Melatonin je za mnoge postao gotovo sinonim za bezopasan i prirodan lijek za nesanicu. U ljekarnama se prodaje bez recepta, često s etiketama koje obećavaju “mirne noći” i “zdrav san”
No, novo istraživanje predstavljeno početkom studenoga na godišnjem kongresu American Heart Association (AHA) u New Orleansu, jedno od najvažnijih svjetskih okupljanja kardiologa i istraživača, sugerira da bi se dugoročno uzimanje melatonina ipak moglo povezati s ozbiljnim zdravstvenim rizicima – uključujući i povećan rizik od zatajenja srca te veću smrtnost.
Prema analizi pod nazivom Long-term use of melatonin supplements to support sleep may have negative health effects (Abstract MP2306), provedena je retrospektivna studija na više od 130 tisuća odraslih osoba s kroničnom nesanicom koje su najmanje godinu dana uzimale melatonin.
Rezultati su pokazali da su u razdoblju od pet godina ti ispitanici imali 90 posto veći rizik od razvoja zatajenja srca u odnosu na one koji melatonin nikada nisu koristili. Osim toga, osobe koje su uzimale melatonin bile su 3,5 puta češće hospitalizirane zbog srčanog zatajenja te su imale gotovo dvostruko veću vjerojatnost smrti od bilo kojeg uzroka (7,8 prema 4,3 posto) u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Autori upozoravaju da njihova analiza ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, ali podaci otvaraju ozbiljno pitanje o sigurnosti dugotrajne uporabe melatonina, osobito među osobama s postojećim rizikom za kardiovaskularne bolesti.
”Melatonin možda nije tako bezopasan kao što se misli. Ako se naši nalazi potvrde, to bi moglo promijeniti način na koji liječnici savjetuju pacijente o korištenju pomagala za spavanje“, izjavio je voditelj istraživanja dr. Ekenedilichukwu Nnadi, specijalizant interne medicine pri SUNY Downstate Medical Centeru u New Yorku.
Kako je provedeno istraživanje
Znanstvenici su koristili međunarodnu bazu podataka TriNetX Global Research Network, koja sadrži elektroničke zdravstvene zapise iz bolnica i klinika u desecima zemalja. Od ukupno 130.828 odraslih s kroničnom nesanicom, polovica ih je imala zabilježenu dugotrajnu uporabu melatonina (najmanje 12 mjeseci). Kontrolna skupina, podjednake veličine, sastojala se od osoba s nesanicom koje nikada nisu imale evidentiran melatonin u svojim medicinskim zapisima.
U analizu nisu uključeni bolesnici koji su već ranije imali dijagnozu zatajenja srca niti oni koji su uzimali druge lijekove za spavanje poput benzodiazepina. Obje skupine bile su usklađene prema dobi, spolu, indeksu tjelesne mase, krvnom tlaku, pridruženim bolestima i lijekovima koje su uzimali.
Zanimljivo je da su slični rezultati dobiveni i u posebnoj analizi koja je obuhvatila samo ispitanike s najmanje dvije izdane terapije melatoninom unutar 90 dana razmaka – što dodatno potvrđuje da dulje korištenje može biti povezano s višim rizikom.
Hormonska ravnoteža i rad srca
Melatonin je hormon koji u tijelu prirodno proizvodi epifiza (pinealna žlijezda). Njegova razina raste u večernjim satima i potiče san, dok se danju smanjuje. Dodatak melatonina u obliku tableta često se uzima kako bi se ublažila nesanica, regulirao poremećen ritam nakon putovanja (jet lag) ili smanjila posljedica rada u noćnim smjenama.
No, melatonin ima i druge učinke u organizmu. Utječe na krvni tlak, razinu šećera u krvi, oksidativni stres i upalne procese. Neka ranija istraživanja sugerirala su da bi mogao imati i zaštitno djelovanje na srce, dok nova analiza upozorava da bi prekomjerno i dugotrajno uzimanje moglo djelovati suprotno.
Dr. Marie-Pierre St-Onge s Columbia University Irving Medical Center, koja nije sudjelovala u istraživanju, upozorila je da liječnici u Sjedinjenim Državama često dopuštaju pacijentima da melatonin koriste mjesecima, iako on uopće nije odobren kao lijek za kroničnu nesanicu. ”U SAD-u se melatonin prodaje kao dodatak prehrani i ljudi bi trebali znati da ga ne smiju dugoročno uzimati bez jasne indikacije“, istaknula je.
