Antioksidansi igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja našeg organizma, uključujući i zdravlje krvi. Ove moćne tvari štite naše tijelo od štetnih učinaka slobodnih radikala, koji mogu dovesti do raznih bolesti, uključujući i one kardiovaskularne. Najbolji izvori antioksidansa u hrani su jetra, mliječni proizvodi, riba, tamnozeleno povrće, citrusno voće, biljna ulja, orašasti plodovi, tamna čokoloada te mnoge druge namirnice.
U nastavku pročitajte kako antioksidansi doprinose održavanju kardiovasluarnog zdravlja i prevenciji kardiovaskularnih bolesti te koje vrste postoje i u kojim namirnicama ih možemo naći.
Što su antioksidansi i koja je njihova uloga u tijelu?
Antioksidansi su spojevi prisutni u hrani i u našem tijelu, a štite naše stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice, a nastaju kao dio normalnih tjelesnih procesa ili kada smo izloženi vanjskim čimbenicima poput zagađenja ili duhanskog dima.
Uloge antioksidansa u tijelu su:
- Neutralizacija slobodnih radikala, čime smanjuju oksidativni stres i štite stanice od oštećenja.
- Smanjenje oksidativnog stresa i pomoć u smanjenju rizika od razvoja kroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti, dijabetes i određene vrste raka.
- Jačanje imunološkog sustava kako bi se tijelo borilo protiv infekcija i bolesti.
Koje su vrste i izvori antioksidansa?
Antioksidansi dolaze u mnogim oblicima i mogu se naći u različitim namirnicama, što ih čini pristupačnim za uključivanje u svakodnevnu prehranu, uključujući:
- Vitamin A: jetra, mliječni proizvodi, riba i tamnozeleno povrće.
- Vitamin C: citrusno voće, jagode, paprika i brokula.
- Vitamin E: biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenkama i zeleno povrće.
- Bakar, cink i selen su minerali koji djeluju kao antioksidansi i mogu se naći u orašastim plodovima, sjemenkama, mesu i morskim plodovima.
- Flavonoide: čaj, crno vino, citrusno voće, jabuke i tamna čokolada.
- Karotenoide: žuto, narančasto i crveno povrće i voće, kao što su mrkva, slatki krumpir, rajčice i dinje.
Citrusno voće sadrži antioksidanse
Kako antioksidansi utječu na zdravlje krvi?
Antioksidansi su korisni za održavanje optimalnog zdravlja, uključujući i zdravlje krvi kroz redoviti prehrambeni i vitaminski unos.Antioksidansi pomažu u održavanju zdravlja krvnih žila, omogućavajući bolju cirkulaciju krvi i dostavu kisika i hranjivih tvari do svih dijelova tijela.
Određeni antioksidansi, poput vitamina C, povećavaju apsorpciju željeza, ključnog minerala potrebnog za proizvodnju hemoglobina i sprječavanje anemije.
Smanjujući oksidativni stres, antioksidansi pomažu u zaštiti crvenih krvnih stanica od oštećenja, čime se održava njihova funkcija i dugovječnost.
Koje su zdravstvene koristi antioksidansa?
- Antioksidansi pomažu u zaštiti arterija od oštećenja uzrokovanih oksidacijom, čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti.
- Redovita konzumacija antioksidansa može pomoći u smanjenju krvnog tlaka, što je ključno za prevenciju hipertenzije.
- Antioksidansi također mogu smanjiti nakupljanje plaka u arterijama, čime se smanjuje rizik od ateroskleroze, stanja koje može dovesti do srčanog udara ili moždanog udara.
Koja je uloga antioksidansa u prevenciji srpaste anemije?
Antioksidansi, kao što su vitamin E, vitamin C i selen, imaju zaštitne učinke kod osoba sa srpastom anemijom.
Srpasta anemija je genetski poremećaj krvi koji utječe na oblik i funkcionalnost crvenih krvnih stanica. Karakterizira ga proizvodnja abnormalnog hemoglobina, što dovodi do stvaranja srpastih stanica koje mogu blokirati protok krvi i uzrokovati bol, infekcije i oštećenje organa. Oksidativni stres igra značajnu ulogu u srpastoj bolesti tako što potiče upale i povećava krhkost crvenih krvnih stanica.
