana nekoliko čimbenika, kao što su infekcija kod majke, loša prehrana ili nedostatak kisika. Ovo oštećenje mozga može rezultirati epilepsijom ili cerebralnom paralizom.
- Razvojni poremećaji. Epilepsija se ponekad može povezati s razvojnim poremećajima, poput autizma.
Epilepsija simptomi
Budući da je epilepsija uzrokovana abnormalnom aktivnošću u mozgu, napadaji mogu utjecati na bilo koji proces koji koordinira mozak. Znakovi i simptomi napadaja mogu uključivati:
- Privremena zbunjenost
- Zagledanost u jednu točku (osoba se zagleda u nešto i pri tom je potpuno odsutna)
- Ukočeni mišići
- Nekontrolirani trzajući pokreti ruku i nogu
- Gubitak svijesti ili svjesnosti
- Psihološki simptomi kao što su strah, tjeskoba ili deja vu.
Simptomi se razlikuju ovisno o vrsti napadaja. U većini slučajeva, osoba s epilepsijom će svaki put imati istu vrstu napadaja, tako da će simptomi biti slični od epizode do epizode. Liječnici općenito klasificiraju napadaje kao žarišne ili generalizirane, na temelju toga kako i gdje počinje abnormalna moždana aktivnost.
Noćna epilepsija simptomi
Noćna epilepsija je poremećaj napadaja u kojem se napadaji javljaju tijekom spavanja, unutar sat vremena nakon buđenja ili sat vremena prije spavanja. Nekoliko uobičajenih oblika epilepsije, uključujući epilepsiju frontalnog režnja, može se manifestirati u noćnom stanju. Epilepsija može biti noćna, ako oblik epilepsije izaziva napadaje samo dok osoba spava ili ako se napadaju javljaju u to određeno vrijeme. Ako oboljeli ostane budan u vrijeme kada inače spava, može imati napadaj dok je budan. Imajući to na umu, važno je da ispitanik održava pravilan ciklus spavanja. Remećenje ritma spavanja može izazvati češće epileptičke simptome kod osoba kojima je dijagnosticirana noćna epilepsija i kao što je već spomenuto, čak i dok su budni.
"Ne znaju svi ljudi s noćnim napadajima da ih imaju. Ponekad je jedini simptom glavobolja ili modrica nakon buđenja. Nakon napadaja, osoba se može osjećati iscrpljeno ili kao da je cijelu noć bila budna. To može uzrokovati da budu pospani ili razdražljivi tijekom dana. Noćni napadaji se obično javljaju odmah nakon što osoba zaspi, neposredno prije nego što se probudi ili odmah nakon što se probudi", piše MedicalNewsToday i navodi moguće simptome noćne epilepsije:
- Osoba može plakati ili ispuštati neobične zvukove, osobito neposredno prije nego što se mišići napnu
- Mokrenje u krevet
- Trzanje u snu
- Ugristi se za jezik
- Pasti iz kreveta
- Imati teškoće s buđenjem nakon napada
- Osjećati se zbunjeno ili pokazati druga neuobičajena ponašanja nakon napadaja
- Probuditi se iznenada bez ikakvog razloga.
Simptomi noćne epilepsije su mnogobrojni i ne očituju se kod svih oboljelih jednako
Epileptični napadaji
- Veliki napad. Najčešći su veliki napadaji, popraćeni potpunim gubitkom svijesti, grčevima i pojačanim lučenjem sline. Osoba također može poplaviti, ugristi se za jezik ili se pomokriti.
- Mali napad. Suprotno velikima, postoje i slabiji napadaji, koji su češći kod djece. Manifestiraju se na način da dijete prekine dotadašnju aktivnost i zagleda se u neki predmet. Pri tom je potpuno odsutno.
- Parcijalna epilepsija. Drugu skupinu epileptičnih napadaja čine parcijalni napadi. Parcijalni napadi se dijele na one s jednostavnim i one sa složenim simptomima. Osnovna razlika je u tome što kod onih sa složenim simptomima dolazi do poremećaja svijesti. Izgled parcijalnog napada najviše ovisi o tome koji dio moždane kore je napad zahvatio. Primjerice, epileptičko žarište u motoričkoj kori će rezultirati kočenjem i grčevima zahvaćenih mišića, dok žarište u senzornoj kori uzrokuje osjećaj utrnulosti.
Pomoć osobi koja ima epileptični napadaj
Hrvatska udruga za epilepsiju donosi nekoliko jednostavnih savjeta koji mogu pomoći u ovakvoj situaciji.
- Sačuvajte prisebnost, koliko god dramatičan bio napad.
- Ako napadaj traje dulje od pet minuta, obavezno pozovite hitnu pomoć!
