Prošlu godinu obilježile su brojne popularne dijeta, dijete koje nude brz gubitak kilograma, ali i imaju neke nuspojave te one koje preporučuju liječnici i nutricionisti.
Donosimo ti valorizaciju dijeta koje su postale hit zbog brzog mršavljenja kao i one koje ne donose brze rezultate, ali su zdrave i bez jojo efekte zbog čega ih preporučuju stručnjaci.
Pitali smo nutricionisticu što misli o dijetama i modernoj prehrani
Najpopularnije dijete
Forbes je napravio popis dijeta koje su obilježile 2018. godinu zbog svoje popularnosti.
Ketogena dijeta definitivno je svojom popularnošću obilježila prošlu godinu. Dijeta se temelji na niskoj razini ugljikohidrata, a namirnice koje se preporučuju su masti i proteini. Ketogena dijeta naziva se "Keto" jer je tijelo zbog ograničenog unosa ugljikohidrata prinuđeno trošiti masne zalihe kako bi imalo energije za rad, a taj proces se naziva ketoza.
Paleo dijeta sadrži sadrži sve namirnice kojima su se hranili naši preci prije 10 000 godina u kamenom dobu. Kako se tada hrana pribavljala lovom i sakupljanjem plodova, u njihovoj prehrani nije bilo gotovih jela, prerađenih šećera, grickalica i sličnih stvari koje moderni ljudi jedu pa su većinom konzumirali meso, jaja, povrće i orašide. Mliječni proizvodi, mahunarke, grahorice, alkohol, šećer, pa čak i neke škrobne namirnice su također zabranjene.
Alkalna dijeta cilja na smanjenje kiselosti, odnosno da ph bude neutralan ili blago alkalan. Naglasak nije samo na hrani koju jedemo nego i kako ju jedemo. Kada jedemo prebrzo, ne dajemo tijelu priliku da hranu potpuno probavi i apsorbira hranjive tvari. Najjače kiseline nalaze se u životinjskim bjelančevinama te u alkoholu, kofeinu, tvornički prerađenoj hrani i šećeru. Najslabije kiseline nalaze se u bjelančevinama biljnog podrijetla, primjerice u mahunarkama. Namirnice koje djeluju alkalno sadrže vrlo malo ili nimalo kiseline i ne stvaraju kiselinu. Alkalne namirnice uključuju većinu povrća, mnoge vrste voća, hladno prešana ulja, mnoge žitarice i sve začinske biljke. Ali na tijelo utječe i način na koji hranu prerađujemo i probavljamo. Jedemo li nešto alkalno, ali smo u žurbi i ne žvačemo dovoljno, hrana se loše probavlja i fermentira te uzrokuje kiselost. Bjelančevine (proteini) su makronutrijenti sastavljeni od aminokiselina koje su nužne za pravilan rast i funkcioniranje ljudskog tijela. Nažalost, bjelančevine su i jedna od najkiselijih namirnica, a to osobito vrijedi za životinjske bjelančevine poput onih iz mesa i ribe (te nekih vrsta sira).
Dijeta 30 dana je osmišljena 2009., a njezini autori Dallas i Melissa Hartwig vjeruju da jedenje šećera, žitarica, mliječnih proizvoda i mahunarki nepovoljno utječe na težinu, energiju i otpornost na stres. Zabranjena je i konzumacija alkohola. Izbacivanje ovih namirnica na punih 30 dana trebalo bi ponovno pokrenuti tvoje tijelo u svakom pogledu. Dopuštene su namirnice meso, morski plodovi, jaja, orasi, sjemenke, nešto voća i puno povrća.
Povremeni post nije nova dijeta jer ljudi tisućama godina prakticiraju post iz religijskih razloga. Do danas je razvijeno na desetke varijacija dijete povremenim postom, a osnovna ideja je značajno smanjiti ili posve izbjegavati unos hrane kroz period od 16 do 24 sata. Nakon restriktivne faze, slijedi od 8 do 24 sata normalnog energetskog unosa, ovisno o inačici dijete koju se prati. Sve verzije dijete povremenim postom imaju zajedničku tvrdnju da osim što dovode do gubitka kilograma i masnih naslaga, pomažu i u regulaciji razine šećera u krvi, usporavaju proces starenja te preveniraju nastanak bolesti srca i krvnih žila.
