Powered by:
Razgovarali smo s mag. nutricionizma Rokom Marovićem iz savjetovališta Nutrivision koji savjetuje kojih namirnica jesti više, a kojih manje kako bismo održali zdravlje srca.
"Želite li očuvati zdravlje srca i krvnih žila, dugoročno biste svakako trebali usvojiti glavne postulate zdrave prehrane, odnosno voditi računa o umjerenosti, raznolikosti i ravnoteži. Nema drugih velikih ‘tajni’, niti nekih čudotvornih namirnica koje bi značajno mogle utjecati na to da prevenirate rizike kardiovaskularnih bolesti, nego treba imati na umu da sve ono što unosimo u organizam sinergijom vodi ka zdravlju", kaže mag. nutricionizma Roko Marović iz savjetovališta Nutrivision. Naravno, postoje neke smjernice koje nam govore o tome koje skupine namirnica trebaju biti zastupljene da bismo u organizam unijeli one nutrijente koji su važni u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
"Najbolji brzomjerljivi 'lakmus papir' za predviđanje rizika od kardiovaskularnih bolesti je provjeravanje lipidnog profila u krvi (trigliceridi, HDL I LDL kolesterol, ApoB, Lp (a)). Stoga možemo istaknuti one nutritivne ciljeve/strategije koje nam doprinose ostvarenju “zdravijeg” lipidnog profila, a samim time očuvanju zdravlja srca i kardiovaskularnog sustava te prevenciji bolesti istog (ateroskleroza, hipertenzija, srčani udar, itd.)", ističe Marović.
Ključan parametar je sastav tijela
Dodaje da bi to u prvom redu bila kontrola energetskog unosa, odnosno očuvanje zdrave i poželjne tjelesne mase ili još bolje - sastava tijela. Također, poželjan je smanjeni unos zasićenih masti u prehrani, a povišeni unos vlakana, kao i antioksidansa. Svakako treba voditi računa i o dovoljnom unosu nezasićenih masnih kiselina, s naglaskom na omega-3 masne kiseline te o kontroli unosa natrija, odnosno soli.
To je, možda, jedan od najtežih zadataka, ako na vrijeme ne osvijestimo da naša prehrana često sadržava veliku količinu skrivene soli koju sadrže industrijski prerađene namirnice. Naime, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je preporučena gornja granica unosa soli za zdravu odraslu osobu oko 5 grama na dan, no poželjnim se smatra smanjiti taj unos na 2,5 grama, ili barem što bliže tome. No, u tu količinu treba uračunati i svu onu sol koju unosimo sa suhomesnatim proizvodima, kobasicama, gotovim i polugotovim jelima, umacima ili slatkišima, poput slanih štapića, pereca ili lisnatog tijesta, na primjer. Ukratko, ukupno bismo u organizam smjeli unijeti manje od jedne čajne žličice soli, dok istraživanja pokazuju da prosječan građanin Hrvatske unosi i više od 10 grama soli na dan.
Slična je situacija i s unosom šećera u organizam: Za zdravlje sigurne dnevne količine vrlo je lako prekoračiti izborom prerađenih namirnica koje sadrže šećere i šećerne sirupe, pri čemu za neke od tih namirnica možda nikad ne bismo rekli da sadrže šećere. Na primjer, gotovo umaci za salate, senf, industrijski proizvedeni voćni jogurti, kruh i pekarski proizvodi i slično.
Nema čarobnih namirnica, ali ima onih koje su pametniji odabir
"Kad pričamo o pozitivnom utjecaju prehrane na neki određeni organski sustav ili na prevenciju od bolesti nikad ne možemo isticati samo nekoliko namirnica jer “super” namirnice ne postoje. Postoji skup prehrambenih navika ili odluka koji kumulativno na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj bazi u većoj ili manjoj mjeri pruža sve ono što neki organski sustav, u ovom slučaju kardiovaskularni, treba", pojašnjava nutricionist i upućuje na skupine namirnica koje bi trebale biti zastupljene u prehrani ako želimo zdravo srce, pri čemu se za svaku od njih može izvući primjer.