Nutrijenti mogu pomoći smanjiti oksidativno oštećenje crvenih krvnih stanica, poboljšati njihovu fleksibilnost i smanjiti rizik od komplikacija povezanih s bolešću. Na primjer, vitamin E (antioksidans topiv u lipidima) može stabilizirati stanične membrane i sprječiti oksidaciju masnih kiselina, što je ključno za održavanje integriteta crvenih krvnih stanica.
Koji su zaštitini učinci antioksidansa?
Istraživanja pokazuju da suplementacija antioksidansima može dovesti do poboljšanja u razinama hemoglobina, smanjenja hemolize (razgradnje crvenih krvnih stanica) i smanjenja pokazatelja oksidativnog stresa kod pacijenata sa srpastom anemijom. Osim toga, antioksidansi su povezani sa smanjenjem učestalosti hospitalizacija, ističući njihov potencijal kao komplementarne terapije za upravljanje stanjem.
Štoviše, antioksidansi nisu korisni samo za srpastu anemiju već i za druga stanja povezana s krvlju koja se karakteriziraju povećanim oksidativnim stresom, kao što su talasemija (nasljedni poremećaj krvi povezna s manjkom hemoglobina i crvenih krvnih stanica) i poremećaji preopterećenja željezom. Kod tih stanja, antioksidansi mogu pomoći ublažiti štetne učinke viška željeza, koji može uzrokovati proizvodnju reaktivnih vrsta kisika i pogoršati oksidativno oštećenje.
Kako antioksidasi doprinose kardiovaskularnom zdravlju?
Antioksidansi pomažu u smanjenju oksidacije LDL kolesterola (lošeg kolesterola) koji je ključnu fkator u razvoju arterioskleroze, stanja koje može dovesti do srčanih bolesti.
Antioksidansi imaju važnu ulogu u regulaciji mehanizama zgrušavanja krvi, što može značajno smanjiti rizik od tromboze, stanja koje uzrokuje formiranjem krvnih ugrušaka koji mogu blokirati krvne žile i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanog udara i moždanog udara.
Poboljšanje funkcije endotela (unutarnji sloj krvnih žila) još je jedan važan dio djelovanja antioksidansa. Primjerice, vitamin E, vitamin C i selen imaju zaštitne učinke kod osoba sa srpastom anemijom. Antioksidansi pomažu tako da opuštaju krvne žile što omogućava bolju cirkulaciju i smanjenje krvnog tlaka.
Antioksidansi također, neutralizacijom slobodnih radikala, smanjuju oksidadivni stres koji može dovesti do oštećenja krvnih žila i srca.
Osim toga, antioksidansi imaju protuupalna svojstva (poput citokina) koja pomažu u smanjenju kronične upale, koja igra ključnu ulogu u razvoju raznih kroničnih bolesti ključujući srčane bolesti, dijabetes i rak, što može pomoći u smanjnju rizika od ovih bolesti i njihovoj prevenciji. Osim specifičnih bolesti, smanjenje upale može poboljšati opće zdravlje i pobolj[ati kvalitetu života.
Interakcija antioksidansa s lijekovima
Iako antioksidanti pružaju brojne zdravstvene prednosti, u kombinaciji s nekim lijekovima mogu dovesti do nepredviđenih učinaka.
Pripazite na interakcije s lijekovima
Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, kao što su varfarin ili heparin, trebaju biti oprezne s unosom antioksidansa. Antioksidanti poput vitamina E i omega-3 masnih kiselina mogu pojačati učinak antikoagulansa, povećavajući rizik od krvarenja.
Prije dodavanja antioksidativnih dodataka prehrani ili značajnih promjena u prehrani, osobito ako već uzimate lijekove, važno je da se konzultirate s liječnikom. Liječnik također može pratiti vaše razine zgrušavanja krvi i prilagoditi doze lijekova prema potrebi.
