Pet godina - i stotine milijuna slučajeva - nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju covid, znanstvenici imaju jasniju sliku o tome kako koronavirus može utjecati na tijelo dugo nakon što se čini da je infekcija prošla.
Neki od učinaka covida postali su očiti brzo nakon što se virus počeo širiti. Brzo smo shvatili koliko infekcija može biti smrtonosna, posebno za one koji pate od bolesti poput dijabetesa i bolesti srca. No bile su potrebne godine istraživanja kako bi se shvatilo da covid može dovesti do trajnih, ponekad nevidljivih promjena na različitim dijelovima tijela.
Neki od tih učinaka, poput kroničnog umora i magle u mozgu, smatraju se dugim covidom, kod kojeg simptomi infekcije traju najmanje tri mjeseca. Prema nekim procjenama, 400 milijuna ljudi diljem svijeta ima dijagnosticiran neki oblik dugotrajnog covida. Ali infekcija također može dovesti do drugih problema, uključujući oštećenje pluća i srca i promjene mikrobioma u crijevima, što se možda neće uvijek prepoznati kao dugi covid, ali ipak može imati dugotrajan učinak na zdravlje.
Sada postoji jasnija slika što bi moglo biti iza tih promjena, uključujući ulogu raširene upale koju covid može izazvati. Za većinu ljudi upala će se povući nakon što virus nestane. Ali za neke, ako je preintenzivna ili predugo traje, može izazvati pustoš po tijelu, rekao je za The New York Time dr. Braden Kuo, neurogastroenterolog u Općoj bolnici Massachusetts.
Evo što su znanstvenici do sada naučili o upali i drugim čimbenicima koji pokreću te učinke.
Pluća
Covid iritira pluća i može uzrokovati dugotrajne probleme, poput stalnog otežanog disanja i kašlja. U rijetkim slučajevima covid može dovesti do razvoja upale pluća koja uzrokuje ožiljke i čvoriće u plućima. Ti ožiljci mogu otežati disanje. Manja istraživanja pokazala su da je više od 10 posto ljudi hospitaliziranih s covid infekcijom imalo ožiljke na plućima i druge probleme dvije godine kasnije.
Virus napada stanice duž dišnih puteva, uzrokujući upalu koja može napasti i ponekad uništiti zdravo plućno tkivo. To može oslabiti sposobnost pluća da dostave kisik u cijelo tijelo, rekao je dr. Ziyad Al-Aly, viši klinički epidemiolog na Sveučilištu Washington u St. Louisu.
Dok se pluća pokušavaju oporaviti, stvaraju ožiljke. Ali samo ožiljci mogu ukrutiti pluća i smanjiti kapacitet pluća, što dovodi do dugotrajnih simptoma kao što su kašalj i otežano disanje.
Crijeva
Covid može izazvati kratkotrajne simptome poput mučnine, povraćanja i proljeva, ali kod nekih može dovesti do kroničnih gastrointestinalnih problema, poput refluksa, zatvora, proljeva i bolova u trbuhu. Ovi problemi mogu trajati mjesecima ili čak godinama. U studiji iz 2024., istraživači su procijenili da su napadi covida kod 10 posto ljudi uzrokovali dugotrajne bolove u trbuhu, a kod 13 posto gastrointestinalne probleme godinu dana kasnije.
Znanstvenici ne znaju zašto točno covid može toliko poremetiti normalnu funkciju crijeva, ali stječu bolje razumijevanje o tome što bi moglo biti uzrok. Na primjer, sada je jasno da virus može poremetiti mikrobiom crijeva, smanjujući korisne mikrobe i povećavajući broj štetnih. “Dobri” mikrobi mogu pomoći u suzbijanju upale, dok je “loši” mogu pojačati.
Upala od same infekcije, kao i od promijenjenih crijevnih mikroba, može oštetiti sluznicu crijeva. To može omogućiti toksinima i razgrađenim komponentama hrane da "pobjegnu" iz crijeva u druga tkiva. Imunološke stanice tada mogu pokrenuti odgovor sličan alergiji na određenu hranu, što dovodi do intolerancije na hranu.
Upala također može oštetiti živce koji signaliziraju bol u crijevima ili koji kontroliraju crijevne kontrakcije koje održavaju kretanje hrane, rekao je dr. Kuo. To može uzrokovati bolove u želucu ili crijevima ili učiniti da se hrana prebrzo ili presporo kreće kroz probavni trakt, što rezultira simptomima poput proljeva ili zatvora.