- Obratite pažnju na vrijeme kad je napad započeo jer većina završi u roku od dvije do tri minute i tada nije nužna hitna liječnička pomoć. U suprotnom, birajte 112.
- Spriječite tjelesne ozljede, pogotovo ozljede glave. To ćete najlakše postići, ako pod glavu osobe koja doživljava napadaj stavite jastuk ili neki komad odjeće.
- Osobu koja ima napadaj trebate postaviti u bočni položaj. U tom položaju je bolja prohodnost dišnih puteva i manje su šanse da slina dospije u dišni kanal. Ni u kom slučaju ne pokušavajte staviti neki predmet između zuba osobe koja ima napad. Takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika ili zubi, umjesto da ih spriječe.
- Nemojte pokušati prekinuti napadaj sputavanjem grčenja mišića. Napadaj nije moguće tako zaustaviti, a može doći i do dodatnih ozljeda.
- Dobro je da u blizini budu samo osobe koje pružaju pomoć. Zbunjujuće je za osobu koja je pretrpjela napadaj da, jednom kad dođe sebi, vidi mnogo nepoznatih lica.
- Nastojte da ti govor i geste budu blagi i umirujući. To je osobito važno nakon što napadaj prestane, kada osobi trebate pomoći da dođe k sebi.
Obilježavanjem Ljubičastog dana daje se podrška oboljelim od epilepsije
Liječenje epilepsije
Liječenje epilepsije može pomoći da osoba ima manje napadaja ili potpuno zaustaviti napadaje. Plan liječenja temeljit će se na: ozbiljnosti simptoma, općem zdravstvenom stanju i reakcijama na propisanu terapiju. Neke mogućnosti liječenja uključuju:
- Antiepileptičke lijekove koji mogu pomoći u smanjenju broja napadaja. Kod nekih ljudi mogu ukloniti napadaje. Da bi bio učinkovitiji, lijek se mora uzimati točno onako kako je propisao liječnik.
- Stimulator vagusnog živca. Ovaj uređaj se kirurški postavlja ispod kože na prsima i električno stimulira živac koji prolazi kroz vrat kako bi spriječio napade.
- Ketogena dijeta. Prema Američkoj Zakladi za epilepsiju, više od polovice djece koja ne reagiraju na lijekove imaju koristi od ketogene dijete, a to je dijeta s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata.
- Operacija mozga. Moguće se kirurške intervencije na području mozga koji uzrokuje napade.
"Istraživanja novih tretmana su u tijeku. Jedan od tretmana koji bi mogao biti dostupniji u budućnosti je duboka stimulacija mozga. To uključuje implantaciju elektroda u mozak i generatora u prsa. Generator šalje električne impulse u mozak kako bi pomogao u smanjenju napadaja. FDA je 2018. odobrila korištenje duboke moždane stimulacije kod osoba starijih od 18 godina koje nisu reagirale na najmanje tri lijeka protiv epilepsije. Istražuju se i minimalno invazivne operacije i radiokirurgija", piše Healthline.
Magnezij i epilepsija
Rašireno je mišljenje da suplementacija magnezijem može pomoći u smanjenju učestalosti epileptičnih napadaja. Epilepsy Foundation end Epilepsy Together objašnjava suodnos epilepsije i magnezija: "Minerali su esencijalni nutrijenti. Niske razine minerala natrija, kalcija i magnezija mogu promijeniti električnu aktivnost moždanih stanica i uzrokovati napadaje. Nedostatak minerala je rijedak osim ako ne postoji teška opća pothranjenost, ali sljedeći čimbenici mogu utjecati na razine minerala u tijelu. Niske razine natrija mogu biti uzrokovane lijekovima kao što su diuretici ili karbamazepin i okskarbazepin (Tegretol, Carbatrol, Trileptal), prekomjernim unosom vode ili hormonskim poremećajima. Niska razina kalcija najčešće je posljedica bolesti bubrega ili hormonalnih poremećaja.
Oni također mogu biti povezani s niskim razinama magnezija. Niska razina magnezija može biti posljedica kronične zlouporabe alkohola i loše prehrane. Niska razina magnezija može dovesti do napadaja, a također može uzrokovati nisku razinu kalcija. Osobe s epilepsijom vrlo rijetko trebaju uzimati dodatni natrij, kalcij ili magnezij za kontrolu napadaja. Ako liječnik utvrdi da oboljeli ima niske razine magnezija u tijelu i da nije identificiran temeljni poremećaj, možda bi bilo razumno promijeniti prehranu ili uzeti mineralni dodatak. Uzimanje dodatnih doza određenih minerala može pomoći u sprječavanju nuspojava koje mogu uslijediti nakon dugotrajne primjene nekih lijekova protiv napadaja."