Dijeta 8 sati vrlo je popularna i većina nutricionista je odobrava
Najbolje dijete
US News potražio je pomoć stručnjaka kako bi rangirao 40 dijeta prema mogućnosti da ih se lako slijedi, pomognu osobi da izgubi težinu i održi zdravlje. Ovo je 5 najboljih dijeta prema preporukama dijetetičara:
DASH dijeta je vrlo kvalitetna i osigurava sve potrebne nutrijente, stoga i ne čudi da iz godine u godinu zauzima sam tron kraljice među dijetama. Ideja vodilja ove dijete je ograničiti unos masnoća, posebice zasićenih masnih kiselina te soli, što se postiže na način da se iz jelovnika izbacuju masno meso i masni proizvodi ( poput mlijeka i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti), a ograniči unos mesa peradi i plodova mora na 3 porcije tjedno. Svakodnevni jelovnik temelji se na žitaricama i mahunarkama, a veliki je naglasak i na svježem voću i povrću, kojeg bi trebalo unijeti 8 do 10 porcija. Mogu se konzumirati i kompoti bez dodanog šećera te suho voće, poput šljiva, marelica i smokava. Tri su glavna obroka tijekom dana, a međuobroci se preporučuju za vrijeme kada se pojavi jak osjećaj gladi te kako bi se izbjeglo prejedanje koje obično nastupa nakon jake gladi.
Mediteranska dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno najopravdanijim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Mediteransku prehranu najjednostavnije je predočiti kroz okuse i mirise Mediterana koji prožimaju ovu kuhinju. Piramida mediteranske prehrane vrlo je slična klasičnoj prehrambenoj piramidi. Žitarice, proizvodi od žitarica (kruh, tjestenina, krupica) i krumpir nalaze se u bazi što znači da se jedu u najvećoj količini. Slijedi povrće i voće, potom nemasno meso, riba i morski plodovi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orašasti plodovi i mahunarke, a u samom vrhu piramide nalaze se masnoće i slastice, odnosno hrana koja se jede u najmanjoj količini.
Fleksiterijanska dijeta zapravo sami naziv nastao je od riječ fleksibilna + vegetarijanska. Fleksiterijanska dijeta potiče ljude da jedu poput vegetarijanaca većinu vremena radi boljeg zdravlja, ali ne poziva na potpuno izrezivanje mesa.
Weight Watchers dijeta temelji se na četiri osnovna principa: načinu prehrane, motivaciji za tjelovježbu, korisnim navikama i grupnoj podršci. Dijeta se temelji na sustavu bodovanja koji omogućuje pojedincu da sam bira svoje obroke, a u pomoć pristižu i polugotova i gotova jela dostupna u trgovinama, online te u Weight Watchers dijetnim centrima.
MIND dijeta kombinira dvije znanstveno dokazano najzdravije dijete, DASH i mediteransku, te stavlja naglasak na hranu koja pozitivno utječe na zdravlje mozga, postala je pravi hit 2016. Naglasak je na 10 zdravih skupina namirnica koje potiču zdravlje mozga: zeleno lisnato povrće, sve ostalo povrće, orašaste plodove, bobičasto voće, grah, cjelovite žitarice, ribu, perad, maslinovo ulje i vino. S druge strane, preporučuje se izbjegavati hranu iz pet nezdravih skupina: crveno meso, maslac i margarin, sireve, kolače i slatkiše, prženu ili brzu hranu.
Najbrže dijete
US News je napravio i popis dijeta koje omogućuju najbrži gubitak kilograma. Iako ove dijete omogućuju brz gubitak težine, u odabiru dijete važno je proučiti što je dugoročno dobro za zdravlje.
- HMR Program (Program upravljanja zdravstvenim resursima) je sustav za mršavljenje dizajniran za smanjenje unosa kalorija putem zamjenskog obroka s dodanim voćem i povrćem. Kroz ovaj program cilj je naučiti strategije zdravog načina života, povećat tjelesnu aktivnost i osobnu odgovornost.
- Atkinsova dijeta se sastoji od 3 faze koje se stupnjevito provode kroz dijetni plan. Tijekom prve, uvodne faze, koja traje 14 dana ), unos ugljikohidrata je ograničen do 20 g dnevno. Meso, riba i jaja jedu se bez ograničenja dok su alkohol, šećer i brašno zabranjeni. Nije dozvoljeno voće, kruh, žitarice, povrće bogato škrobom, mliječni proizvodi (izuzev sira, vrhnja i maslaca)
- Ketogena dijeta
- Optavia dijeta je dijeta također temeljena i na zamjenskim obrocima koji se nadopunjavaju mesom, povrćem i zdravim mastima, tako da nema gladi. Također, mišići se ne gube jer se jedu puno bjelančevina i vlakana, ali se konzumira vrlo malo kalorije - obično 800 do 1000.
- Weight Watchers
Najgore dijete
Ako si nedavno probala neku od popularnih dijeta, vjerojatno si brzo doživjela i vraćanje kilograma. Naime, većina popularnih dijeta dolazi s neizbježnim jojo-jojo efektom, a poneke od njih imaju i loše posljedice za zdravlje. Live Strong u suradnji s dijetetičarima je napravio popis najgorih dijeta u 2018. godini:
Keto dijeta: Koliko ugljikohidrata dnevno za brzo mršavljenje, a koliko za sporije?
