Čak i ako simptomi inicijalne zaraze koronavirusom nisu jaki, dodatni simptomi mogu se razviti u mjesecima nakon te se tada radi od dugom covidu. Znanstvenici su podijeliti simptome dugog covida u četiri skupine odnosno podtipa.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine ističe četiri glavna podtipa dugog covida, od kojih je svaki definiran različitim simptoma. Mogućnost grupiranja širokog raspona simptoma dugog covida je važan korak za znanost i medicinu jer će sustav klasifikacije pomoći stručnjacima da poboljšaju pristupe dijagnozi i liječenju.
"Nadamo se da rezultati istraživanja mogu pomoći u budućim istraživanjima o mehanizmu bolesti, razvoju liječenja i kreiranju javnozdravstvene politike", rekao je za Verywell Health dr. Fei Wang, dopisni autor studije i izvanredni profesor populacijskih zdravstvenih znanosti na Weill Cornell Medical College u New Yorku.
Što je dugi covid?
Dugi covid se definira kao nastavak ili razvoj novih simptoma kao što su umor, otežano disanje i kognitivna disfunkcija koji se razvijaju tri ili više mjeseci nakon zaraze početnom infekcijom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), simptomi dugog covida također mogu trajati najmanje dva mjeseca bez drugog objašnjenja. Long COVID Europe navodi da nije nužno da osoba razvije teške simptome kod same infekcije kako bi imala šansu razvidi dugi covid. Obično od dugotrajnih posljedica pate oni koji su imali blage simptome zaraze.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da otprilike jedna od 13 odraslih osoba u SAD-u (7,5 %) ima dugotrajne simptome covida, što je više od 19 milijuna Amerikanaca. U Europi WHO procjenjuje da se radi o barem 17 milijuna pacijenata u prve dvije godine pandemije.
Četiri podtipa dugog covida
Za potrebe istraživanja, Wang i kolege analizirali su zdravstvene kartone gotovo 35 tisuća pacijenata u SAD-u koji su bili pozitivni na infekciju SARS-CoV-2 i koji su kasnije razvili simptome dugog covida. Svaki je pacijent imao barem jedan dugotrajni simptom covida koji je trajao između 30 i 180 dana nakon početne infekcije.
Koristeći algoritam strojnog učenja za sortiranje svih zdravstvenih zapisa, znanstvenici su identificirali više od 137 dugotrajnih simptoma covida te su zatim grupirali simptome u četiri glavna podtipa ili kategorije. Druga su istraživanja također klasificirala simptome dugog covida u skupine, no Wang navodi da je njihova nova studija "najveća te vrste" koja proučava ovo stanje.
Ovdje je pregled četiriju podvrsta dugog covida koje su identificirali Wang i kolege.
Podtip 1: Srčana i bubrežna stanja
Prvi podtip dugog covida sastojao se od oko 34 % pacijenata što ga čini najraširenijom skupinom simptoma dugog covida. Najizraženiji je bio kod osoba zaraženih tijekom prvog vala pandemije, od ožujka do lipnja 2020. godine. U usporedbi s drugim podtipovima, ljudi u ovoj skupini bili su stariji, s medijanom dobi od 65 godina. Od svih podtipova, ovaj je imao najveći udio muškaraca, njih 49 %. Ljudi u ovoj grupi imali su sljedeće simptome:
- Problemi sa srcem
- Problemi s bubrezima
- Problemi s cirkulacijom
- Srčani udar
- Zastoj srca
- Visoki krvni tlak
- Zatajenje bubrega
- Anemija
- Poremećaji tekućine i elektrolita
- Nepravilan rad srca
- Grčevi
- Vrtoglavica.
Pacijenti u podtipu 1 imali su veću akutnu težinu covida, uključujući najveću stopu hospitalizacije (61 %), korištenje mehaničke ventilacije (5 %) i usluge intenzivne njege (10 %).
Podtip 2: Problemi s disanjem, spavanjem i raspoloženjem
Druga najčešća kategorija činila je oko 33 % svih pacijenata od kojih je većina bila zaražena kasnije u pandemiji, između studenog 2020. i studenog 2021. Za razliku od podtipa 1, Wang je objasnio da su većina u podtipu 2 bile žene (63 %). Podtip 2 također je bio povezan s blažom akutnom bolešću. Na primjer, stopa hospitalizacije bila je 31 % što je samo polovica stope podtipa 1. Neki od najistaknutijih simptoma kod ljudi klasificiranih kao podtip 2 uključuju:
- Respiratorni problemi
- Poremećaji spavanja ili nesanica
- Anksioznost
- Glavobolja
- Bol u prsima.
Kronični umor i problemi sa spavanjem isto su simptomi dugog covida
Podtip 3: Problemi mišićno-koštanog i živčanog sustava
Oko 23 % pacijenata pripada u treću skupinu. Većina pripadnika ove skupine bile su žene (61 %), a prosječna dob bila je 57 godina. Podtip 3 javljao se najčešće kod pacijenata s već postojećim autoimunim i alergijskim stanjima, kao što su reumatoidni artritis i astma, kao i drugim bolestima mišićno-koštanog i živčanog sustava, poput poremećaja mekog tkiva, kostiju i spavanja. Pacijenti u podtipu 3 najvjerojatnije će doživjeti:
- Simptome poremećaja mišićno-koštanog i živčanog sustava
- Bol u živcima
- Glavobolje
- Poremećaje spavanja.
Podtip 4: Problemi probavnog i dišnog sustava
Posljednji podtip nije bio tako čest kao drugi podtipovi i bio je viđen kod samo 10 % pacijenata. U usporedbi s drugim podtipovima, pacijenti u podtipu 4 imali su manji intenzitet simptoma, ali su imali nešto veću prevalenciju problema probavnog sustava kao što su želučane smetnje i povraćanje krvi (hematemeza). Većina pacijenata u podtipu 4 bile su žene (62 %). Ova skupina imala je najniže stope korištenja mehaničke ventilacije (0,8 %) i prijema u intenzivnu skrb (3 %) u akutnoj fazi infekcije SARS-CoV-2. Ljudi u podtipu 4 iskusili su stanja poput:
- Gastrointestinalnih poremećaja
- Boli u želucu
- Mučnine
- Ostalih crijevnih simptoma.
Može li se dugi covid liječiti?
Profesor Wang je objasnio kako bi ljudi koji misle da bi mogli imati dugi covid svakako trebali pomno pratiti svoje simptome i razgovarati s liječnicima o individualiziranom pristupu njihovom liječenju. Liječnica Linda Yancey je dodala da za oboljele postoje tretmani poput multimodalne rehabilitacije, treninzi snage i izdržljivosti, pa čak i treninzi mirisa za one koji su izgubili osjet mirisa, no napominje: “Trenutno nema puno dokazanih tretmana za dugotrajni covid. Međutim, puno se radi na njihovom pronalasku. Uvjerena sam da ćemo uz pomoć istraživanja poput ovog imati bolje tretmane u godinama koje dolaze".