Potencijalne interakcije i nuspojave
Dodaci prehrani s antioksidansima mogu interagirati s određenim lijekovima i medicinskim tretmanima. Na primjer:
- Visoke doze vitamina E mogu povećati rizik od krvarenja, posebno ako se uzimaju s lijekovima za razrjeđivanje krvi.
- Prekomjeran unos vitamina A može dovesti do toksičnosti, sa simptomima kao što su glavobolja, vrtoglavica i mučnina.
- Prekomjerna suplementacija može rezultirati selenozom (trovanje selenom), stanje koje uzrokuje gubitak kose, lomljive nokti i gastrointestinalne probleme.
Antioksidansi i starenje
Starenje je prirodan proces koji se karakterizira postupnim smanjenjem fizioloških funkcija, što dovodi do povećanog rizika od bolesti povezanih sa starenjem. Oksidativni stres doprinosi starenju, a riječ je o stanju u kojem postoji neravnoteža između proizvodnje reaktivnih molekula kisika, i sposobnost tijela da detoksicira te štetne spojeve.
Uloga antioksidansa u borbi protiv oksidativnog stresa
Antioksidansi su molekule koje mogu neutralizirati reaktivne vrste kisika, čime se sprječava oštećenje stanica. Prirodne obrambene sposobnosti tijela protiv antioksidansa uključuju enzime poput superoksid dismutaze (SOD), katalaze i glutation peroksidaze, koji rade na održavanju redoks ravnoteže. Kako starimo, proizvodnja ovih endogenih antioksidansa može se smanjiti, što dovodi do oksidativnog oštećenja.
Prehrambeni antioksidansi i njihova važnost u starenju
Dijeta bogata antioksidansima povezana je s nižim rizikom od bolesti povezanih sa starenjem. Hrana bogata antioksidansima uključuje voće, povrće, orašaste plodove i cjelovite žitarice, koje sadrže vitamine A, C, E i minerale poput selena i cinka. Ti nutrijenti mogu pomoći održavanju zdravog profila krvi smanjujući upalu i štiteći od oksidativnog oštećenja.
Koji je preporučeni dnevni unos antioksidansa?
Ne postoji specifična preporučena dnevna doza za antioksidanse kao cjelinu, ali postoje za neke pojedinačne vitamine i minerale koji su bogati antioksidansima. Na primjer:
- Vitamin C: za odrasle muškarce je 90 mg, a za odrasle žene 75 mg.
- Vitamin E: za odrasle je 15 mg u formi alfa-tokoferola.
- Selen: za odrasle je 55 mikrograma.
Suplementacija antioksidansima
Iako je najbolje uzimati antioksidanse putem hrane, postoje situacije kada dodaci prehrani mogu biti potrebni ili korisni. Na primjer, pojedinci s prehrambenim ograničenjima, određenim zdravstvenim stanjima ili povećanim oksidativnim stresom mogu zahtijevati suplementaciju. Izuzetno je važno konzultirati se s liječnikom prije početka bilo kakvog režima suplementacije, jer visoke doze antioksidansa mogu imati štetne učinke i mogu međusobno djelovati s lijekovima.
Odaberite visokokvalitetne suplemente od uglednih proizvođača kako biste znali kolike doze antioksidansa uzimate. No, iako suplementi mogu služiti kao dodatak zdravoj prehrani, oni ju ne bi trebali zamijeniti.
Uloga suplemenata u postizanju preporučenog unosa
Za osobe s prehrambenim ograničenjima ili povećanim potrebama, suplementi mogu pomoći u postizanju preporučenog unosa antioksidansa. Mogu biti posebno korisni za:
- Vegetarijance i vegane koji bi mogli trebati suplementirati vitamine poput B12 i D, koji se obično nalaze u životinjskim proizvodima.
- Trudnice ili dojilje koje imaju povećane prehrambene potrebe i mogu zahtijevati dodatnu suplementaciju.
- Starije osobe kod kojih se može pojaviti smanjena sposobnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane.
