Eritrociti (Erc), poznati i kao crvena krvna zrnca i crvene krvne stanice najbrojnije su stanice u u krvi i odgovorne su za prijenos kisika iz pluća do različitih tkiva i organa te za uklanjanje ugljičnog dioksida iz tijela.
Eritrociti su vrsta krvnih stanica koje se stvaraju u koštanoj srži i nalaze se u krvi. Eritrociti sadrže protein hemoglobin koji prenosi kisik iz pluća u sve dijelove tijela. Provjera broja eritrocita u krvi obično je dio kompletne krvne slike. Stanje eritrocita može ukazivati na anemiju, dehidraciju, pothranjenost i leukemiju.
Koja je struktura i funkcija crvenih krvnih stanica?
Eritrociti imaju karakterističan oblik i strukturu oblika diska s ravnim središtem što im omogućuje da se lako kreću kroz krvne žile. Glavna uloga eritrocita je transport i izmjena plinova (kisik, ugljični dioksid) između pluća i tkiva.
Evo kako se to događa u stvarnom vremenu - u kapilarama pluća hemoglobin veže udahnuti kisik, stvarajući oksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima, a time i arterijskoj krvi, jarko crvenu boju. Eritrociti bogati kisikom tada putuju kroz arterije dok ne dođu do kapilara tkiva.
U kapilarama tkiva kisik se oslobađa iz hemoglobina i difundira u tkiva. Istovremeno se ugljični dioksid iz tkiva veže na hemoglobin, stvarajući deoksihemoglobin. Ova tvar daje eritrocitima i venskoj krvi purpurno plavu boju. Eritrociti bogati ugljičnim dioksidom zatim venskom krvlju putuju prema srcu, a zatim u pluća. Unutar plućnih kapilara, ugljični dioksid se oslobađa iz hemoglobina u zamjenu za novu dozu kisika.
Kako se eritrociti proizvode?
Eritrociti se proizvode kroz eritropoetzu, odnosno proces koji se sastoji 3 faze: proizvodnja, zrelost i uništenje. Eritropoezom, matična stanica koja se zove hematopoetska matična stanica (hematopoietic stem cell - HSC ) sazrijeva u potpuno zrelo crveno krvno zrnce ili eritrocit.
Stanica napreduje kroz mnoge faze da bi se to dogodilo. Sve vrsta krvnih stanica (crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti) počinje kao HSC. Da bi se crvena krvna zrnca konačno formirala, HSC postaje uobičajena mijeloična pretka (common myeloid progenitor - CMP) stanica. CMP može sazreti u crvene krvne stanice, trombocite ili neke vrste bijelih krvnih stanica.
CMP koji na kraju postaje crvena krvna stanica razvija se u megakariocitno-eritroidnu progenitorsku stanicu (megakaryocyte-erythroid progenitor cell - MEP). Nakon što se razvije u MEP, stanica je na putu da postane crvena krvna stanica. Kako se razvija, prolazi kroz sljedeće faze:
- Proeritroblast
- Eritroblast
- Normoblast
- Retikulocit
- Eritrocit (potpuno zrela crvena krvna zrnca).
Koštana srž oslobađa zrele krvne stanice u krvotok. Nakon što dođu u krvotok, crvena krvna zrnca mogu prenositi kisik iz pluća u tkiva te ugljični dioksid iz tkiva u pluća kako bi bio izdahnut.
Faktori koji utječu na proizvodnju crvenih krvnih stanica. Eritropoetin, koji proizvodi peritubularne kapilarne stanice bubrega, ključan je za proizvodnju crvenih krvnih stanica. Problemi s crvenim krvnim stanicama mogu biti uzrokovani bolestima ili nedostatkom željeza ili vitamina u prehrani, a neke bolesti crvenih krvnih stanica su nasljedne. Bolesti crvenih krvnih stanica uključuju mnoge vrste anemije.
Što je krvna slika i kako se mjere standardne vrijednosti?
Normalne vrijednosti eritrocita u krvi, ovise o dobi, spolu i drugim čimbenicima. Na laboratorijskim nalazima vrijednost eritrocita označava se kraticom Erc, a broj eritrocita izražava se po mikrolitri krvi. Za određivanje poremećaja eritrocita u obzir se uzima i koncentracija hemoglobina u eritrocitima.
Referentne vrijednosti eritrocita (Erc) variraju ovisno o spolu:
- Kod žena od 3,86 do 5,08 x 10^12 eritrocita po litri krvi
- Kod muškaraca od 4,34 do 5,72 x 10^12 eritrocita po litri krvi
Što znače povišeni eritrociti u krvi?
Kada su eritrociti u krvi povišeni, to se stanje naziva eritrocitoza ili policitemija. Postoje dva oblika eritrocitoze - primarna i sekundarna. Kako navodi Cleveland Clinic, primarna eritrocitoza obično nastaje kao posljedica nepravilnosti u samim eritrocitima ili u koštanoj srži koja ih proizvodi. Dok se sekundarna eritrocitoza odnosi na sve probleme koji nastaju izvan koštane srži i može biti reakcija tijela na stanja koja izazivaju smanjenje razine kisika u krvi kao što je bolesti pluća.
