Iako se najčešće s time zezamo, koristeći frazu koju smo "pokupili" iz filmova, smrznuti mozak može nam zapravo ukazivati na to da postoji zdravstveni problem.
Ono kad nam se – smrzne mozak! E, baš to! Kad uzmemo žličicu sladoleda – možda malo veću – stavimo u usta i zaboli nas mozak. Čini nam se to šaljivo, iskreno, posebno jer je to česta šala u filmovima i serijama, ali čini se da to i nije tako bezazlelno kako na to gledamo. Stručnjaci upozoravaju da bi možda trebalo provjeriti je li to često u vašoj obitelji i provjeriti te glavobolje.
"Glavobolja od sladoleda je vrlo, vrlo česta", kaže Amaal Starling, neurologinja u klinici Mayo u SAD-u. "Bezopasan je, dolazi i odlazi."
No ispada da, osim što muči generacije ljubitelja sladoleda, "brain freeze" nam može reći puno više o vašem zdravlju nego što mislimo. Ono što većina nas iz navike zove upravo "brain freeze" ili smrzavanje mozga, znanstvenici nazivaju glavoboljom od hladnoće, kaže Starling, a prenosi BBC.
Znanost vjeruje da se to događa zbog brzog hlađenja nepca ili čak stražnjeg dijela grla, ističe Starling. To hlađenje uzrokuje vrlo brzo skupljanje krvnih žila, nakon čega s eone moraju ponovno opustiti i proširiti kako bi se obnovio protok krvi. I to je, kažu, naslijedno. Živčani završetci na stijenkama ovih krvnih žila hrane se trigeminalnim živcem, živcem odgovornim za obradu signala boli s čela i lica, objašnjava ona. Zato glavobolju od sladoleda osjećamo kao pritisak i bol u mozgu ili čelu, a ne u ustima.
Inače, neka istraživanja sugeriraju da hladna hrana ili pića mogu uzrokovati palpitacije srca – nazvane "Cold Drink Heart" – i srčanu aritmiju, posebno kod muškaraca srednje dobi.
Kako biste izbjegli glavobolje uzrokovane hladnoćom, potrebno je usporiti tempo kada je u pitanju hladna hrana i pića, kaže Starling. Čini se da brzo izlaganje vrlo hladnoj hrani uzrokuje smrzavanje mozga, pa bi trebalo dati vremena nepcu da se malo zagrije između gutljaja, lizanja ili zalogaja kako bismo izbjegli te simptome. Isto tako, kaže Starling, možemo pokušati zagrijati nepce donjom stranom jezika.
Može pomoći u istraživanju
Ipak, znanstvenike je zanimalo zašto neki ljudi osjete smrzavanje mozga, dok drugi ne. Irene Toldo, profesorica dječje neurologije i psihijatrije na Sveučilištu u Padovi, i njezini kolege odlučili su proučiti razna znanstvena istraživanja o glavoboljama od sladoleda s raznih strana svijeta kako bi to otkrili. Tako su identificirali nekoliko obrazaca.
Osim što su ustanovili da je naslijedno, a kad se radi o tome kako se ova bol razlikuje od osobe do osobe, čini se da ove glavobolje imaju ljudi koji i inače imaju glavobolje koje nisu uzrokovane sladoledom i napade migrene.
"Ljudi s migrenom obično doživljavaju veći intenzitet ovih vrsta glavobolja", kaže Toldo. U jednoj studiji iz 1970-ih, 93% ljudi koji su dobili napade migrene također je imalo glavobolje od sladoleda - većina njih je prijavila umjerenu do jaku nelagodu, dok je samo trećina ljudi koji nisu patili od migrene imala "smrzavanje mozga".
Drugim riječima, ono što možda prihvaćamo kao normalno može biti ozbiljno, ali izlječivo stanje koje treba istražiti.
"Preko 50% ljudi koji imaju migrenu nikada nije razgovaralo s liječnikom o svojim simptomima. Postoji dijagnoza. Postoji dostupno liječenje."
Ono što je zanimljivo je da je upravo ova veza poslužila znanstvenicima da istražuju migrene. Naime, upravo taj trenutak, kad zaboli glava u trenutku, teško je uhvatiti magnetnom rezonancom i CT-om, jer ih je teško predvidjeti kod klasične migrene. Tako će "brain freeze" zapravo pomoći znanstvenicima istražiti migrene.
