Tromboza je bolest krvožilnog sustava koju uzrokuje nastanak krvnih ugrušaka (tromba), primarno u venama, koji potom putuju krvotokom kroz tijelo. O uzrocima i liječenju ove bolesti razgovarali smo s dr. med. Zlatkom Čačićem iz Specijalne bolnice Arithera.
Uzroci nastanka duboke venske tromboze su različiti i često kompleksni. "Ozljeda venskog zida - stijenke, upalni procesi stijenke, hematološki faktor (promjene u procesu zgrušavanja krvi), mirovanje - imobilizacija, stanje nakon operacije", rekao je dr. Zlatko Čačić.
Ponekad na uzroke venske tromboze ne možemo utjecati i ne može znati imamo li trombozu dok ne dobijemo simptome koji ukazuju na tu bolest krvožilnog sustava.
"Simptomi su prvenstveno oticanje ekstremiteta - noge ili ruke, težina i bol u ekstremitetima, cijanoza - plavilo otečenog ekstremiteta", objasnio je dr. Čačić dodajući: "prepoznavanje tromboze često nije jednostavno, posebice ako se radi o samoj traumi kao uzroku - često je nakon udarca ili prijeloma noga već otečena, a sa sobom povlači još simptoma koji su tipični i za trombozu. Danas se prepoznavanje temelji na dijagnostičkim pretragama od kojih je najvažniji UZV - Doppler, odnosno na laboratorijskim analizama: d-dimeri uz analizu faktora zgrušavanja krvi."
S obzirom na to da je tromboza, zapravo krvni ugrušak, može se pojaviti u bilo kojoj veni unutar lubanje, vrata, ruku, trupa kao i u nogama. Međutim, najčešće se pojavljuje u donjim ekstremitetima, odnosno nogama.
Razvoj tromboze
Kao i na mnoge bolesti i na nastanak tromboze utječe genetika. "Danas svakako znamo da genetika utječe na pojavu tromboze. Prenose se određene genetske sklonosti kod mutacija određenih gena, kod povišenog broja krvnih pločica, trombocitoze i trombofilije. Pojedinim uobičajenim pregledima poput vađenja krvi određeni faktori se mogu pronaći, a kod poznate tromboze u obitelji poznavanje mutacija gena može biti dobra prevencija kod potomaka, u djece smanjenju rizik", objasnio je dr. Čačić.
No, genetika nije jedini čimbenik koji utječe na nastanak tromboze, čimbenici rizika su "viša životna dob, spol (učestalije je kod žena), godišnje doba (češća u zimskim mjesecima), aktivnost, imobilizacija koja je visok rizični faktor", rekao je dr. Čačić.
Metode liječenja
Ako se osoba već susrela s trombozom, odnosno imala je krvne ugruške, nastanak novih krvnih ugrušaka može se spriječiti antikoagulacijskim lijekovima. Antikoagulacijski lijekovi mogu spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka blokiranjem faktora zgrušavanja. Isto tako, može se primijeniti i antiagregacijska terapija. Obje terapije su pod kontrolom stručnjaka. Uz to je je važno izbjegavati dehidraciju.
"Osnovno liječenje tromboze sastoji se u primjeni lijekova za otapanja samog tromba. Odstranjenje tromba drugim metodama ili primjenom lijekova za regulaciju zgrušavanja krvi antikoagulansa, odnosno prevencijom stvaranja novih ugrušaka. Tromboza se u većini slučajeva danas uspješno i trajno liječi nekad ipak uz manje ili veće trajne posljedice!" rekao je dr. Čačić te nastavio o promjenama životnih navika.
"Prvenstveno u cilju izbjegavanja najgore posljedice, plućne embolije, potrebno je mirovanje na duže ili kraće vrijeme, dakle izbjegavanje kretanja ili opterećenja. Svakako u prevenciji treba izbjegavati dehidraciju, biti oprezan kod povreda i mirovanja uzrokovanih imobilizacijom, izbjegavati vožnju avionom kod poznate tromboze u ranom stadiju, kontrolirano koristiti lijekove protiv zgrušavanja krvi, jesti određene namirnice poput zelenog povrća", objasnio je dr. Čačić.
Isto tako, tromboza može djelovati na različitim dijelovima tijela i ne mora kod svake osobe djelovati na jednaki način. "Posljedice tromboze mogu biti lokalne i sistemske, lokalne u nozi ili ruci gdje se pojavljuje opisani simptomi, a sistemski najčešće i najopasnija plućna embolija sa posljedicom smrti ili manje ili većeg stupnja invaliditeta, zatajenje srca, popuštanje srca, smetnje disanja", rekao je dr. Čačić.
No, dr. Čačić ipak naglašava ako se ne liječi tromboza u kombinaciji s nekim bolestima, poput plućne embolije može završiti kobno. "Neke od bolesti, takozvane sistemske bolesti, poremećaji zgrušavanja krvi mogu pogoršati stanja i dovesti do kobnih posljedica", zaključio je dr. Čačić.
