Kako temperature počinju padati, neki od nas osjećaju hladnoću više od drugih – evo zašto
Za one koji su sve osjetljiviji na hladnoću, čak i s više slojeva odjeće, starija dob može biti značajan faktor.
Dr. Elise Dallas, liječnica opće prakse u London General Practice, otkrila je šest uobičajenih razloga zašto ljudi s godinama imaju tendenciju jače osjećati hladnoću. Također nudi praktične savjete kako se ugrijati kako temperature postaju sve niže.
Sporiji metabolizam
Sporiji metabolizam doprinosi osjećaju hladnoće s godinama.
"Metabolizam se usporava s godinama zbog smanjene mišićne mase i hormonalnih promjena", objasnila je Dallas za The Independent. "Funkcija štitnjače opada, posebno razina slobodnog T3, što smanjuje brzinu metabolizma i proizvodnju topline. Promjene nadbubrežne žlijezde uključuju smanjenu razinu DHEA (dehidroepiandrosterona) i promijenjene ritmove kortizola, što može utjecati na energetsku ravnotežu i termoregulaciju."
"Termogeneza, proces proizvodnje topline u tijelu, postaje manje učinkovit. Uključuje bazalni metabolizam topline, drhtanje i mehanizme koji ne uzrokuju drhtanje poput aktivacije smeđe masti", dodala je.
Manje mišića i masti
Kako s godinama počinjete gubiti mišiće i masno tkivo, to je i "izolacija" vašeg tijela manja.
"Mišićna masa se smanjuje zbog sarkopenije, smanjujući stvaranje topline. Potkožno masno tkivo se također smanjuje, smanjujući izolaciju. Masnoća se preraspodjeljuje s udova u središnji dio tijela, što smanjuje perifernu toplinu", objasnila je Dallas.
Loša cirkulacija
Cirkulacija se također prirodno smanjuje s godinama.
"Krvne žile se ukrućuju, a vazodilatacija postaje manje osjetljiva", rekla Dallas. "Periferna cirkulacija se usporava, posebno u ekstremitetima, smanjujući isporuku topline. Autonomna regulacija protoka krvi također slabi, što otežava održavanje topline."
Kronična stanja
Kronična stanja poput hipotireoze, anemije i dijabetesa mogu povećati osjetljivost na hladnoću kod starijih osoba utječući na sposobnost tijela da stvara i cirkulira toplinu.
"Hipotireoza smanjuje metaboličku proizvodnju topline, a anemija smanjuje dostavu kisika u tkiva, smanjujući staničnu energiju i toplinu", objasnila je Dallas. "Dijabetes može uzrokovati perifernu neuropatiju i oštećenje krvnih žila, oštećujući osjet topline i cirkulaciju."
"Osim toga, zatajenje srca smanjuje srčani minutni volumen, ograničavajući protok krvi u kožu i ekstremitete, a Raynaudov fenomen uzrokuje pretjeranu vazokonstrikciju kao odgovor na hladnoću."
Nuspojave lijekova
Zbog promjena u tijelu povezanih sa starenjem i uobičajene upotrebe više lijekova, starije odrasle osobe su podložnije nuspojavama.
"Diuretici – uključujući tiazide (npr. bendroflumetiazid), diuretike Henleove petlje (npr. furosemid) i diuretike koji štede kalij (npr. spironolakton) mogu uzrokovati dehidraciju i neravnotežu elektrolita, što narušava termoregulaciju", rekla je Dallas. "Antidepresivi poput SSRI-ja (npr. sertralina, fluoksetina) i tricikličkih antidepresiva (npr. amitriptilina) mogu utjecati na kontrolu temperature hipotalamusa i uzrokovati vazokonstrikciju."
"Nadalje, vazodilatatori poput blokatora kalcijevih kanala (npr. amlodipina) i alfa-blokatora (npr. doksazosina) mogu oslabiti vaskularni tonus i zadržavanje topline, a beta-blokatori (npr. bisoprolol) smanjuju srčani minutni volumen i perifernu cirkulaciju", dodala je
Dodatni čimbenici
Niz drugih čimbenika povezanih sa starenjem također igra ulogu.
"Tanja koža, smanjena funkcija znojnih žlijezda, niža tjelesna aktivnost i oslabljen odgovor hipotalamusa smanjuju sposobnost tijela da osjeti i reagira na hladnoću", naglasila je Dallas. "Manji unos kalorija i smanjena aktivnost smeđe masti također doprinose."
Može li izloženost niskim temperaturama dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih osoba?
"Da, izloženost niskim temperaturama dovodi do mnogih ozbiljnih zdravstvenih problema kod starijih osoba", rekla je Dallas. "Hipotermija se može pojaviti čak i u zatvorenom prostoru, a stres od hladnoće povećava kardiovaskularni rizik, pogoršava artritis i može oslabiti kognitivne funkcije i pokretljivost, povećavajući rizik od pada. Smrzotine su također rizik kod jake hladnoće."
Kako se ugrijati?
"Nosite termo odjeću, uključujući kape, rukavice i čarape", savjetovala je Dallas. "Također, održavajte temperaturu prostora na najmanje 20°C, koristite grijane deke ili termofore, provjerite ima li propuha te izolirajte prozore i vrata. Osim toga, redovito jedite tople obroke, ostanite hidrirani i pokušajte ostati aktivni u zatvorenom prostoru kako biste poboljšali cirkulaciju."
