Niske temperature, oscilacije tlaka zraka, pojačana vlaga, poledica i snijeg mogu uzrokovati različite zdravstvene probleme, naročito kod kroničnih bolesnika. U nastavku donosimo nekoliko savjeta kako se zaštiti od hladnoće, ali i na što još treba obratiti pozornost.
Pothlađivanje organizma može biti opasno za bolesne, ali i za zdrave osobe i to mnogi zaboravljaju pa se dugotrajno izlažu hladnoći nesvjesni da je ona katkad i opasna za život, osobito kad su temperature zraka 10 ili više Celzijevih stupnjeva ispod nule. Dugotrajna izloženost niskim temperaturama uz pothlađivanje nerijetko rezultiraju upalama bubrega, a vrlo jake bolove, osobito stariji osjećaju u kostima – koljenu, šakama, ramenu, kralježnici.
Stoga liječnici preporučuju izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima, na prvom mjestu srčanim starijim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti. Svima koji ne mogu izbjeći izlazak iz kuće, preporučuje se da ne zaborave slojevito i toplo se obući te zaštititi od direktnog udisanja hladnog zraka. Treba spomenuti kako je potrebno izbjeći hodanje po zaleđenoj površini radi prevencije mogućih padova i lomova.
Dva savjeta uz koja tvoja koža neće patiti na niskim temperaturama
Paziti na izbor odjeće i materijala
Pri izlasku, preporuča se zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, te prekriti usta šalom i to zbog prevencije direktnog udisanja hladnog zraka i zaštite pluća. Odjeća neka ti bude slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutarnjim slojevima od pamuka. Važna je topla i komotna obuća, bez visokih peta. Međutim ako primjetiš povećano znojenje, potrebno je smjesta presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline, te se osloboditi suvišne odjeće.
Ne zaboravi unositi tekućinu!
Ne ignoriraj drhtavicu kod boravka na vanjskom zraku jer predugo izlaganje hladnoći uz pojavu drhtavice znak je za hitan povratak u unutrašnji prostor. Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama. Bez obzira što je zimi žeđ puno manja nego ljeti, nužno je unijeti u organizam optimalnu količinu tekućine, posebice u obliku toplih napitaka, a potrebno je izbjegavati alkohol i kofein. U slučaju pojave simptoma poput trnjenja, te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju crvenu kožu okrajina, potrebno je potražiti pomoć svog izabranog liječnika obiteljske medicine.
Top savjeti za zimsku prehranu
Namirnice koje griju organizam
Zima je pravo vrijeme da posegneš za cijelim nizom začina koji ne samo da poboljšavaju cirkulaciju, već i griju organizam, svojstvo koje je itekako poželjno u hladnim danima. Sigurno si svjedočila osjećaju zagrijavanja tijela kada jelu dodaš češnjak, papar ili chilli, no slično vrijedi i za druge (možda manje poznate začine) poput cimeta ili đumbira. Ovi aromatični začini potiču cirkulaciju, a za instant zagrijavanje najbolje je tople napitke primjerice čaj koji ćeš oplemeniti cimetom i đumbirom.
Pojačano brini za starije soobe
Starije osobe s vremenom gube mogućnost osjeta promjena temperatura pa im se osim praćenja vremenske prognoze preporučuje i da imaju termostat u kući. Osobe starije životne dobi sklone otjecanju nogu i zimi trebaju paziti da ne dođe do pogoršanog stanja. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje. U hladnim mjesecima često treba biti u kontaktu sa starijom osobom koja mora uvijek uz sebe imati osobne dokumente te broj telefona najbližih članova obitelji.
