Nedavna studija identificirala je promjenjive čimbenike rizika koji mogu smanjiti vjerojatnost razvoja moždanog udara, demencije i depresije u kasnoj životnoj dobi.
Starenjem se povećavaju šanse za razvoj moždanog udara, demencije i depresije u kasnijoj dobi. Opsežni novi znanstveni pregled identificirao je 17 promjenjivih čimbenika rizika koji mogu utjecati na vjerojatnost ovih bolesti mozga povezanih sa starenjem.
"Modificiranjem bilo kojeg od čimbenika možete smanjiti rizik od sva tri stanja, a postoje mnoge promjene u ponašanju i načinu života koje ljudi mogu učiniti kako bi to postigli", rekla je za Everyday Health glavna istraživačica dr. Sanjula Singh, epidemiologinja iz Laboratorija za skrb o mozgu pri Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu.
Ovo je 17 čimbenika rizika:
- Krvni tlak
- Bolest bubrega
- Indeks tjelesne mase (BMI)
- Šećer u krvi
- Upotreba alkohola
- Ukupni kolesterol
- Prehrana
- Bol
- Gubitak ili oštećenje sluha
- Tjelesna aktivnost
- Životna svrha
- Spavanje
- Pušenje
- Društveni angažman
- Stres
- Kognitivna aktivnost
- Simptomi depresije
Kako bi došli do ovog popisa, dr. Singh i njezin tim analizirali su podatke iz 59 prethodnih studija. Svaka od tih studija je bila meta-analiza, temeljena na ispitivanju podataka iz niza drugih prethodnih neovisnih studija.
Singh i njezini suradnici procijenili su da poboljšanja ovih promjenjivih faktora rizika mogu spriječiti ili usporiti najmanje 60 posto moždanih udara, 40 posto slučajeva demencije i 35 posto slučajeva depresije u kasnoj životnoj dobi.
Krajnji cilj identificiranja ovih čimbenika rizika je, prema dr. Singh, "pomoći ljudima da se bolje brinu o svom mozgu". Dr. Singh je rekla da se, na temelju rezultata, postavlja pitanje: "Koje su to stvari koje svatko može raditi svakodnevno, a koje smanjuju rizik ne samo od demencije i moždanog udara, već i od depresije u kasnoj životnoj dobi?"
Visoki krvni tlak ima najveći utjecaj na zdravlje mozga kako starimo
Pri procjeni 17 promjenjivih čimbenika rizika, visoki krvni tlak (hipertenzija) pokazao se kao onaj s najvećim utjecajem.
"Otkriće naglašava da je briga o krvnom tlaku jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoj mozak", dodala je dr. Singh.
Taj rezultat nije bio iznenađenje, prema dr. Mitchellu Elkindu, voditelju kliničke znanosti pri American Heart Association. "Hipertenzija je najveći faktor rizika za moždani udar", rekao je dr. Elkind, koji nije bio uključen u studiju. Visoki krvni tlak odgovoran je za oko 50 posto ishemijskih moždanih udara (uzrokovanih začepljenom krvnom žilom) i do 80 posto hemoragijskih moždanih udara (uzrokovanih puknućem krvne žile u mozgu), objasnio je dr. Elkind.
“Sve više dokaza ukazuje na to da ozljeda mozga uzrokovana moždanim udarom može dovesti do sekundarne neurodegeneracije, upale i propuštanja krvno-moždane barijere što pridonosi kognitivnom gubitku i demenciji”, dodao je dr. Elkind.
Visoki krvni tlak također može oštetiti male krvne žile u mozgu, što vjerojatno pridonosi i depresiji.
Bolesti bubrega, pušenje i gubitak sluha također su razlog za zabrinutost
Nakon krvnog tlaka, bolest bubrega imala je najjaču povezanost s ova tri stanja mozga povezana sa starošću. Bolest bubrega može uzrokovati promjene u krvnim žilama, čineći ih sklonijima oštećenjima i začepljenjima, ometajući protok krvi u mozgu.