Izazovi u suplementaciji antioksidansima
Iako su koristi antioksidansa iz hrane dobro poznate i dokazane, učinkovitost dodataka prehrani antioksidansima u produljenju životnog vijeka ili značajnom poboljšanju ishoda povezanih sa starenjem još se uvijek istražuje. Neka istraživanja sugeriraju da dodaci prehrani možda nemaju iste korisne učinke kao antioksidansi prisutni u hrani. Štoviše, antioksidansi mogu djelovati kao prooksidansi (kemikalije koje uzrokuju oksidativni stres) pod određenim uvjetima, potencijalno uzrokujući štetu.
Simptomi nedostatka antioksidansa
Simptomi nedostatka antioksidansa mogu biti suptilni i mogu se postupno razvijati. Neki uobičajeni znakovi uključuju:
- Stalni umor i nedostatak energije
- Češće infekcije
- Sporo zacjeljivanje rana
- Problemi s kožom kao što su prerano starenje, bore i beživotan ten mogu sugerirati nedostatak antioksidansa.
- Problemi s vidom kao što su loš noćni vid i povećani rizik od degeneracije makule (žuta pjega) povezane s dobi.
- Gubitak pamćenja i smanjena kognitivna funkcija.
Razine antioksidansa u krvi i testiranje
Ravnoteža između antioksidansa i slobodnih radikala u tijelu ključni je pokazatelj oksidativnog stresa i općeg zdravlja. Neravnoteža, s višim razinama slobodnih radikala i nižim razinama antioksidansa, može signalizirati povećani rizik od kroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes i rak.
Praćenje razina antioksidansa u krvi može pomoći u identifikaciji rizika i promjena za obnovu ravnoteže, smanjenje oksidativnog stresa i potencijalno spriječiti pojavu ili napredovanje bolesti.
Koji su testovi krvi za mjerenje razine antioksidansa?
Postoje razni testovi krvi za mjerenje razina antioksidansa i procjenu oksidativnog stresa. Takvi testovi mogu procijeniti razine specifičnih antioksidansa, kao što su vitamini A, C, E i selen, ili pružiti sveobuhvatniju procjenu ukupnog antioksidativnog kapaciteta (eng.Total antioxidant capacity ili TAC). Neki od uobičajeno korištenih testova uključuju:
- Testovi koji mjere razine pojedinačnih antioksidativnih vitamina u krvi. Na primjer, tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (engl. High performance liquid chromatography ili HPLC) može se koristiti za kvantifikaciju vitamina A, C i E.
- Ukupni antioksidativni kapacitet (TAC) procjenjuje ukupnu sposobnost plazme krvi da neutralizira reaktivne vrste kisika.
- Testovi aktivnosti glutation peroksidaze (GPx) i superoksid dismutaze (SOD) kojima se procjenjuju aktivnost specifičnih antioksidativnih enzima koji igraju ključne uloge u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja.
Značaj za procjenu zdravlja
Rezultati testova kojima se provjerava razina antioksidansa mogu pružiti vrijedne informacije za procjenu zdravlja i prevenciju bolesti. Niske razine specifičnih antioksidansa ili smanjeni TAC mogu ukazivati na neadekvatan prehrambeni unos, povećani oksidativni stres ili povećani rizik za razvoj kroničnih bolesti. S druge strane, optimalne razine antioksidansa povezane su s nižim rizikom od bolesti.
Liječnici mogu koristiti rezultate ovih testova za preporuku prehrambenih promjena, promjena načina života ili suplementacije antioksidansima kako bi poboljšali antioksidativni status i opće zdravlje pojedinca.
Zaključno o antioksidansima
Antioksidansi su ključni za zaštitu našeg tijela od štetnih učinaka oksidativnog stresa i slobodnih radikala, koji mogu dovesti do oštećenja stanica, upale i razvoja kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti. Održavanje uravnotežene razine antioksidansa u krvi ne samo da pomaže u zaštiti crvenih krvnih stanica i očuvanju njihove funkcionalnosti, već i igra vitalnu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvnih žila.
Prehrana bogata antioksidansima iz prirodnih izvora poput voća, povrća, orašastih plodova i cjelovitih žitarica može značajno doprinijeti smanjenju rizika od ovih bolesti, ali u nekim slučajevima, primjerice kod vegetarijanaca i vegana, možda će biti potrebna suplementacija.