Broj eritrocita se također povećava u stanjima kada je smanjena dostupnost kisika u okolišu, primjerice na velikim nadmorskim visinama ili kod pušača. Kod pušača krv postaje zasićena ugljikovim dioksidom te budući da su brojni eritrociti okupirani ugljikovim dioksidom, ne mogu prenositi kisik pa tijelo taj problem nadoknađuje povećanom proizvodnjom eritrocita. Kada su eritrociti u krvi visoki, može doći do povećane viskoznosti krvi i smanjenog protoka krvi kroz krvne žile. To može dovesti do različitih simptoma uključujući vrtoglavicu, glavobolju, umor, poteškoće s disanjem i povećanu sklonost trombozi.
Što znače sniženi eritrociti u krvi?
Niske razine eritrocita ukazuju na anemiju. Anemija može biti uzrokovana različitim faktorima uključujući nedostatak željeza, nedostatak vitamina B12 ili folne kiseline, kronične bolesti, nasljedne poremećaje ili krvarenje. Kada su eritrociti u krvi niski, tijelo može patiti od nedostatka kisika. To može rezultirati simptomima kao što su umor, blijedilo, kratkoća daha, vrtoglavica, ubrzan puls i opća slabost. Teški slučajevi anemije mogu imati ozbiljnije posljedice na zdravlje uključujući oštećenje srca i drugih organa.
Eritrociti u urinu
Krv u urinu znači da se u urinu nalaze crvena krvna zrnca (red blood cells - RBC). Često, urin izgleda normalno golim okom, ali kada se provjeri pod mikroskopom, sadrži veliki broj crvenih krvnih stanica. U nekim slučajevima mokraća je ružičasta, crvena ili boje čaja, što se može vidjeti i bez mikroskopa i to je ujedno i glavni simptom krvi u mokraći.
Zašto se pojavljuje krv u urinu?
Većina uzroka krvi u mokraći nije ozbiljna. Na primjer, teška tjelovježba može uzrokovati pojavu krvi u mokraći, koja često nestane za jedan dan. Drugi, ozbiljniji uzroci uključuju: rak, infekcija ili bolest bubrega, infekcija mokraćnog sustava, povećana prostata, kamenci u bubregu ili mjehuru, određene bolesti (poput anemije srpastih stanica i cistične bolesti bubrega), ozljeda bubrega. Neki lijekovi uzrokuju pojavu krvi u mokraći i kod mnogih ljudi se imaju bez ikakvih drugih povezanih problema.
Krv u urinu često se može dijagnosticirati testovima urina. Liječenje ovisi o uzroku krvi u mokraći.
Crvene krvne stanice ili eritrociti
Koja je poveznica između eritrocita i hemoglobina?
Hemoglobin (Hb) je protein prisutan u eritrocitima koji ima ključnu ulogu u prijenosu kisika iz pluća u tkiva te uklanjanju ugljičnog dioksida iz tijela. Ovaj složeni protein sastoji se od četiri podjedinice, a svaka od njih nosi željezo. Hemoglobin je crvene boje, dajući krvnoj plazmi karakterističnu crvenu nijansu.
Mean Corpuscular Hemoglobin ili MCH i Mean Corpuscular Hemoglobin Concentration ili MCHC su parametri koji se koriste za procjenu hemoglobina u crvenim krvnim stanicama odnosno eritrocitima. MCH se odnosi na prosječnu količinu hemoglobina unutar pojedinačnog eritrocita.
MCH ili prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu za muškarce i žene je 27,4 - 33, 9
MCHC ili prosječna koncentracija hemoglobina u 1 L eritrocita za žene i muškarce je 320 - 345 g/l
Referentne vrijednosti hemoglobina (Hb)
- Kod žena od 119 do 157 g/L
- Kod muškaraca od 138 do 175 g/L
Uobičajeni poremećaji povezani s crvenim krvnim stanicama su: anemija, policitemija, bolest srpastih stanica.
Što je anemija?
Anemija se javlja kada se smanji broj cirkulirajućih crvenih krvnih stanica. Kada se to dogodi, krv ne može osigurati dovoljno kisika tijelu. Osoba s anemijom može se osjećati umorno ili slabo. Različita zdravstvena stanja mogu rezultirati niskim razinama eritrocita i uzrokovati anemiju. Postoji mnogo vrsta anemije. Kod nekih ljudi može biti teško identificirati što uzrokuje nizak broj crvenih krvnih zrnaca.
Tri su glavna uzroka anemije
Anemija uzrokovana gubitkom krvi. Gubitak krvi može dovesti do niske razine željeza u krvi, uzrokujući anemiju. Može biti akutan i kroničan. Neki uzroci akutnog gubitka krvi uključuju operaciju, porod i traumu. Međutim, kronični gubitak krvi češće je odgovoran za anemiju. Kronični gubitak krvi može biti posljedica stanja kao što su čir na želucu, endometrioza, rak ili neka druga vrsta tumora.
