Promjene raspoloženja, problemi sa spavanjem i osjećaj kao da vam je stalno vruće mogli bi ukazivati na početak perimenopauze.
Perimenopauza obično počinje nakon 40. godine života (iako može započeti i ranije), zbog čijih se promjena, kako u funkciji jajnika, tako i u razinama hormona, možete osjećati izbezumljeno.
"Ovo je općenito zbunjujuće vrijeme koje mnoge od nas iznenadi, velikim dijelom zbog nepredvidivih simptoma perimenopauze", izjavila je za HuffPost ginekologinja Anna Barbieri.
Za neke žene, mjesečnice još uvijek mogu biti redovite u ranim fazama perimenopauze, zbog čega se lako ignoriraju simptomi povezani s raspoloženjem (tjeskoba, razdražljivost, napadi plača) koji su uzrokovani stresom, nedostatkom sna ili izgaranjem. Ali ako uz sve to primijetite znakove kognitivnog pada (ne možete se sjetiti onoga što vam je netko upravo rekao, zaboravljate zašto ste ušli u prostoriju i slično) i stalne mentalne probleme, normalno je da će vas možda biti strah ili uhvatiti panika o tome što se točno događa s vašim zdravljem.
Moguće veze između perimenopauze i mentalnog zdravlja
U 20-ima i 30-ima događaju se predvidljive hormonske promjene, a isto vrijedi i za razdoblje nakon menopauze kada su razine hormona niske, ali stabilne.
No, tijekom perimenopauze, razine estrogena i progesterona pa i testosterona prilično variraju. Ove hormonske promjene mogu izazvati pogoršanje simptoma predmenstrualnog sindroma (osjetljivost dojki, pojava akni), neredovite menstruacije (obilnije i češće ili lakše i kraće ili potpuni nestanak menstruacije), nesanicu (osobito dva tjedna prije menstruacije), valunge i noćno znojenje.
Osim toga, fluktuacije estrogena tijekom perimenopauze mogu utjecati i na mentalno zdravlje pa se mogu pojaviti depresija, tjeskoba, razdražljivost, moždana magla i promjene raspoloženja.
"Sve je više dokaza da je estrogen uključen u širok raspon moždanih funkcija, uključujući raspoloženje, kogniciju i pamćenje", rekla je ginekologinja Juliet Nevins.
Ako su razine estrogena u padu, to će također utjecati i na tjelesne procese kojima je estrogen potreban za optimalno funkcioniranje. Tako niske razine estrogena mogu dovesti do nedostatka sna jer hipotalamus (tjelesni termostat), u tom slučaju, postane osjetljiv na male promjene tjelesne temperature, izazivajući valunge i noćno znojenje kako bi se tijelo ohladilo. To noćno znojenje uzrokuje fragmentirani san što zatim uzrokuje stres i upalne reakcije koje mogu utjecati na mentalno zdravlje na više načina, uključujući izvršnu funkciju, emocionalnu reaktivnost (tjeskoba, depresija, napadi plača, ispadi bijesa), formiranje pamćenja, čak i donošenje odluka.
Niske razine progesterona mogu uzrokovati smanjenje aktivnosti GABA (neurotransmitera poznatog po svojim umirujućim učincima) i potencijalno povećanje tjeskobe i problema sa spavanjem, poput problema s uspavljivanjem.
Testosteron također može igrati veliku ulogu. "Kada je izvan ravnoteže, razina testosterona može uzrokovati emocionalne fluktuacije koje rezultiraju depresijom i razdražljivošću", rekla je Barbieri, iako je potrebno još istraživanja o njegovom učinku.
Kako ublažiti simptome mentalnog zdravlja tijekom perimenopauze?
Perimenopauza ne mora biti jedini razlog zašto se osjećate loše. "Važno je prepoznati da tijekom ove životne faze također postoje vanjski čimbenici koji mogu dovesti do problema s mentalnim zdravljem i poremećaja sna", rekla je ginekologinja Juliet Nevins.
To može uključivati stresore koji proizlaze iz vašeg posla, obitelji ili financija. Možda imate kronično zdravstveno stanje na koje trebate paziti ili trebate promijeniti neke aspekte svog načina života, poput prehrane.
Simptome perimenopauze također mogu pogoršati već postojeća mentalna zdravstvena stanja, kao što su depresija, bipolarni poremećaj i opsesivno-kompulzivni poremećaj, prema OWH.
Istraživanja sugeriraju da ovi čimbenici mogu pogoršati simptome mentalnog zdravlja koji se javljaju kao rezultat hormonskih okidača i da procjenom svoje situacije u cjelini možete bolje odrediti koje bi intervencije mogle biti potrebne za smanjenje vaših nevolja. To može uključivati:
- Praćenje simptoma perimenopauze kako bi mogli dobiti adekvatnu liječničku pomoć i time u konačnici smanjili ozbiljnost simptoma.
- Iako je potrebno provesti više istraživanja, ginekologinja Suzanne Fenske kaže da je mediteranska prehrana povezana sa smanjenjem valunga, simptoma depresije i kognitivnog pada. Mediteranska prehrana uključuje puno povrća, voća, graha, leće, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kao i umjereno konzumiranje ribe, mliječnih proizvoda i crnog vina (ali ako ne pijete, nemojte počinjati) i malo ili nimalo crvenog mesa ili šećera.
- Blage do umjerene aerobne aktivnosti, kao što su hodanje i Tai Chi, povećavaju volumen mozga i poboljšavaju izvršnu funkciju, dodala je Fenske. Osim toga, više treninga snage i joge može vam pomoći u smanjenju valunga i noćnog znojenja.
- Izbjegavanje okidača valunga kao što su začinjena hrana, kofein, alkohol, nošenje uske odjeće i vrućina, prema klinici Cleveland. Kako biste ublažili valunge kad se pojave, odjenite se slojevito kako biste se brzo ohladili i uvijek imajte hladnu vodu pri ruci.
- Idite spavati i budite se svaki dan u isto vrijeme kako biste dobili dovoljno sati sna. Ako ste skloni noćnom znojenju, nosite lagane pidžame, uključite ventilatora i uložite u nadmadrac s rashladnim gelom.
- Lijekovi mogu biti korisni, osobito ako specifični simptomi perimenopauze (depresija, anksioznost, nesanica) ne pokazuju znakove poboljšanja unatoč promjenama u stilu života. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) su vrsta antidepresiva koji također mogu smanjiti valunge, dok gabapentin, lijek za liječenje napadaja, može smanjiti valunge kod žena koje imaju migrene. Tu spada i hormonska terapija, a Michelle Forcier, liječnica specijalizirana za spolno i reproduktivno zdravlje, objašnjava da estrogen i progesteron nude potencijalno olakšanje i dobrobit u pogledu zdravlja mozga i valunga. "Stabilnije razine hormona također mogu pridonijeti smanjenju raspoloženja i kognitivnim fluktuacijama", dodala je.
Kada potražiti pomoć liječnika?
Čak i ako ste sigurni da vaši simptomi ukazuju na perimenopauzu, svejedno posjetite liječnika. "Postoji nekoliko uobičajenih stanja, uključujući probleme sa štitnjačom, pa čak i nuspojave zbog lijekova, koja mogu uzrokovati simptome slične perimenopauzi i treba ih isključiti kao mjeru opreza", rekla je Barbieri.
Ako je perimenopauza krivac, vaš liječnik može pregledati vaše specifične simptome, u kombinaciji s vašom osobnom i obiteljskom poviješću, kako biste dobili tretman i smjernice za promjene u načinu života koji vam mogu pomoći da ublažite simptome.
