Ako sada dobro jedete, kasnije ćete možda bolje živjeti. Prehrana bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i nezasićenim mastima u srednjim godinama može poboljšati šanse za dobro mentalno, fizičko i kognitivno zdravlje desetljećima kasnije, pokazuje novo istraživanje.
Studija predstavljena na velikoj nutricionističkoj konferenciji temelji se na godinama istraživanja vezanih uz hranjivu dnevnu prehranu koja može smanjiti rizik od razvoja uobičajenih kroničnih bolesti i pomoći u održavanju kognitivnog funkcioniranja u starijoj dobi, piše NBC News.
Istraživači s Harvarda analizirali su podatke više od 106 000 sudionika prikupljene tijekom 30 godina. U istraživanju je sudjelovalo 70 467 žena i 36 464 muškaraca. Na početku studije 1986. godine sudionici su imali najmanje 39 godina i nisu imali kronične bolesti. Kao dio dugoročne studije, sudionici su svake četiri godine, od 1986. do 2010., ispunjavali opsežan upitnik o učestalosti unosa hrane, rekla je dijetetičarka Anne-Julie Tessier, glavna autorica studije i znanstvena suradnica na Harvard School of Public Health.
Istraživači s Harvarda pratili su osobnu prehranu svakog sudionika tijekom tog vremena kako bi vidjeli koji su prehrambenu obrasci najbolje usklađeni s nutritivno bogatom prehranom.
Dijete s kojima su usporedili upitnike o hrani uključivale su:
DASH dijetu čiji je plan obroka namijenjen sprječavanju ili snižavanju krvnog tlaka fokusiranjem na povrće, voće i cjelovite žitarice. Plan prehrane, koji su razvili Nacionalni instituti za zdravlje, smatra se fleksibilnom dijetom jer ne eliminira nijednu grupu namirnica, a također pomaže kod mršavljenja.
Indeks alternativne zdrave prehrane (AHEI) — koji se usko pridržava prehrambenih smjernica SAD- a, potiče na jedenje više mahunarki, orašastih plodova i povrća te manje količine crvenog mesa i prerađenog mesa. Istraživanje je pokazalo najjaču korelaciju između AHEI prehrane i zdravijeg starenja, rekao je Tessier.
Planetarno zdravu dijetu s planom prehrane koji minimalizira životinjske proizvode i naglašava voće, povrće, cjelovite žitarice i zdrave masti. Dopušta skromne količine mesa i mliječnih proizvoda.
Sve u svemu, otkrili su da veći unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, nezasićenih masti, orašastih plodova, mahunarki i mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti povećava izglede za dobro starenje. Ljudi čija se prehrana sastojala od više transmasti, natrija, crvenog i prerađenog mesa imali su manje izglede za zdravo starenje.
Što je "zdravo starenje"?
Na temelju samoprocjena žena i muškaraca u bazi podataka, istraživači su protumačili "zdravo starenje" kao preživljavanje do najmanje 70 godina i dobru kognitivnu funkciju, mentalno zdravlje, fizičku funkciju - i odsutnost od kroničnih bolesti, poput dijabetesa, bolesti srca, moždanog udara, zatajenja bubrega i većine vrsta raka.
Nakon analize 30-godišnjih podataka, istraživači su otkrili da je približno polovica sudionika umrla, a samo devet posto njih je doživjelo 70 ili više godina bez bolesti i nenarušenog fizičkog i kognitivnog zdravlja. Međutim, sudionici koji su se najviše pridržavali obrasca zdrave prehrane bili su povezani s 43 do 84 posto većim izgledima za dobro starenje u usporedbi s onima koji nisu.
Ono što sada jedemo utječe na to kako ćemo se kasnije osjećati
Novo istraživanje ima ograničenja. Slično većini istraživanja o prehrani, studija je promatračka i temelji se na vlastitim izvješćima. To ne dokazuje da će pomno pridržavanje prehrambenog obrasca dovesti do duljeg života ili zdravijeg starenja, rekla je Tessier.
Ipak, brojne su studije već pokazale da prehrana i tjelesna aktivnost smanjuju rizik od svih ovih stanja i stoga mogu povećati vjerojatnost "zdravog starenja", objasnio je dr. R. Sean Morrison, predsjednik Brookdaleskog odjela za gerijatriju i palijativnu medicinu na Mount bolnica Sinai. "Važno je uzeti u obzir da će oni koji se zdravo hrane vjerojatnije i vježbati, živjeti u socijalno povoljnijim četvrtima, imati potrebnu potporu koju drugi nemaju i vjerojatno će imati bolji pristup zdravstvenoj skrbi," rekao je Morrison, koji nije bio povezan s novom studijom.
Zapravo, istraživači su analizirali varijable koje bi potencijalno mogle utjecati na rezultate, uključujući BMI, porijeklo, pušački status, unos alkohola, tjelesnu aktivnost, medicinsku i obiteljsku povijest, socioekonomski status, bračni status i žive li sudionici sami, istaknula je Tessier. "Bili smo iznenađeni snagom povezanosti između zdravih obrazaca prehrane u srednjim godinama i zdravog kasnijeg života, čak i nakon razmatranja nekoliko drugih čimbenika, poput tjelesne aktivnosti, za koje se također zna da utječu na zdravlje", dodala je.
Dr. Lawrence Appel, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta John Hopkins, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da rezultati studije podupiru prethodne nalaze. Appelova istraživanja usmjerena su na prevenciju kroničnih bolesti putem prehrambenih pristupa i bio je vodeći autor studije koja je osmislila DASH dijetu. "Ova se studija pridružuje nizu drugih studija koje povezuju zdravo ponašanje u prehrani ranijim godinama s boljim zdravljem desetljećima kasnije", rekao je.
Za Morrisona iz Mount Sinai, "osnova za zdravo starenje — što već dugo znamo — jest jesti zdravu prehranu, vježbati, izbjegavati duhanske proizvode, koristiti zaštitu od sunca, dovoljno spavati i sudjelovati u društvenim aktivnostima.
8 vrhunskih dijeta koje treba slijediti u četrdesetima za dobro fizičko i mentalno zdravlje u sedamdesetima
Četrdesete su godine kada trebate jesti promišljeno kako bi graciozno starili.
Sljedećih sedam prehrambenih obrazaca imali su najveće izglede za zdravo starenje:
- Indeks alternativne zdrave prehrane (AHEI): 84 %
- Dijeta za hiperinzulinemiju: 78 %
- Planetarna zdrava dijeta: 68 %
- Alternativna mediteranska prehrana : 67 %
- Dijetetski pristupi zaustavljanju hipertenzije (DASH) dijeta: 66 %
- Mediteranska DASH intervencija za neurodegenerativnu odgodu (MIND) dijeta: 59 %
- Empirijski prehrambeni upalni uzorak: 58 %
- Zdrava biljna prehrana: 43 %
Tessier je ova otkrića predstavila na Nutrition 2024., godišnjem sastanku Američkog društva za prehranu. Istraživanje prati prošlomjesečno istraživanje koje je upozorilo da se očekuje skok stope pretilosti s 43,1 % na 60,6 % zbog nezdrave prehrane.
