Savjeti kako se riješiti kilogram iskaču na sve strane i neki od njih su dobri i korisni, a neki baš i nisu. Otkrivamo top pet loših savjeta koje trebate odbaciti, ako planirate mršaviti.
Nemojte jesti banane
Neke zdrave namirnice, a u to spadaju banane sadrže više ugljikohidrate u usporedbi s nekim drugim voćem i povrćem, ali istina je i da nas ta razlika u količini ugljikohidrata neće udebljati. Mala banana sadrži 23 g ugljikohidrata, a mala jabuka 21 g. Ako pokušavate smršaviti, trebate voditi računu o ukupnom unosu ugljikohidrata i šećera u jednom danu, a ne si uskraćivati cijeli niz namirnica. Ključ uspjeha leži u odluci da ne pretjerujete niti s jednom vrstom hrane. Držite se ovog savjeta i ne dramite oko mrkve u salati ili banane u zobenim pahuljicama. Također se ne opterećujte s prirodnim šećerima iz namirnica jer oni nisu jednaki kao dodani šećeri u keksima, sladoledu i ostalim namirnicama.
Izbjegavajte gluten
Gluten trebaju izbjegavati osobe oboljele od celijakije i osjetljive na gluten. U protivnom, izbjegavanje glutena može uzrokovati i debljanje jer su proizvodi bez glutena uglavnom puni šećera i drugih umjetnih sastojaka. Osim toga, ako vam se prehrana bazira na povrću, voću, zdravim izvorima proteina iz mesa i ribe te ograničenoj količini cjelovitih žitarica nećete unijeti značajniju količinu glutena. Znači, ako nemate medicinski razlog za izbjegavanje glutena ovo bi trebao biti prihvatljiv način njegova unosa za većinu ljudi. Problem s glutenom je taj što većina ljudi konzumira gluten iz tjestenine, bijelog kruha i drugih nezdravih izvora. Međutim, ako tu vrstu glutena zamijenite s četiri kriške bezglutenskog kruha i dva bezglutenska keksa nakon ručka, opet ste na istom jer su i slatkiši bez glutena i dalje slatkiši. Za mršavljenje je dobro eliminirati gluten koji se nalazi u kruhu, keksima, kolačima, ali ih nemojte zamijeniti njihovom bezglutenskom verzijom.
Izbjegavajte žutanjke, držite se bjelanjaka
Iako se potkraj 20. stoljeća smatralo kako unos više od dva jaja tjedno može povisiti kolesterol, novija istraživanja otkrivaju kako to ipak nije točno. Znanstvenici sa Sveučilišta u Granadi su otkrili kako unos do sedam jaja tjedno ne povisuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Iako jaja obiluju kolesterolom, značajniji utjecaj na rast kolesterola imaju zasićene masti i transmasne kiseline koje su u najvećoj mjeri prisutne u crvenom mesu, industrijskim slatkišima, grickalicama i pekarskim proizvodima. Jaja su relativno jeftina namirnica bogata kvalitetnim proteinima, mineralima, folnom kiselinom i vitaminima B skupine te u samo 70 kalorija po komadu imaju viši udio nezasićenih masnih kiselina od udjela zasićenih masti. Istraživanja su također pokazala kako unos jednog jajeta dnevno može prevenirati moždani udar. Konzumacija cijelog jajeta osigurava unos vitamina D, B12 te minerala selena, cinka i željeza.
Sve kalorije su jednake
Izraz "prazna kalorija" koristi se za hranu koja ima vrlo malu ili nikakvu hranjivu vrijednost. Primjerice, 2 dl soka od svježe cijeđene naranče sadrži 112 kalorija, ali također sadrži kalij i osigurava 100 posto dnevne doze vitamina C, dok ista količina gaziranog soka s okusom naranče ima 120 kalorija i nema nijednu hranjivu tvar. Gazirani sok ima prazne kalorije, dok prirodni sok od naranče nema. Generalno, što je hrana više obrađena, ona sadrži manje hranjivih elemenata: vitamina, minerala, vlakana, supstanci neophodnih za borbu protiv raka tzv. fitokemikalije, i sadrži više masnoće, šećera i praznih kalorija. Kalorije iz graha koji je ukusno pripremljen (sa suhim rebrima) i kalorije od kukuruznih kokica neće ni približno isto dati osjećaj sitosti. Ne treba zaboraviti da kod svega ulogu ima i glikemijski indeks, odnosno pobuđivanje gušterače na lučenje inzulina. Što je više vlakana, manje je inzulina, ali što je više šećera u namirnici, potrebno je više inzulina i naravno, što je više inzulina, više se produbljuje osjećaj gladi. Budući da danas gotovo u svim namirnicama ima fruktoznog šećera (keksi, kečap, jogurti, gazirani napitci, kruh, pecivo) ne treba čuditi da je suvremeni čovjek stalno gladan. Od brojanja kalorija važnije je paziti što jedete i u kojoj količini, prednost treba dati namirnicama koje su nutritivno bogate.
Birajte namirnice s manjom količinom masnoće (low-fat)
Držite se podalje od proizvoda s oznakom "malo masnoće", "light" ili "lagano". Dakle, prilikom kupovine, birajte "normalnu" verziju proizvoda koja sadrži masti, a bilo bi dobro da na vašem standardnom jelovniku mjesto pronađu zdrave masnoće koje se nalaze u avokadu, orašastim plodovima i raznim sjemenkama jer zdrave masti vas dulje drže dulje sitima, a tako ćete izbjeći prekomjeran unos kalorija. Teorija da masti debljaju je zastarjela i odbačena, budući da su znanstvenici otkrili da dijeta siromašna mastima, a bogata ugljikohidratima dovodi do debljanja. Nutricionisti preporučuju dnevni unos od oko 30 posto masti iz zdravih izvora. Low-fat proizvodi obično sadrže više dodanog šećera jer se tako pokušava "maskirati" nedostatak masnoće, ali takva hrana ne zadovoljava potrebe organizma i brzo se javlja osjećaj gladi, a rezultat je veći unos kalorija i debljanje.
Članak je iz arhive missZDRAVE i sada je ponovno objavljen.