"Za plavu ribu, koja je izvor omega-3 masnih kiselina, mogući predstavnik je losos. Za cjelovite žitarice koje su izvor prehrambenih vlakana dobar predstavnik je heljda; za mahunarke koje su također odličan izvor prehrambenih vlakana i značajno povećavaju osjećaj sitosti primjer nam može biti slanutak, a za bobičasto voće koje je genijalan izvor antioksidansa, maline", opisuje Marović.
Dodaje da za sjemenke, koje su istovremeno izvor nezasićenih masnih kiselina i vlakana, neka predstavnik budu bučine sjemenke, dok za kupusnjače kao izvor brojnih bioaktivnih komponenti neka predstavnik bude cvjetača. Kada su u pitanju ulja i masti, važno je birati ona bogata omega-3 masnim kiselinama.
Ne postoji namirnica koju trebamo potpuno izbaciti
Napominje kako zdrava i uravnotežena prehrana podrazumijeva da nema namirnice koje u potpunosti izbacujemo iz prehrane ili ih izbjegavamo. Takav pristup može nas dovesti do toga da se razvije žudnja prema određenoj vrsti hrane, pa je lakše odstupiti od zdravih postulate koje nastojimo slijediti. Zato – ne izbacujte iz prehrane ni one namirnice koje nisu potpuno zdrave, ali reducirajte, odnosno smanjite njihov unos.
"Namirnice ili skupine namirnica koje treba izbjegavati su one koje su bogat izvor zasićenih masti, poput masnog mesa, mesnih prerađevina, itd. Također, treba smanjiti unos tzv. „praznih kalorija“, odnosno onih namirnica koje uz veliki unos energije ne pružaju značajan izvor hranjivih tvari, poput industrijskih sokova, gaziranih sokova, konditorskih proizvoda, grickalica, slastica, sirupa za razrjeđivanje, itd.", savjetuje Roko Marović. Također, oni koji imaju takvu genetsku predispoziciju da reagiraju na kolesterol u hrani (a takvih je 15 do 25 posto u ukupnoj populaciji), trebaju pripaziti na kontrolu unosa kolesterola, kontrolirajući učestalost namirnica koje ga sadržavaju, poput jaja, jetrica ili hobotnice, na primjer.
Kad je riječ o prehrani, posebnu pažnju treba posvetiti tome da djecu od malih nogu učimo postulatima zdrave i kvalitetne prehrane i tome što je poželjno, a što treba konzumirati samo rijetko. Naime, usvajanjem zdravih navika vezano uz prehranu od malih nogu, preveniramo razvoj debljine i pretilosti kod djece, koja je glavni čimbenik za razvoj visokog arterijskog tlaka, dijabetesa tip 2 i povišenog kolesterola u kasnijoj dobi. Riječ je o glavnim čimbenicima rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, pa je jasno da prevencija u dječjoj dobi itekako ima smisla.
Proizvodi Omegol linije prate najnovije nutricionističke trendove te su namijenjeni svima koji izrazitu pažnju pridaju vlastitoj prehrani i aktivnom načinu života. Bogati su omega-3 masnom kiselinom, alfa-linolenskom kiselinom (ALA) koja doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi i sadrže vitamin E koji doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Cijela Omegol linija nosi europsku oznaku V lable, što znači da je pogodan i za vegane.
Kremast i lagano maziv, Omegol B1 namaz je sa smanjenim udjelom masti, a obogaćen je ALA omega-3 masnom kiselinom i sadrži vitamin E te vitamin B1 koji doprinosi normalnoj funkciji srca. Idealan je za namaz ili dio sendviča.
Omegol ulje sastoji se od repičinog, suncokretovog i ulja kukuruznih klica te je bogato omega-3 masnom kiselinom (ALA). Prirodan je izvor vitamina E. Blagog je okusa i pogodno za pripremu raznovrsnih jela, uključujući i hladna jela, kao i za pečenje i kuhanje hrane.
Omegol linija namijenjena je svima, a posebno onima koji vode računa o namirnicama koje koriste u svakodnevnim obrocima. Omegol liniju preporučuje se koristiti uz raznovrsnu prehranu.