Amanda Opaskar, dr. med., klinička docentica na odjelu za vaskularnu neurologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu, dodaje da je upotreba duhana još jedan glavni faktor rizika.
"Neki pacijenti mogu izgledati zdravo, imati normalni BMI i dobar krvni tlak, ali odjednom mogu početi pokazivati simptome slične moždanom udaru", rekla dr. Opaskar, koja nije bila uključena u istraživanje. "Gotovo neizbježno, uporaba duhana njihov je glavni čimbenik rizika. Prestanak pušenja dramatično smanjuje rizik."
Gubitak sluha je vrlo ozbiljan zdravstveni problem i povezan je više s demencijom i depresijom nego s moždanim udarom, naglasio je dr. Elkind. "Gubitak sluha može dovesti do demencije i depresije ograničavanjem društvenih veza ili unosa informacija koje mozak treba obraditi, što dovodi do smanjene neuronske aktivnosti", rekao je. “Ljudi koji ne čuju mogu postati društveno izolirani i depresivni, a bez društvene interakcije njihove kognitivne sposobnosti opadaju.”
Imate moć smanjiti ove rizike
Singh potiče ljude da koriste ovaj popis 17 promjenjivih čimbenika rizika te odaberu čimbenike na kojima će raditi i koji najbolje odgovaraju njihovim životima.
“Vježbanje možda nije izvedivo za vas, na primjer, ali možda možete početi raditi na prehrani i jesti više povrća ”, rekla je. "Također, budući da su mnogi od ovih čimbenika rizika međusobno povezani, radom na jednom čimbeniku rizika zapravo možete neizravno poboljšati nekoliko drugih."
Rezultati ističu tjelovježbu kao vrlo značajan čimbenik na koji se treba usredotočiti. Brojna dosadašnja istraživanja pokazuju da ima snažan zaštitni učinak na zdravlje.
Iako se ova analiza tumači na temelju velikog broja prethodnih istraživanja, također je ograničena jer nalazi nisu izravno utvrđeni kliničkim ispitivanjima. Opaskar je naglasila da rezultati ukazuju na vezu između 17 čimbenika rizika i moždanog udara, demencije i depresije, ali ne dokazuju da ti čimbenici uzrokuju bolesti mozga povezane sa starenjem.
3 važna načina da održite mozak zdravim:
- Redovito vježbajte. Za odrasle osobe preporučuje se najmanje 150 minuta tjedno umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aerobne aktivnosti. Također, može se kombinirati umjerena i intenzivna aktivnost. Osim toga, vježbe snage koje obuhvaćaju sve glavne mišićne skupine trebalo bi provoditi barem dva puta tjedno. Opaskar savjetuje odabir tjelovježbe koju možete tolerirati: "Ako imate osteoartritis ili mišićno-koštanu bol, možete raditi aktivnosti s malim opterećenjem poput vožnje bicikla ili plivanja."
- Pridržavajte se prehrane za zdravlje srce. Kako biste podržali zdravlje srca, preporučuje se prehrana koja uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice, ribu, perad, grah, orašaste plodove, biljna ulja i mliječne proizvode bez masnoće ili niske masnoće. Također je potrebno ograničiti hranu koja je bogata zasićenim mastima i natrijem.
- Stimulirajte svoj mozak. "Bio sam iznenađen relativnim utjecajem kognitivnih aktivnosti u slobodno vrijeme na cjelokupno zdravlje mozga u ovoj studiji", rekao je dr. Elkind. Zanimanja koja mogu ojačati mozak uključuju čitanje, sviranje glazbe, bavljenje hobijima i rješavanje zagonetki. “Ove su aktivnosti poput vježbe za mozak, isto kao što je tjelesna aktivnost vježba za tijelo i mišiće”, dodao je.
