Kronična bubrežna bolest (KBB) prema procjenama pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta, a predviđa se da će do 2040. postati peti vodeći uzrok smrti.
U Hrvatskoj živi oko 300 tisuća osoba oboljelih od kroničnih bubrežnih bolesti, u raznim fazama oboljenja. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju, a oko 4000 kroničnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Bubrezi imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja jer pročišćavaju krv od štetnih tvari, viška tekućine i elektrolita poput natrija i kalija. Osim toga, sudjeluju u regulaciji krvnog tlaka, proizvodnji crvenih krvnih stanica i održavanju ravnoteže kalcija u tijelu. Kada su bubrezi oštećeni, njihova sposobnost filtriranja otpada i održavanja ravnoteže je ugrožena, što dovodi do nakupljanja toksina, zadržavanja tekućine i neravnoteže elektrolita. To može uzrokovati niz zdravstvenih problema, od visokog krvnog tlaka do bolesti srca i oslabljenih kostiju. Oštećenje bubrega može s vremenom napredovati do kronične bolesti bubrega i zatajenja bubrega.
Oštećenje bubrega može utjecati na gotovo svaki dio vašeg tijela – no postoje jednostavne promjene u životnom stilu koje možete odmah usvojiti kako biste održali zdravlje vaših bubrega.
Ovih sedam navika mogu štetiti vašim bubrezima i trebali biste ih izbjegavati:
Često uzimanje lijekova protiv bolova
Uobičajeni protuupalni lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta poput ibuprofena i aspirina mogu oštetiti bubrežne kanaliće, male strukture u bubrezima koje vraćaju važne tvari i tekućinu u krv. Kada dođe do upale i smanjenog protoka krvi u bubrezima, može doći do nakupljanja otpada i tekućine u tim kanalićima, što ometa njihov normalan rad i može oštetiti bubrege. Vjerojatnije je da će se to dogoditi kod starijih osoba ili kod onih s drugim zdravstvenim problemima.
Osobe koje već imaju kroničnu bubrežnu bolest trebale bi izbjegavati ove lijekove protiv bolova osim ako im ih nije propisao liječnik koji može pratiti funkciju bubrega. Kako biste smanjili rizik od nuspojava, lijekove protiv bolova koristite u najkraćem mogućem vremenskom periodu i u dozi preporučenoj na pakiranju.
Nedovoljan unos vode
Voda je potrebna bubrezima za uklanjanje otpada. Ljudi koji ne piju dovoljno vode mogu riskirati oštećenje bubrega, osobito kada je vruće. Zbog dehidracije bubrezi proizvode jako koncentrirani urin izmijenjenih kemijskih i fizikalnih svojstava i ima više razine minerala i drugih otpadnih tvari što povećava rizik od bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnog sustava koje mogu oštetiti bubrege.
Neke osobe s zdravstvenim problemima, poput bolesti jetre ili zatajenja srca, mogu imati ograničen unos tekućine. Međutim, za većinu ljudi preporučuje se unos od 1,5 do 2 litre vode dnevno (oko šest do osam čaša).
Prekomjerna konzumacija alkohola
Bubrezi reguliraju količinu vode u tijelu. Alkohol može uzrokovati dehidraciju što može poremetiti njihovu funkciju. Prekomjerno pijenje alkohola također može povisiti krvni tlak, što oštećuje bubrege. Mnogi su svjesni da alkohol može doprinijeti bolesti jetre, no to također može negativno utjecati na bubrege jer oni moraju raditi jače kako bi obradili tekućine i toksine.
Preporučuje se da muškarci i žene ne konzumiraju više od 14 jedinica alkohola tjedno (idealno bi bilo raspodijeliti to kroz tjedan s nekoliko dana bez alkohola). To je otprilike jednaka količina kao jedna čaša vina (dvije jedinice) ili pola litre piva slabije jačine (dvije jedinice) dnevno.
Pušenje
Većina ljudi zna da pušenje može doprinijeti razvoju raka i bolesti srca. Ali pušenje može izravno oštetiti bubrege na više načina. Dim cigareta sadrži otrovne kemikalije poput kadmija koji može oštetiti bubrege. Pušenje također povećava oksidativni stres (kada štetne molekule zvane slobodni radikali oštećuju stanice u tijelu) i može suziti krvne žile te oštetiti sluznicu krvnih žila što može dovesti do oštećenja bubrega.
Pušenje također povećava rizik od drugih stanja koja mogu oštetiti bubrege, uključujući dijabetes i visoki krvni tlak. Pušenje je uvijek štetno, pa je najbolje da prestanete s pušenjem odmah, po potrebi uz pomoć zdravstvenog stručnjaka.
Prekomjerna tjelesna težina
Indeks zdrave tjelesne mase (BMI) je između 18,5 i 24,9. Sve preko toga klasificira se kao prekomjerna tjelesna težina ili pretilost. Međutim, to nije jedini pokazatelj prekomjerne tjelesne težine – i ponekad je netočan. Opseg struka dobar je pokazatelj masnog tkiva oko trbuha (centralna pretilost) za koju se pokazalo da povećava rizik od bolesti srca i dijabetesa – dva uobičajena uzroka bolesti bubrega. Pretilost može izravno oštetiti bubrege narušavajući kemijske procese u masnom tkivu.
Zdravija prehrana u kombinaciji s tjelovježbom može pomoći u gubitku kilograma i održavanju vaših bubrega zdravima. Neka su istraživanja otkrila da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti bubrega – ciljajte na 30 minuta aerobne vježbe pet dana u tjednu, no postupno povećavajte intenzitet vježbanja.
Nezdrav izbor hrane
Ultraprerađena hrana (UPF) je proizvedena hrana koja sadrži sastojke kao što su masti, šećeri, soli i aditivi, uključujući umjetne boje, arome i konzervanse kako bi imala bolji okus i duži rok trajanja.
Primjeri ultraprerađene hrane uključuju mesne proizvode poput kobasica, gazirane sokove i pakirane kruhove. Ova hrana povezana je s raznim zdravstvenim problemima, poput pretilosti, bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Nedavno je također povezana s bolešću bubrega. Jedno američko istraživanje pratilo je 14 000 odraslih osoba tijekom 24 godine. Oni koji su jeli velike količine ultraprerađene hrane imali su 24 % veći rizik od bolesti bubrega. Gotovo 5000 njih razvilo je kroničnu bolest bubrega.
Prehrana s visokim udjelom soli (natrija) također može biti problematična, osobito kod ljudi koji već imaju bolest bubrega. Bubrezi filtriraju višak tekućine iz krvi za što im je potrebna ravnoteža natrija i kalija. Prehrana s visokim udjelom soli remeti ovu ravnotežu, otežava rad bubrega i uzrokuje povišeni krvni tlak, što opterećuje bubrege i može dovesti do bolesti bubrega.
Ograničite unos soli na najviše šest grama dnevno – što odgovara jednoj čajnoj žličici.
Loša kvaliteta sna
Postoje neki dokazi koji povezuju kvalitetu i trajanje sna s bolešću bubrega. Studija je pokazala da loš san povećava rizik od kronične bolesti bubrega. Iako se rezultati pojedinih istraživanja malo razlikuju, čini se da spavanje manje od šest ili više od deset sati dnevno može oštetiti vaše bubrege. Za većinu ljudi optimalno trajanje sna je između sedam i devet sati po noći.
Na čimbenike poput dobi i obiteljske anamneze ne možete utjecati, ali možete promijeniti mnoge druge navike i očuvati zdravlje vaših bubrega.
