Magnezij je odgovoran za 300 biokemijskih reakcija u tijelu, a utječe na krvni tlak, metabolizam, imunitet i mnoge druge važne tjelesne funkcije. Nedostatak magnezija je vrlo raširen problem posljednjih godina, a neki od glavnih uzroka su što ga je zbog zagađenja manje u tlu i hrani koju jedemo.
I neke svakodnevne navike poput uživanja u kofeinu i šećeru utječu na manjak magnezija u organizmu. Manjak magnezija u organizmu može nastati zbog brojnih razloga, a ovo su samo neki od njih:
- Ovisni ste o šećeru
- Uzimate kalcij kroz dodatke prehrani
- Pijete gazirana pića
- Sumnjate ili vam je dijagnosticirana celijakija ili Kronova bolest
- Konzumirate puno rafiniranih namirnica i mliječnih proizvoda
- Koristite filtere za vodu
- Imate dijabetes tipa 2
- Izbjegavate zeleno povrće, pogotovo lisnato i drugu hranu bogatu magnezijem
- Starije ste životne dobi i redovito koristite lijekove
- Jedete hranu uzgojenu na već iscrpljenom tlu.
Na što sve utječe nedostatak magnezija?
Kalcifikacija krvnih žila - iako ovo sigurno nije jedan od prvih simptoma manjka magnezija u organizmu, jedan je od najopasnijih. Kalcifikacija je proces ulaganja kalcija u krvnu žilu, što stijenku krvne žile čini krućom i smanjuje joj elastičnost, a to može dovesti do koronarnih problema poput srčanog udara, zatajenja i bolesti srca. Prema istraživanjima Framingham Health Study, utvrđeno je da konzumacija dovoljne količine magnezija korelira s nižim rizikom od bolesti srca.
Grčenje mišića - postoje dokazi da neravnoteža kalcija, magnezija i kalija ima važnu ulogu u grčenju mišića. Svaki od tih elektrolita pomaže u održavanju ravnoteže tekućine u krvi i mišićima, a uslijed nedostatka jednog od njih, mogu nastupiti grčevi.
Anksioznost i depresija - brojna su istraživanja pokazala da nedostatak magnezija može imati značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Magnezij sudjeluje u regulaciji rada mozga, a njegov manjak često može uzrokovati depresiju, anksioznost i pad kognitivnih sposobnosti.
Visoki krvni tlak - ovo je jedna od najutvrđenijih činjenica, naime studija rađena na Harvardu na uzorku od 70 000 osoba pokazala je da osobe koje uzimaju najviše magnezija imaju optimalan krvni tlak. Studija rađena na Sveučilištu u Minnesoti pokazala je da žene s adekvatnim unosom magnezija imaju 70 posto manji rizik od hipertenzije.
Problemi s hormonima - grčevi mišića tijekom menstrualnog ciklusa također se mogu povezati s razinama magnezija. Dr. Carolyn Dean, autorica knjige "The Magnesium Miracle", često preporučuje ženama s tegobnim PMS-om i grčevima da uzimaju magnezij u ranijoj fazi ciklusa prije početka simptoma.
Trudnoća - magnezij se također često koristi za pomoć kod hipertenzije i grčeva mišića povezanih s trudnoćom, utječe na smanjenje rizika od prijevremenog poroda, a ublažava i glavobolje.
Problemi sa spavanjem - dr. Mark Hyman magnezij naziva ultimativnim mineralom za opuštanje. Magnezij pomaže opuštanju tijela i uma, što doprinosi mirnijem snu.
Manjak energije - bez magnezija, čovjek nema dovoljno snage na staničnoj razini, to se očituje kao umor, nedostatak energije i drugi problemi.
Čvrstoća i zdravlje kostiju - kalcij se smatra najbitnijim mineralom za zdravlje kostiju, ali pokazalo se da je magnezij jednako bitan. U slučaju manjka magnezija, kosti stradavaju na više načina. Primjerice, magnezij je potreban kako bi vitamin D mogao apsorbirati kalcij, zato je vrlo bitno uzimati magnezij kada se koristi vitamin D kao dodatak prehrani. Osim toga prevenira kalcifikaciju zglobova.
Što poduzeti?
Novija istraživanja pokazala su da, ako se radi o niskoj razini magnezija najbolje ga je nadoknaditi kroz oralne dodatke prehrani i topički, odnosno upotrebom magneziju u obliku spreja koji se nanosi na kožu ili putem kupki. Otopina magnezija može se prskati na kožu, a tijelo ga može brže apsorbirati jer ulazi izravno u krvotok i tkiva, a pri tom ne ulazi u bubrege kao što je to slučaj kod oralne konzumacije magnezija. Prednost je i što tako tijelo uzme magnezija koliko treba, a ostatak ne apsorbira.
Dodatke magnezija treba uzimati oprezno i tek nakon što se dobro informirate jer previsoke doze mogu uzrokovati nuspojave poput: proljeva, umora, slabosti mišića, smanjenih otkucaja srca i krvnog tlaka, plitkog disanja, gubitka refleksa. Oko 200 mg magnezija i 600 mg kalcija dnevno održat će kosti zdrave i smanjiti gubitak čvrstoće. Ljudi pravilnom prehranom unose dovoljne količine magnezija, a nalazi se u ribi, zelenom lisnatom povrću, orasima, mlijeku, žitaricama punog zrna, tamnoj čokoladi, avokadu, bananama i sjemenkama. Potreba za magnezijem povećava se kod ljudi koji su pod stresom, razdražljivi su i skloni depresivnim stanjima, koji imaju problema s grčevima u mišićima, žgaravicom i usporenom probavom te kod sportaša.