Regulacija i razlike među zemljama
U Sjedinjenim Državama melatonin se prodaje bez recepta, dok je u nekim europskim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, dostupan samo na liječnički recept. Ta razlika može utjecati i na podatke istraživanja – jer su mnogi korisnici melatonina koji ga u SAD-u nabavljaju bez recepta vjerojatno ušli u skupinu “nekorisnika” u bazi podataka, budući da njihova uporaba nije bila službeno evidentirana.
Osim toga, kvaliteta dodataka prehrani koji sadrže melatonin značajno varira. Istraživanja provedena na američkom tržištu pokazala su da stvarni sadržaj melatonina u pojedinim proizvodima može odstupati i do 400 posto od navedenog na etiketi. U nekim su uzorcima pronađene i druge tvari koje mogu imati učinak na spavanje, što dodatno komplicira tumačenje rezultata.
U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, jasno su propisane granice između dodataka prehrani i lijekova koji sadrže melatonin. Prema europskim pravilima, svi proizvodi koji u jednoj tableti ili dnevnoj dozi sadrže više od 1 miligrama melatonina smatraju se lijekovima i mogu se izdavati isključivo na recept, uz prethodnu liječničku procjenu. Samo dodaci prehrani s 1 mg ili manje melatonina mogu se legalno prodavati bez recepta, s tvrdnjama poput “melatonin doprinosi smanjenju vremena potrebnog za usnivanje”.
U Hrvatskoj je to pravilo usklađeno s propisima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), a lijek Circadin 2 mg registriran je kao jedini pripravak s višom dozom melatonina koji se izdaje na recept. Time se nastoji spriječiti nekontrolirana i dugotrajna uporaba hormonskih pripravaka koji mogu utjecati na kardiovaskularni sustav, krvni tlak, metabolizam i endokrinu ravnotežu.
Koliko se u Hrvatskoj uzima melatonin?
Prema podacima HALMED-a, melatonin je u Hrvatskoj registriran kao lijek, ali i kao dodatak prehrani u manjim dozama. Ljekarnici potvrđuju da posljednjih godina raste broj građana koji ga uzimaju samoinicijativno, osobito nakon pandemije covida kada su poremećaji spavanja postali češći. No, stručnjaci upozoravaju da se radi o hormonskom pripravku koji može utjecati i na druge tjelesne sustave te da nije namijenjen dugotrajnoj primjeni.
U internetskim se ljekarnama mogu pronaći preparati s dozama i do 5 miligrama, često u kombinaciji s biljnim ekstraktima poput valerijane ili pasiflore.
Preporučuje se uzimanje u kratkim razdobljima – obično do tri tjedna, uz savjet liječnika ili ljekarnika.
Što bi moglo objašnjavati rizik?
Znanstvenici nagađaju da je povećani rizik od zatajenja srca povezan s mogućim utjecajem melatonina na cirkadijalni ritam srca, tlak i metabolizam. Dugotrajno narušavanje prirodne hormonske ravnoteže moglo bi promijeniti način na koji srce reagira na stres i regulira kontrakcije.
Dr. Nnadi napominje da osobe koje pate od nesanice često imaju i druge zdravstvene probleme, poput depresije, anksioznosti ili povišenog krvnog tlaka, što bi također moglo pridonijeti riziku. ”Naše istraživanje ne dokazuje uzrok, ali pokazuje jaku povezanost koja zaslužuje dodatna ispitivanja“, dodaje.
Oprez s dodacima koji mijenjaju biologiju sna
Američko udruženje za srce naglašava da su nalazi ovog istraživanja preliminarni i da tek trebaju proći recenziju u znanstvenom časopisu. Ipak, poruka je jasna – dugotrajno uzimanje hormonskih pripravaka, pa makar i onih koji se smatraju prirodnima, nije bez rizika.
Liječnici savjetuju da se problemi sa spavanjem rješavaju prvenstveno promjenom životnih navika: održavanjem redovitog rasporeda spavanja, izbjegavanjem ekrana prije sna, ograničavanjem kofeina i alkohola te provođenjem više vremena na dnevnom svjetlu. Melatonin može pomoći u kratkoročnim situacijama – primjerice kod vremenskih pomaka – ali nije rješenje za kroničnu nesanicu.
Kvalitetan san nije nešto što se može kupiti u kutijici – već rezultat zdravog načina života, smirenog uma i pravilnog odnosa prema tijelu. Dok nova istraživanja ne potvrde ili ne opovrgnu zabrinjavajuće nalaze, najbolje je s melatoninom postupati isto kao i s bilo kojim lijekom – s mjerom, pod nadzorom i uz dobru informiranost.
