Indeks tjelesne mase (ITM) dugo se koristi kao alat za kontrolu tjelesne težine i zdravstvene intervencije, ali stručnjaci kažu da ima mnogo nedostataka. Kažu da bi omjer struka i bokova mogao biti točniji pokazatelj rizika od smrtnosti od svih uzroka te da bi taj omjer mogao biti korisniji alat u zdravstvenim intervencijama.
Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open izvještava da bi omjer struka i bokova mogao biti korisniji od ITM-a u određivanju zdravstvenih rizika i medicinskih intervencija. Za svoju studiju znanstvenici su ispitali podatke 387 672 sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva te su usporedili podatke o ITM-u, indeksu masnog tkiva (engleski fat mass indeks ili FMI) i omjeru struka i bokova.
“U usporedbi s ITM-om, omjer struka i bokova imao je najjaču, najsnažniju i najdosljedniju povezanost sa smrtnošću od svih uzroka i bila je jedina mjera na koju ITM nije utjecao. Trenutačne preporuke WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) za optimalni raspon ITM-a nisu točne za pojedince s različitim sastavom tijela i stoga su suboptimalne za kliničke smjernice”, napisali su istraživači.
Autori studije napominju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražilo može li korištenje omjera struka i bokova kao primarne kliničke mjere adipoznosti (pretilost) pomoći u poboljšanju dugoročnih zdravstvenih ishoda u različitim populacijama pacijenata u usporedbi s ITM-om piše Medical News Today. "Naši rezultati pružaju dodatnu podršku za pomicanje fokusa javnog zdravlja s mjerenja opće pretilosti, kao što je ITM, na distribuciju pretilosti pomoću omjera struka i bokova,” dodali su autori studije.
Što je omjer struka i bokova?
Omjer se dobiva tako što se širina struka podijeli sa širinom bokova. I kod muškaraca i kod žena, omjer struka i bokova od 1,0 ili više smatra se rizičnim za stanja kao što su bolesti srca. Oni koji imaju prekomjerno masno tkivo oko središnjeg dijela mogu biti izloženi većem riziku od razvoja dijabetesa tipa 2, koronarne bolesti srca i visokog krvnog tlaka piše Medical News Today.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), umjereni omjer struka i bokova je:
- 0,9 ili manji kod muškaraca
- 0,85 ili manji za žene
Omjer struka i bokova možete izračunati kod liječnika, ali i sami:
- Uspravite se i izdahnite. Pomoću mjerne vrpce provjerite udaljenost oko najmanjeg dijela struka, točno iznad pupka, čime ćete dobiti opseg vašeg struka.
- Zatim izmjerite udaljenost oko najvećeg dijela bokova, odnosno najšireg dijela stražnjice, čime ćete dobiti opseg vaših bokova.
- Izračunajte svoj omjer dijeljenjem opsega struka s opsegom bokova.
Problem s ITM-om
ITM dobije se dijeljenjem težine (u kg) s kvadratom visine (u metrima). Na primjer, ako težite 70 kg i visoki ste 1,73 m, svoj ITM izračunavate tako što kvadrirate svoju visinu (1,73x1,73 = 2,99) i zatim podijelite težinu s dobivenim brojem (70/2,99 = 23,41) Iako se ITM često koristi za kontrolu tjelesne težine u liječničkim ordinacijama, bolnicama i vrlo ga je lako izračunati, problem je što ne uzima u obzir razliku između mišića i masti. Tako primjerice osobe s različitima postocima tjelesne masti mogu imati isti ITM.
"Omjer struka i bokova bolji je pokazatelj visceralne masnoće (masnoće na trbušnim organima), masnoće na sredini tijela, masnoće na struku, masnoće koja je najštetnija u smislu smrtnosti od svih uzroka", rekla je Dana Hunnes za Medical News Today, viša klinička dijetetičarka u Medicinskom centru UCLA u Los Angelesu, koja nije bila uključena u novu studiju.
No, ITM se i dalje koristi jer se mnoge smjernice o upravljanju težinom i liječenje pretilosti temelje na njemu. Prema WHO-u, ITM za žene je:
- manji od 19.1 - prenizak
- 19.2- 25.8 - idealan
- 25.9- 27.3 - malo povišen
- 27.4- 32.2 - visok
- 32.3- 44.8 - previsok
- veći od 44.9 - izrazito visok,
dok je za muškarce:
- manji od 20.7 - prenizak
- 20.8-26.4 - idealan
- 26.5- 27.8 - malo povišen
- 27.9- 31.1 - visok
- 31.2- 45.2 - previsok
- veći od 45.3 - izrazito visok.
Rizici od prekomjerne težine ili pretilosti
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost izloženi su povećanom riziku od brojnih bolesti i zdravstvenih stanja. To uključuje smrt od svih uzroka, hipertenziju, moždani udar, mentalne bolesti, apneju za vrijeme spavanja, bolest žučnog mjehura, osteoartritis, probleme s disanjem, nisku kvalitetu života, probleme s fizičkim funkcioniranjem i dijabetes tipa 2.
“Što je veća naša pretilost (što više masnoće imamo u našim tijelima, točnije, što imamo više visceralne tjelesne masnoće), to je veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka i od uzroka specifičnog (kardiovaskularne bolesti, rak ). Što je naša tjelesna masnoća veća, to je vjerojatnije da ćemo prije umrijeti”, rekla je Hunnes.
Malo ljudi traži pomoć
Prema World Obesity Federation, većina svjetske populacije (51%, ili više od 4 milijarde ljudi) do 2035. godine živjet će ili s prekomjernom težinom ili s pretilošću, dok će jedna od četiri osobe biti pretila (gotovo 2 milijarde ljudi). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2021., dvije trećine Hrvata (65 %) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Iako je važno imati pouzdan alat za mjerenje i upravljanje težinom, to je samo dio slagalice u pomaganju onima koji imaju prekomjernu težinu ili pretilost. “Izazov je i dalje to što velika većina pacijenata ne dolazi i ne traži liječničku pomoć kako bi se uhvatili u koštac sa svojom pretilošću. A kada to učine, i dalje se mnogo puta suočavaju sa stigmom od strane svog liječnika,” rekao je dr. Dan Azagury, šef odjela za minimalno invazivnu i barijatrijsku kirurgiju na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji. Dodaje kako je pretilost bolest koju treba liječiti, ali da osobe ne bi trebale biti izopćene zbog toga. U Hrvatskoj postoji Odjel za promicanje tjelesnog zdravlja koji savjetuje ljude o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti,