Listopad je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku dojke. U Hrvatskoj se Dan ružičaste vrpce tradicionalno obilježava prve subote u listopadu, dok se 7. listopada obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke.
Ove godine Dan ružičaste vrpce pada na 3. listopada, a cilj mu je podsjetiti na važnost redovitih pregleda i ranog otkrivanja bolesti te pružiti podršku svima koje se suočavaju s dijagnozom raka dojke.
Ružičasta vrpca već je desetljećima međunarodni simbol borbe protiv raka dojke. Njezino nošenje znak je solidarnosti sa ženama koje se liječe, onima koje su bolest preboljele i obiteljima koje su zbog nje izgubile svoje najmilije. Dan ružičaste vrpce obilježava se javnozdravstvenim akcijama, edukativnim predavanjima, humanitarnim događanjima i podjelom informativnih materijala.
Kako se Dan ružičaste vrpce obilježava diljem Hrvatske?
Dan ružičaste vrpce obilježava se brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama diljem Hrvatske. Udruge koje pružaju podršku ženama oboljelima od raka dojke organiziraju edukativne aktivnosti, informativne štandove i zajedničke šetnje kako bi podsjetile na važnost ranog otkrivanja bolesti.
U Zagrebu se u subotu, 3. listopada, održava tradicionalni 27. Dan ružičaste vrpce u organizaciji udruge Europa Donna Hrvatska. Program počinje u 11 sati okupljanjem ispred Hrvatskog narodnog kazališta, nakon čega će povorka krenuti prema Cvjetnom trgu. Ondje je predviđeno puštanje ružičastih balona u znak sjećanja na preminule od raka dojke.
Obilježavanju se pridružuju i druge udruge diljem zemlje. U Rijeci Udruga Nada organizira dvodnevnu javnozdravstvenu akciju na Korzu, u Osijeku se održava akcija na Trgu Ante Starčevića, dok su u Velikoj Gorici i Đurđevcu najavljene tradicionalna šetnja i edukativne aktivnosti.
Najčešće se pojavljuje nakon pedesete, ali obolijevaju i mlađe žene
Prema posljednjim objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj su 2023. godine zabilježena 3293 nova slučaja raka dojke, dok su 2025. godine od ove bolesti umrle 712 žena.
Rak dojke najčešća je zloćudna bolest kod žena u Hrvatskoj i čini približno četvrtinu svih novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti u ženskoj populaciji. Iako se najčešće pojavljuje nakon 50. godine života, može se razviti i kod mlađih žena. Prema podacima HZJZ-a, više od 80 posto novooboljelih starije je od 50 godina.
Ipak, postoje i ohrabrujući podaci. Smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj se smanjuje, a petogodišnje preživljenje raste. Kod žena kojima je bolest dijagnosticirana između 2019. i 2023. godine petogodišnje preživljenje iznosilo je 87,2 posto.
Rano otkrivanje može spasiti život
Rak dojke u početnom stadiju često ne uzrokuje bol ni druge izražene simptome. Upravo zato redoviti pregledi imaju važnu ulogu u njegovu otkrivanju. Prema HZJZ-u, više od 90 posto bolesnica može se izliječiti ako se rak dojke otkrije u početnom stadiju i pravilno liječi. Petogodišnje preživljenje u tom slučaju iznosi 96 posto.
U Hrvatskoj se od 2006. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. U njegovu sklopu žene u dobi od 49 do 70 godina svake dvije godine dobivaju poziv na besplatnu mamografiju. Godišnje se kroz program obavi oko 150 tisuća mamografskih pregleda, a odaziv žena iznosi približno 70 posto. Mamografijom se mogu otkriti promjene koje su još premalene da bi se napipale.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je novu mrežnu stranicu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, zamišljenu kao središnje mjesto za pouzdane i praktične informacije o programu i važnosti ranog otkrivanja bolesti. Iz HZJZ-a pozivaju sve žene obuhvaćene nacionalnim programom da se odazovu na poziv za mamografski pregled, a sve zainteresirane da posjete novu stranicu na adresi rakdojke.hr.
Na koje promjene na dojkama treba obratiti pozornost?
Poznavanje vlastitih dojki može pomoći ženama da primijete promjene koje prije nisu bile prisutne. Posebnu pozornost treba obratiti na:
- Novu kvržicu ili zadebljanje u dojci ili pazuhu.
- Promjene oblika ili veličine dojke.
- Uvlačenje bradavice koje prije nije bilo prisutno.
- Promjene na koži dojke, poput crvenila, zadebljanja ili udubljenja.
- Iscjedak iz bradavice, osobito ako je krvav.
Važno je znati da svaka promjena ne znači rak, ali svaku novu ili neuobičajenu promjenu treba provjeriti kod liječnika. Samopregled može pomoći u upoznavanju vlastitih dojki, no ne može zamijeniti mamografiju ni druge preglede koje preporuči liječnik. Žene s povećanim rizikom, primjerice zbog obiteljske povijesti raka dojke, trebaju se savjetovati s liječnikom o tome kada započeti s pregledima i koliko ih često obavljati.
Briga o zdravlju dojki ne završava u listopadu
Iako se tijekom listopada o raku dojke govori više nego inače, briga o zdravlju trebala bi biti prisutna tijekom cijele godine. Rak dojke može se razviti i kod žena koje nemaju poznate čimbenike rizika, zbog čega su informiranost, praćenje promjena na dojkama i odazivanje na preporučene preglede važni za sve žene.
Dan ružičaste vrpce prilika je da žene koje odgađaju pregled razmisle o tome kada su posljednji put bile na mamografiji ili ultrazvuku dojki te da se, prema dobi i osobnom riziku, savjetuju s liječnikom o potrebnim pregledima. Jednako je važno pružiti podršku ženama koje prolaze kroz liječenje i oporavak. Rak dojke ne utječe samo na tjelesno zdravlje nego i na emocionalno stanje, odnose i svakodnevni život.
Ružičasta vrpca zato nije samo simbol borbe protiv bolesti. Ona je i podsjetnik na važnost informiranja, solidarnosti i pravodobne brige o vlastitom zdravlju.