Smanjeni ili oslabljeni eritrociti. Koštana srž je meko, spužvasto tkivo u središtu kostiju i igra ključnu ulogu u stvaranju eritrocita. Srž proizvodi matične stanice, koje se razvijaju u eritrocite, bijele krvne stanice i trombocite. Niz bolesti može utjecati na koštanu srž. Jedna od njih je leukemija, vrsta raka koja izaziva prekomjerno stvaranje abnormalnih bijelih krvnih stanica. To ometa proizvodnju eritrocita.
Uništavanje eritrocita. Eritrociti obično imaju životni vijek od 120 dana. Međutim, tijelo ih može uništiti ili ukloniti prije nego završe svoj prirodni životni ciklus u krvotoku. Autoimuna hemolitička anemija je uzrokovana uništavanjem eritrocita. Javlja se kada imunološki sustav zamijeni eritrocite za stranu tvar i napadne ih.
Tipovi anemije i simptomi
Postoje mnogi oblici anemije, a svaki tip ima specifične simptome.
- Anemija uzrokovana nedostatkom željeza. Česti uzroci su: teške menstruacije, prehrana siromašna željezom, učestalo darivanje krvi, dugotrajno fizičko naprezanje, određene bolesti npr. Chronova, lijekovi koji iritiraju želudac poput ibuprofena. Simptomi su: umor, magla u glavi, hladni ekstremiteti.
- Anemija zbog nedostatka vitamina B12. Može nastati ako osoba ne konzumira ili ne apsorbira dovoljno B12, njezin broj crvenih krvnih zrnaca može biti nizak. Simptomi su: teškoće pri hodanju, zbunjenost i zaboravljivost, problemi s vidom, dijareja, gladak crveni jezik.
- Aplastična anemija. Ovo rijetko stanje krvi događa se kada koštana srž ne može proizvesti dovoljno novih eritrocita. Najčešće je posljedica autoimune bolesti koja oštećuje matične stanice. To se događa unatoč normalnoj razini željeza. Simptomi su: umor, česte infekcije, kožni osip, lako stvaranje modrica.
- Hemolitička anemija. Ova vrsta anemije događa se kada se eritrociti unište brže nego što tijelo može proizvesti nove. Razna stanja mogu uzrokovati hemolitičku anemiju, poput autoimunih bolesti, infekcija, problema s koštanom srži i nasljednih stanja kao što su bolest srpastih stanica i talasemija.
Utjecaj načina života i prehrane na zdravlje crvenih krvnih stanica
Prehrana, vježbanje i način života mogu utjecati na broj crvenih krvnih stanica i njihovu funkciju.
Prehrana za zdrave eritrocite
Tijelo zahtijeva određene vitalne hranjive tvari za stvaranje crvenih krvnih stanica uključuju željezo, bakar, folat, vitamin A, B12, C i vitamin E. Konzumacija hrane koja sadrži ove hranjive tvari može pomoći povećati broj crvenih krvnih stanica. Ako ne dobivate dovoljnu količinu nutrijenata dodaci prehrani mogu pomoći u povećanju broja crvenih krvnih stanica u tijelu. Ali prije nego što se odlučite za suplementaciju razgovarajte s liječnikom, osobito ako već uzimate neke druge lijekove.
Stil života koji doprinosi zdravlju crvenih krvnih stanica
Raznolika prehrana bogata vitaminima i mineralima, redovito vježbanje (tijekom vježbanja tijelo dobiva više kisika), umjeren unos alkohola. Ako imate višak eritrocita smanjite količine željeza koje unosite kroz crveno meso, pijte više vode, izbjegavajte diuretike kao što su kofeinska pića i alkohol.
Najnovije spoznaje u liječenju poremećaja crvenih krvnih stanica
Iako je dijagnoza anemije relativno jednostavan i jasan pothvat, budući da se uglavnom temelji na mjerenju hemoglobina u punoj krvi, točna karakterizacija poremećaja crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) postala je glavni oslonac.
Tehnološki napredak koji se dogodio u laboratorijskoj medicini u novije vrijeme omogućio je uvođenje širokog niza inovacija i za dijagnostiku crvenih krvnih zrnaca, uglavnom predstavljenih modularnom automatizacijom, digitalnom hematologijom, inovativnim parametrima eritrocita i prilagodbom disruptivnih tehnologija laboratorijskoj hematologiji, posebno spektrometrije masa i molekularne biologije. Ova važna otkrića uvelike su pridonijela proširenju dijagnostičkih metoda.
U doglednoj budućnosti, bolje razumijevanje fenotipske heterogenosti poremećaja eritrocita, također potpomognuto IT alatima kao što su ekspertni dijagnostički sustavi ili umjetne neuronske mreže, poboljšat će globalno upravljanje ovim poremećajima na više razina. Ipak, bit će potrebno riješiti neka dodatna pitanja, povrh svega trenutni nedostatak usklađenosti u laboratorijskoj hematologiji.
Izvori za članak: Johns Hopkins, Medical News Today, Journal Of Laboratory And Precision Medicine, Cleveland Clinic, HNS, Poliklinika Breyer
