Procjenjuje se da dva posto svjetske populacije pati od kroničnih migrena, a ovo iscrpljujuće stanje pogađa više žene nego muškarce. Migrena je kompleksna bolest u kojoj genetika igra važnu ulogu, ali nije jedini čimbenik.
Tako danas znamo da su okidači za migrenu strogo individualni, a povezuju se s okolišem, prehranom i životnim stilom pojedinca. Stoga možda pravo pitanje nije „kako tretiramo migrenu?“, već „što uzrokuje migrenu?“.
Istraživanja otkrivaju nekoliko etiologija kada je u pitanju kronična migrena:
- Prisutnost sindroma propusnosti crijeva i poremećaja u probavnom sustavu
- Prisutnost kronične upale i oksidativnog stresa
- Disfunkcija mitohondrija
- Alergije i intolerancije na hranu, ali i loša regulacija šećera
- Ostali uzroci poput izloženost alergenima iz okoliša, kronični stres, nedostatak melatonina, nutritivni deficiti (osobito magnezij), hormonalna neravnoteža.
Veza između migrene i crijeva
Sve je više dokaza kako se negativne promjene na crijevima uopće ne moraju očitovati probavnim tegobama, već simptomima po cijelom tijelu. Upravo je migrena jedan od primjera takve poveznice. Cijela priča započinje razvojem povećane intestinalne permeabilnosti odnosno „pukotina“ na crijevnoj barijeri. Kao posljedica u krvotok mogu prolaziti neprobavljive čestice i toksini. Na njih reagira imunološki sustav, a posljedica je prisutnost konstantnog stanja upale.
Smatra se kako je upravo upalno stanje povezano sa sindrom propusnosti crijeva jedan od važnih čimbenika zbog kojih osjetljivi pojedinci razvijaju migrene. Dodatno, disbioza u crijevima kao i prisutna infekcija bakterijom H. pylori se povezala s većim rizikom od razvoja migrena. Obnovom funkcije crijevne barijere postiže se zaštitni učinak i omogućuje organizmu da se bori protiv okidača migrene iz okoline.
Disfunkcija mitohondrija kao mogući uzrok migrene
U svakoj stanici ljudskog organizma, izuzev crvenih krvnih stanica, mitohondriji imaju zadaću proizvodnje energije. Čak 95 % stanične energije proizvode upravo mitohondriji, no ove organele ujedno štite stanice od oksidativnog stresa. Pojedine studije su u osoba s kroničnom migrenom utvrdile poremećaje u funkciji mitohondrija, sugerirajući da bi mitohondriji mogli imati važnu ulogu u razvoju i progresiji migrena.
Jedan od načina za zaštitu funkcije mitohondrija je izbjegavanje stresa, koliko je to moguće. U smislu prehrane, preporuka je pratiti protuupalnu prehranu niskog glikemijskog indeksa te izbjegavati procesiranu hranu, gluten i alkohol. Kao pomoć u radu mitohondrija mogu poslužiti i dodaci prehrani, a tu prednost ima koenzim Q10. Zanimljivo, studija objavljena 2005. godine u časopisu Neurology je pokazala kako je CoQ10 u dozi od 100 mg uzet tri puta dnevno smanjio učestalost razvoja migrena.
Intolerancija na hranu kao okidač za pojavu migrene
Poveznica hrane i migrena je tema brojnih studija, a ono što znamo je da u osjetljivih pojedinaca pojedini spojevi prisutni u hrani mogu uzrokovati migrenu. Primjerice, histamin prisutan u sirevima, fermentiranoj hrani, procesiranom mesu i alkoholnih pićima je čest okidač migrena. Slično vrijedi i za tiramin kojeg nalazimo u zrelim sirevima, vinu, suhomesnatim proizvodima.
Na koje će namirnica osoba sklona migrenama reagirati je strogo individualno, zbog čega je eliminacijska dijeta prvi prehrambeni korak u slučaju kroničnih migrena. Test intolerancije na hranu gdje se određuje prisutnost specifičnih IgG antitijela je drugi način kako možemo otkriti potencijalne okidače migrene.
Biraj sir s niskim udjelom masnoća
Preporučena prehrana kod migrene
Jednom kada se pomoću eliminacijske dijete ili testa na intoleranciju (prisutnost IgG antitijela) otkrije koje namirnice stvaraju probleme, jasno je da ih je nužno isključiti iz prehrane, minimalno na period od mjesec dana. Uz eliminaciju spornih namirnica, osobama s kroničnim migrenama se savjetuje unos:
- Cjelovitih namirnica s protuupalnim djelovanjem, osobito onih bogatih vlaknima i fitonutrijentima. Procesirane namirnice koje sadrže sladila, aditive i konzervanse treba strogo izbjegavati.
- Tri balansirana obroka dnevno koji sadrže proteine, zdrave masnoće i ugljikohidrate niskog glikemijskog indeksa. Po potrebi moguće je uključiti i dva međuobroka, a sve u svrhu održavanja stabilne razine šećera u krvi
- Svakodnevni unos neškrobnog povrća osobito onog iz skupina zelenog lisnatog povrća i kupusnjača.
- Adekvatan unos vode i napitaka koji ne sadrže kofein.
- Povećan unos ribe, lanenih i chia sjemenki te orašastih plodova budući da se pokazalo da blagotvorne omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od razvoja migrene.
- Smanjen unos soli odnosno praćenje DASH prehrambenog obrasca koji se, inače, preporučuje osobama s visokim krvnim tlakom također može biti korisna taktika smanjena rizika od migrene kod nekih osoba.
I na kraju
Genetska predispozicija za migrenu ja važan, ali ne i jedini uzrok njenog razvoja. Iz perspektive funkcionalne medicine nekoliko je mogućih razloga zašto osjetljivi pojedinci razvijaju ovo kronično stanje, a prisutnost upale i intolerancija na hranu su samo neke od njih. S obzirom na individualne značajke, kronične migrene zahtijevaju personalizirani plan tretiranja s osnovnim ciljem izbjegavanja potencijalnih okidača i podrške funkcije crijeva i mitohondrija.