Mozak
Na vrhuncu infekcije pacijenti često imaju glavobolje i mogu osjećati vrtoglavicu i zbunjenost. Ponekad se bore pronaći prave riječi, teško se koncentriraju ili prate razgovor ili imaju rupe u pamćenju. Ovi simptomi mogu trajati - studije su otkrile da je otprilike 20 do 30 posto ljudi zaraženih covidom doživjelo moždanu maglu najmanje tri mjeseca nakon prve infekcije. Istraživanja također pokazuju da covid može dovesti do stanja poput anksioznosti ili depresije ili pogoršati postojeće probleme mentalnog zdravlja.
Znanstvenici još uvijek rade na utvrđivanju svih čimbenika koji doprinose trajnim neurološkim problemima nakon covida. Ali čini se da je jedan krivac jasan - stalna upala koja oštećuje neurone i sprječava stvaranje ključnih veza između sinapsi. Sve to može uzrokovati simptome poput gore opisanih. Neki istraživači također misle da su područja mozga uključena u spoznaju i emocije posebno osjetljiva na upale, što pomaže objasniti zašto infekcija može izazvati ili pogoršati probleme mentalnog zdravlja.
Druga je teorija da virus remeti krvno-moždanu barijeru, koja štiti moždano tkivo i vitalna je za kognitivnu funkciju. Fragmenti virusa također se mogu dugo zadržati u mozgu, što bi moglo objasniti zašto neki kognitivni simptomi traju i nakon početne infekcije.
Srce
Infekcija covidom povećava rizik od srčanih problema, uključujući srčani udar, moždani udar, oštećenje srčanog mišića i nepravilan rad srca (aritmija). Jedno veliko istraživanje pokazalo je da je covid udvostručio rizik od velikog kardiovaskularnog događaja do tri godine.
Kada je riječ o akutnoj infekciji covidom, stres zbog groznice i upale može dovesti do prevelikog opterećenja za srce. Kod nekoga kod koga se već nakuplja plak u arterijama ili srčanom mišiću koji postaje ukočen, to opterećenje može dovesti do nepravilnog rada srca ili srčanog udara.
Ali znanstvenici misle da virus češće izaziva upalu koja oštećuje srčani mišić. Virus također može oštetiti stanice koje oblažu krvne žile, što dovodi do upale. To bi moglo uzrokovati stvaranje novog ugruška ili uzrokovati lomljenje postojećeg plaka i začepljenja krvne žile. Ta vrsta blokade može uzrokovati iznenadnu smrt od srčanog udara ili dovesti do oštećenja srčanog mišića i drugog tkiva, što može rezultirati zatajenjem srca ili aritmijom.
Ljudi koji su bili hospitalizirani zbog covida imaju najveći kratkoročni i dugoročni rizik od srčanih komplikacija. Neka istraživanja sugeriraju da osobe s krvnom grupom koja nije 0 - A, B ili AB - imaju posebno povećan rizik, možda zato što krvna grupa može biti povezana s načinom na koji se krv zgrušava.
Krvožilni sustav
Istraživanja pacijenata s dugotrajnim covidom pokazuju da njihova tijela imaju problema s pomicanjem krvi iz nogu i abdomena natrag u srce. To može smanjiti količinu krvi koju srce pumpa, uzrokujući umor, otežano disanje i osjećaj da vam nije dobro nakon vježbanja.
Nije jasno zašto se ti problemi s cirkulacijom javljaju, ali znanstvenici pretpostavljaju da kod nekih pacijenata upala oštećuje određena živčana vlakna izvan mozga i leđne moždine koja reguliraju sposobnost stezanja krvnih žila. To bi moglo rezultirati smanjenim protokom krvi, rekao je dr. David Systrom, liječnik za plućne bolesti i intenzivnu njegu u Brigham and Women's Hospital u Bostonu.
Kod nekih pacijenata s dugim covidom također se čini da su mišići manje sposobni izvlačiti kisik iz krvi, što otežava nečiju sposobnost da prati tjelovježbu, rekao je dr. Systrom. Osim toga, mitohondriji — izvori stanične energije — možda neće raditi ispravno ili punim kapacitetom, zadajući još jedan udarac mišićnom tkivu.
